" Dopunom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima Hrvatska se prošle godine pridružila zemljama koje, slijedeći rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, 23. kolovoza obilježavaju kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Već više od decenije Hrvatski sabor je pokrovitelj okupljanja na Bleiburškom polju koje bi trebalo biti ' ' spomen na hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost ' ' kako to navodi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Iako se kroz godinu mnogim blagdanima ili spomendanima prisjećamo brojnih događaja iz Marijina života, danas smo se željeli zaustaviti na Isusovim posljednjim trenucima života u kojima je bila na poseban način prisutna, jer njezine suze prolivene za svojim Sinom kojeg je rodila za Spasitelja svijeta na neki su način putokaz i u našim životima.

Tako je i Hrvatski sabor 2011. dopunom svog zakona o blagdanima i spomendanima unio promjenu da se ovaj datum slavi na spomen svih žrtava totalitarnih sustava.

U misi u kojoj se vrši obred pepeljenja izostavlja se pokajnički čin. Pobožnost križnoga puta, vlastita vremenu korizme, neka se ne vrši u korizmene nedjelje. Korizmeni svagdani (feriae) od Pepelnice do subote pred Cvjetnicu po stupnju slavlja imaju prednost pred spomendanima svetaca.

Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN br. 136/02) određeno je koji se dani, osim subote i nedjelje, smatraju neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Do 2001., 30. svibnja obilježavao se kao Dan državnosti, a promjenom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, proglašen je Danom Hrvatskog sabora i slavi se kao spomendan.

5. Predsjedništvo Hrvatskog sabora smatra nužnim donijeti novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj jer je sadašnji nakon niza izmjena i dopuna postao nejasan, a u nekim elementima i kontradiktoran.

Partijsko-ideološke promjene Na tom valu posvemašnjih " promjena " dogodila se prošle jeseni i izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

" Ovim je činom predsjednik Josipović pokazao nepoštivanje hrvatskih žrtava, Ustava RH i Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, te je verificirao krivotvorenje povijesnih činjenica nastalo iz doba jugokomunističke vladavine, kada se datum 27. srpnja 1941. godine obilježavao kao ' Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske ', što je ukinuto nakon stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata ", navode u današnjem priopćenju predsjednik HVIDR-e Josip Đakić i predsjednik Glavnog odbora te udruge Josip Periša.

Podsjetio je na nedavni zaključak predsjedništva Sabora da se izmjeni Zakon o blagdanima i spomendanima " na jedan primjenjeniji način jer ima dosta kontradiktornosti i različitih tumačenja ".

Dakako, kad su jedanaest godina poslije donosili Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, zastupnici, među kojima je bilo mnoštvo podrumaša, pronašli su dovoljno osobnih razloga da taj skup proglase junačkim, državotvornim i, dakako, povijesnim.

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj jedan je od propisa koji regulira pitanje radnog vremena trgovina, i njime su pored ostalih kao blagdani utvrđeni:

Vlada RH uputila je s jučerašnje sjednice Hrvatskom saboru mišljenje da ne podupire prijedlog dopune Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Hrvatskoj, koji je podnio Danijel Srb, zastupnik HSP-a u Saboru, priopćeno je sa zatvorenoga dijela sjednice Vlade RH.

Prijedlogom zakona o dopuni predlaže se da se kao spomendan u Hrvatskoj uvrsti i 27. srpnja - Dan sjećanja na žrtve četničkih i komunističkih zločina u Hrvatskoj, kao dan spomena na sve žrtve tih zločina, no Vlada nije poduprla taj prijedlog budući da je temeljni cilj prijedloga zakona već ostvaren Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Hrvatskoj kojim se 23. kolovoza i u Hrvatskoj proglašava Europskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Ne čudi što stari antifašisti nariču za svojim spomendanima, to je doba njihove mladosti, njihovo vrieme kad su bili pobjednici sa svim privilegijima i lovorikama koje uz to idu, to su njihove strjelovite karijere, blagostanje koje su ostvarili na temelju velikog grobišta koje se zove Hrvatska.

Nedjelje kroz godinu ustupajuju mjesto ne samo svetkovinama nego i Gospodnjim blagdanima, dok dani u tjednu ustupaju mjesto obaveznim spomendanima, a po želji svećenika i neobaveznim spomendanima ili drugim slavljima.

