Jedan od velikih bila je premijera Katarine Izmajlove Dmitrija Šostakoviča u skladateljevoj nazočnosti 1964. Katarina Izmajlova pod ravnanjem Milana Horvata u režiji Koste Spaića s Mirkom Klarić i Pierom Filippijem bila je kultna predstava zagrebačke Opere, koja ju je odvela na gostovanja u velika europska glazbena središta, od napuljskog San Carla do Holland festivala.

Na liniji kazališnih istraživanja i novoga dogodila se u Zagrebačkom dramskom kazalištu 1958. Ionescova tragična farsa Stolice u režiji Koste Spaića i u podjeli: Starica, 94 godine Nela Eržišnik.

Moli reov Don Juan kao da je bio zaista fatalan za redatelja Kostu Spaića.

Visokoškolski studij filma i televizije u Hrvatskoj započinje ak.g. 1967./68. profesor Ante Babaja na poticaj tadašnjeg rektora Akademije za kazališnu umjetnost Koste Spaića, i to za studente kazališne režije.

Brechtov Don Juan uopće postoji, pa je polemika svima dosadila prije što su izvedeni dokazi) u svakom slučaju vrtoglavi redateljski uspon Koste Spaića bio je tako izazovan da se čekao i najmanji zastoj ili privid zastoja, pa da započne opovrgavanje.

Vjerojatno je kritičar Jozo Puljizević mislio da ima ozbiljna razloga uzimati na neki način u obranu redatelja Kostu Spaića kada je u »Telegramu« (17. VII. 1964) pisao:

Uz osamdesetu obljetnicu rođenja kazališnoga redatelja Koste Spaića (Zagreb, 21. siječnja 1923 Zagreb, 23. travnja 1994)

Među potpisnicima su i brojni političari, poput gradonačelnika Andre Vlahušića njegova zamjenika Nika Šalje, gradske vijećnice i predsjednice dubrovačkog HDZ-a Dubravke Šuice, vijećnice Marije Delije te brojnih uglednih građana, poput biskupa dubrovačkog mons. Mate Uzinića, dubrovačkog paroha Gorana Spaića, akademika Luka Paljetka i Nenada Vekarića.

Diplomirala je na Akademiji za kazališnu umjetnost u klasi prof. Koste Spaića i Georgija Para.

Završni prizor izvedbe ujedno je i (radiofonski zabilježen) završni prizor Gundulićeve Dubravke prikazane 1961. godine na Dubrovačkim ljetnim igrama u režiji Branka Gavelle i Koste Spaića (Park Gradac, Festivalski dramski ansambl, HNK Zagreb i Zagrebačko dramsko kazalište) u kojem mitemski stihovi Himne slobodi dobivaju novi, naglašeno sarkastični, smisao u kontekstu cjelokupne prethodne dramske vizije tragike Grada i smrti Pjesnika.

Primjenjivali smo i znanja stečena uz kazališne redatelje Kostu Spaića, Boška Violića, Joška Juvančića, Georgija Para te uz pisce poput Ranka Marinkovića.

Ja sam u teatru u početku radila niz predstava kao suradnica za pokret i mimu i koredateljica Georgija Para, Koste Spaića, Božidara Violića, Joška Juvančića...

Temeljna umjetnička nastavna produkcija na studiju izvođena je pod mentorstvom dr. Branka Gavelle, Koste Spaića, Georgija Para, Božidara Violića, Tomislava Durbešića i Tomislava Radića.

Velika je predstava po meni bila i Don Carlos u režiji Koste Spaića.

Uz pronađene ulomke legendarnih predstava, Martinović se prisjeća i rada s redateljima, čija su imena također upisana u kuću slavnih umjetnika hrvatskog glumišta, od spomenutog Branka Gavelle i Koste Spaića, preko Božidara Violića, do Joška Juvančića, Georgija Para, Ivice Kunčevića i Tomislava Radića.

