Marica je Šokica, rođena i odrasla u Sonti, a uposlenjem u struci i udajom postala je Somborka.

Piše poglavito na šokačkoj ikavici i tako daje svoj puni doprinos očuvanju ovoga dijalekta. Rođena sam u Sonti, roditelji su mi Šokci.

Pjesme pišem već dvadesetak godina i to najviše o mojoj Sonti, o mojim Šokcima, o momentima iz bliže ili dalje prošlosti.

Batinića da su Šokci »Bača, Plavne, Bodjana i Vajske (kao i Bukina i Novog Sela) većinom s područja Donje Tuzle (Gradovrh), dok su oni u Santovu, Beregu, Sonti i Monoštoru iz istog područja kao i šokačka skupina u Baranji i Srijemu«.

Do toga nije došlo, zna se - kao i u brojnim sličnim slučajevima - zbog ljubavi, tj. njegove kasnije supruge, zbog koje je ostao u Sonti do kraja igračke karijere.

Njihova je obitelj brojna i poznata po duhovnim zvanjima, pa je u tom duhu odrastao i Dominik, završivši osnovnu školu u rodnoj Selenči, srednju u Baču, i kao »kasnije zvanje«, teološki studij, u slovačkoj Banskoj Bistrici, da bi za svećenika Subotičke biskupije bio zaređen 2004. Nakon kapelanske službe u župi sv. Antuna Padovanskoga u Bečeju, župnik u Sonti postao je sredinom g. 2007. Katarina je završila Katehetski institut u Zagrebu i odmah se stavila u pastoralnu službu.

Danas u Sonti vodi župni zbor, čitače i ministrante, pomaže bratu u organizaciji svih liturgijskih događanja.

Župnik Ralbovsky već dugi niz godina vrlo uspješno organizira i vodi školu animatora, koju se njegovim dolaskom »udomaćila« u Sonti.

24. - 26. X. 08. Naši mladi na Školi animatora u Sonti

Sonćanska župa pripada Apatinskome dekanatu, koji broji ukupno devet župa: dvije u Apatinu - Presvetog Srca Isusova i Uznesenja Marijina, sv. Ane u Kupusini, sv. Ivana Krstitelja u Prigrevici, sv. Ladislava kralja u Bogojevu, sv. Mirka u Doroslovu, sv. Stjepana kralja u Svilojevu, Uznesenja sv. Križa u Srpskome Miletiću i sv. Lovre u Sonti.

Autoricu je ukratko predstavio voditelj Zlatko Žužić, ustvrdivši kako je Ruža Silađev rođena 23. listopada 1949. u Sonti, gdje je završila i osnovnu školu, dok je Srednju medicinsku školu, farmaceutski odjel, završila u Somboru.

Službovala je kraće vrijeme u Žminju i Iloku, a preostali radni vijek do mirovine provela u Sonti radeći kao ljekarnica.

Fakultativni predmet »Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture«, u Hrvatskoj poznat kao model C, učenici slušaju u još nekoliko osnovnih škola u Vojvodini, u Žedniku, Sonti, Monoštoru, Plavnoj i Vajskoj, i izvan školskoga sustava srednjoškolci iz Srijemske Mitrovice u Hrvatskome kulturnom centru »Srijem - Hrvatski dom«.

Šokci u Sonti su miran narod, nikada u povijesti nisu nikoga napadali, tlačili ili prisiljavali na bilo što, teško da bi drugome nanijeli zlo samo zato »što je netko drukčiji«, »što nije naš«, »što ne misli kao ja« i sl.

Bili su šikanirani i maltretirani, prijetilo im se, i fizički ih se ugrožavalo, a sve je započelo upravo na proslavu župnoga blagdana sv. Lovre g. 1991. Ta se noć katolicima u Sonti pretvorila u pravu noćnu moru jer su na sve strane odjekivali pucnji.

Do danas za to ubojstvo nitko odgovarao nije, pa se nameću pitanja: Ima li obitelj Đurko u Sonti pravo na pravdu?

Tako se dogodi i 52 - godišnjem Ivanu Pavoševiću, zvonaru katoliče crkve, da u seoskome »sokaku« povremeno sretne »oči u oči« mještanina koji ga je kao bjegunca prepoznao u kinodvorani u Sonti, šokačkome selu u Vojvodini, kamo je uspio pobjeći neposredno prije okupacije sela.

To je zbirka kratkih proznih tekstova, najvećim dijelom etnografskih crtica, a zatim anegdota, u kojima se prikazuju zbivanja, običaji, sudbine, dogodovštine i duhovitosti šokačkih Hrvata u Sonti u razdoblju od sredine prošlog stoljeća do najnovijeg vremena, a pisana je na mjesnom idiomu Sonte koji autorica izvrsno poznaje.

Tako danas u Sonti djeluje Kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata »Šokadija«, s predsjednikom Zvonkom Tadijom, i Omladinsko kulturno-prosvjetno društvo »Ivo Lola Ribar«, s Tomislavom Silađijem.

Pavao Zondi se rodio u Bačkom mjestu Sonti.

Službovao je u više bačkih mjesta, Bačaljmašu, Bikiću, Somboru, Sonti i Subotici, tijekom kojeg je, radi bolje komunikacije sa tamošnjim vjernicima, velikim dijelom Hrvatima, naučio i hrvatski jezik.

U tom nam se dijelu knjige Ruže Silađev predstavlja kao sakupljačica narodnih proza koja uvijek točno navodi ime kazivača, a knjiga sadržava i jedan onomastički dodatak, odnosno popis nadimaka u Sonti, rekla je dr. Vulić i naglasila da je autorica sastavila ' tumač manje poznatih riječi i izraza ' kako bi se širem čitateljstvu omogućilo lakše razumijevanje dijalekatnih proznih tekstova.

VINKOVCI - U Gradskom muzeju Vinkovci održana je promocija knjige autora Ivana Andrašića, Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX.stoljeću u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, Hrvatske Matice iseljenika, te Gradskog muzeja Vinkovci.

U vojvođanskim pokrajinskim organizacijama i institucijama hrvatski jezik jedan je od šest službenih jezika, dok su hrvatski jezik i pismo u službenoj upotrebi u općini Subotica, u mjestima Stara Bingula, u Srijemskoj Mitrovici, u Sonti u apatinskoj općini, Bačkom Monostoru i Bačkom Brijegu u somborskoj općini.

H se donekle čuje (hilja da Bački Monoštor), ali dolazi i ladový na (Bački Bereg), ma ćuva u Vajskoj, mějur u Sonti, zaktívaju u Bačkom Monoštoru.

Sokci zive od Backog Novog Sela (preko puta Sotnia) uzvodno u selima Plavna, Bodjani, Vajska, gradicu Bacu, Sonti, Beregu, Monostru, i s madjarske strane granice u Santovu.

Manifestacija folklornih tradicija, tambure i starinske ikavice pod nazivom« Šokačko veče 2010. », održat će se u subotu, 20. studenoga 2010. god. vrijeme: 19:00 - 22:00, u Velikoj dvorani Doma kulture u Sonti