11. »Blagdani« su svi blagdani određeni Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. 12. »Domaća proizvodnja« je proizvodnja iste ili izravno konkurentne robe na carinskom području Republike Hrvatske, koju čine svi proizvođači te robe ili proizvođači čija proizvodnja te robe čini pretežan dio njezine ukupne proizvodnje. 13. »Šteta« je značajno slabljenje položaja domaće proizvodnje, materijalna šteta domaćoj proizvodnji, prijetnja štete ili materijalno zaostajanje razvoja takve proizvodnje. 14. »Ista roba« je roba koja je po svojim svojstvima identična, ili ukoliko takve robe nema, druga roba koja nije identična po svojstvima, ali ima svojstva koja su većim dijelom slična. 15. »Ispitni postupak« je postupak kojim se utvrđuje postojanje, obujam i učinak uvoza koji se ispituje na domaću proizvodnju te uzročnu vezu između takvog uvoza i štete za domaću proizvodnju. 16. »Dampinški uvoz« je uvoz robe na carinsko područje Republike Hrvatske po cijeni nižoj od njezine stvarne vrijednosti. 17. »Subvencionirani uvoz« je uvoz na carinsko područje Republike Hrvatske robe koja je primila potporu u proizvodnji ili pri izvozu, posredno ili neposredno u zemlji podrijetla ili zemlji izvoza.

Sindikat trgovine Hrvatske u današnjem priopà ¦ enju podsjeà ¦ a da je prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, Uskrsni ponedjeljak u Hrvatskoj neradni dan, a Kolektivnim ugovorom za djelatnost trgovine utvrà eno je da se rad na blagdan ukupno plaà ¦ a 250 posto. (Veà ernji list) opširnije...

Radnikov tjedni odmor može biti određen na dan koji je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN br. 136/02 pročišćeni tekst, 112/05, 59/06 i 55/08) određen kao blagdan, ali samo ako je raspored radnog vremena radnika bio unaprijed određen na način da mu je umjesto nedjelje, kao dan tjednog odmora određen neki drugi dan u tjednu, a koji je ujedno tim Zakonom određen kao blagdan.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, propisano je da se u dane blagdana ne radi, no ovim zakonom se ne propisuju nadzorne odredbe i kaznene mjere prema onima trgovcima koji na blagdane rade, tako da je ostalo dosta nejasno koji će se zakon primjenjivati i tko će ga regulirati.

Uz servisne informacije o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, donosi i popis sajmova u Istri, a prva njegova cjelina " Obljetnice " ove je godine u znaku glagoljice, neprocjenjivog bogatstva kulturne baštine kojoj su posvećena tri članka, među njima i onaj o 530. obljetnici hrvatskog prvotiska.

Besramnost partije U završnici rasprave o Škrabalovu prijedlogu izmjena i dopuna zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, SDP je iznenada pokrenuo inicijativu da se Danom državnosti proglasi 25. lipnja, dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Na kraju je izmjenom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj utvrđeno da se Dan državnosti u Hrvatskoj više neće obilježavati 30. svibnja (kao u proteklih deset godina) nego 25. lipnja, a 8. listopada obilježavat će se Dan neovisnosti.

RSH je dana 21. travnja 2009. g. zastupnici Ljubici Lukačić te zastupnicima Dragutinu Lesaru, Borisu Kunstu i Silvanu Hrelji te svim Klubovima zastupnika Hrvatskog sabora, kao ovlaštenim predlagateljima zakona, a time i ovlaštenim predlagateljima vjerodostojnog tumačenja zakona, uputio molbu da se Odboru za zakonodavstvo Hrvatskog sabora u što skorijem roku podnese prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja čl. 5. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Toga dana je Hrvatski Sabor dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH 9. siječnja proglasio spomendanom - Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Nakon rasprave o ustašama i partizanima, zastupnici su izglasali Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.

Hrvatski Sabor je Zakonom o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH iz lipnja 2011. g. (NN 74/11) utvrdio da se 23. kolovoza obilježava kao spomendan - Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, tim je Zakonom ujedno primijenjena rezolucija Europskog parlamenta iz travnja 2009. g. kojom se europskim parlamentima preporuča da taj dan u svojim zemljama proglase spomendanom na te žrtve.

U trećem poglavlju Legitimacije, komemoracije i spomendani: Pobjeda nad fašizmom i Dan sjećanja (str. 25 - 50) autor se bavi legitimacijom, komemoracijama i spomendanima koji su uslijedili nakon završetka Drugog svjetskog rata u zemljama pobjednicama i u zemljama koje su bile poražene.

EP je sve vlade i parlamente članica EU pozvao na provedbu te rezolucije, a 23. kolovoza kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima Hrvatska slavi od lipnja prošle godine, kada je proglašen spomendanom i uvršten u zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.