Slijedila je Dona Clara u antologijskoj produkciji Vjenčanja u samostanu Sergeja Prokofjeva pod ravnanjem Mladena Bašića u režiji Koste Spaića, scenografiji Vjenceslava Richtera s kostimima Inge Kostinčer koja je zagrebačkoj Operi donijela velik uspjeh na gostovanju u Parizu 1961, a pariški Combat pisao da je " gledateljstvo bilo posebno oduševljeno interpretacijom gospođe Radić-Dešpalj u ulozi Done Clare ".

Predstava se igra u Parku Umjetničke škole, na pozornici ispred koje je zid kao izrazita vertikala (pozornica je okrenuta obrnuto od mjesta izvođenja dvaju amblematskih predstava Igara: Skupa Marina Držića u režiji Koste Spaića 1958. - 1971. te u obnovi 1986. - 1989. i Vojnovićeve Dubrovačke trilogije u režiji Joška Juvančića 1999. - 2003.; a isto onako kako je igrana predstava Kako bratja prodaše Jozefa Mavra Vetranovićevo u režiji Joška Juvančića, (1990 - 1991).

Imao sam sreću gledati neke velike operne režije - moga profesora Spaića, Habuneka i Šarčevića, kao i stranaca poput Lehmanna.

S druge strane nailazim na izlaganje Koste Spaića i pitam se, što je bilo tom čovjeku koji je napravio toliko sjajnih predstava, da je mogao izgovarati takve besmislice koje su poslije objavljene u« Crvenoj knjizi »?

Točno godinu poslije, 7. siječnja 1964, u repertoar ju je u nazočnosti autora uvrstila Zagrebačka opera, i ta je antologijska predstava pod ravnanjem Milana Horvata u režiji Koste Spaića s Mirkom Klarić u naslovnoj ulozi i Pierom Filippijem kao Sergejem postala dragocjen izvozni artikl HNK, s kojim je kazalište odlazilo na brojna gostovanja u svijetu.

Studij filma i televizije na poticaj tadašnjeg rektora akademije Koste Spaića organizira 1968. godine Ante Babaja.

Predstava okuplja sjećanja gledatelja predstave Skup u režiji Koste Spaića i uzima ih kao polazište za autorsku meditaciju na temu smisla i djelovanja kazališne umjetnosti.

Vrijeme je da vam predstavimo Krunoslava Spaića 9 A3IJ koji je na svojoj dvojezičnoj web prezentaciji ukratko predstavio sebe i radioamaterska postignuća.

Točno četrdeset godina nakon naprasnog odlaska Koste Spaića s mjesta ravnatelja za dramu Dubrovačkih ljetnih igara posve je jasno da od estetske i organizacijske koncepcije tog utemeljitelja i najglasnijeg apologeta dubrovačkog ambijentalnog teatra nije ostalo ništa.

Uz Spaića nastavu glume vode kao stalni ili pak honorarni nastavnici Joško Juvančić, Georgij Paro i Božidar Violić.

On se bavi građanima Dubrovnika i njihovim reminiscencijama na kultnu predstavu Skup Koste Spaića.

Ljubica Mikuličić prvu je ulogu na pozornici svoga kazališta odigrala 1954., u " Ljubavi četvorice pukovnika " Petera Ustinova, u režiji Koste Spaića.

Kiklop je u režiji Koste Spaića premijerno izveden još u veljači 1976. godine kada je Melkiora izveo Rade Šerbedžija, a Kora Zvonimir Zoričić.

Zatim su zajedno pokazali kako se Držića igralo na početku Igara u 50 - ima u interpretaciji Branka Gavelle i Koste Spaića, zatim u 60 - ima i 70 - ima u viđenju Joška Juvančića i Ivice Boban, pa u 80 - ima u režiji Krešimira Dolenčića te konačno kako su Držića interpretirali Ozren Prohić i američki redatelji na kraju 20. stoljeća.

Spomenute su i predstave zlatnih vremena DLjI što je Prlender nazvao optimizmom pamćenja ali i podsjetio na sjajnu propast režije Sheakespearove Oluje Koste Spaića dok je Jelčić zatražio reambijentalnost DljI, u koju svrhu je i sâm Jelčić predložio nove ambijente za novu Dubrovačku trilogiju.