Arterijska hipertenzija je jedna od najučestalijih bolesti u općoj populaciji, predstavlja jedan od najznačajnijih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, osobito koronarne bolesti, cerebrovaskularnih incidenata, zatajivanja srčane funkcije i kroničnog bubrežnog zatajivanja.

Općenito, izbor lijekova i njihovo doziranje značajno je kompliciraniji zbog često smanjene jetrene, bubrežne i srčane funkcije u starijih bolesnika kao i zbog prisustva brojnih pratećih bolesti.

Magnezij pomaže odgovarajući rad mišića i živaca, nezamjenjiv je u enzimskim reakcijama vitalnim za tijelo i pozitivno utječe na srčane funkcije.

Želimo time otkloniti i najmanji rizik poput oštećenja zuba, nadraživanja vena, poremećaja glasa, mučnine i povraćanja, te poremećaja srčane funkcije.

Stoga poremećaj srčane funkcije može izazvati nakupljanje tekućine u nuhalnom području i nastanak nuhalnog prosvjetljenja, te privremeni porast indeksa pulzatilnosti ducuta venosusa.

Indeks pulzatilnosti iznad 95. centile može biti posljedica poremećaja srčane funkcije.

Ponavljanje ehokardiografije se može preporučiti u praćenju bolesnika sa zatajivanjem srca samo u slučaju značajne promjene kliničkog stanja što bi ukazivalo na poboljšanje ili pogoršanje srčane funkcije.

Osim što su im učinjene sve specifične pretrage u sklopu liječenja, omogućena im je provedba općih mjera (praćenje, tj. monitoriranje plućne i srčane funkcije, metabolizma šećera u krvi, tekućine, elektrolita, tjelesne temperature), primjena uobičajenih i specifičnih - novih lijekova kao i primjena rekombiniranog faktora VII - Novo Sevena te prevencija i zbrinjavanje mogućih komplikacija (urinarne infekcije, upale pluća, plućne embolije, dekubitalnih ulkusa, epileptičkih napada).

U svakodnevnoj kliničkoj praksi kardiomiopatijama se pogrešno nazivaju sva oštećenja srčane funkcije bez obzira na uzrok, uključujući oštećenja funkcije uslijed arterijske hipertenzije, koronarne bolesti ili bolesti srčanih zalistaka.

Kod zatajenja srčane funkcije bez strukturalnih defekata srca za vrijeme atrijske kontrakcije dolazi do obrnutog protoka kroz ducuts venosus.

Antraciklini oštećuju srčani mišić pa je nužno prije i za vrijeme terapije raditi i UZV srca radi procjene srčane funkcije.

DUCTUS VENOSUS I POREMEĆAJ SRČANE FUNKCIJE

RIJEKA - U biblioteci Klinike za pedijatriju bolnice Kantrida, predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka Zvonko Jurković predao je predstojniku Klinike za dječje bolesti Kantrida, prof. dr. sc. Vladimiru Ahelu, višenamjenski aparata PULS OXIMETAR kojim se mjeri kisik u krvi i prati rad srčane funkcije.

Kronično zatajivanje srca je klinički sindrom obilježen simptomima i znacima poremećene srčane funkcije te povoljnim odgovorom na odgovarajući terapiju (1).

Povišena razina estrogena je u novoj studiji kod oba spola povezana s većim rizikom za naglu smrt uslijed trenutnog gubitka srčane funkcije.

Istraživači vjeruju da trčanje donosi višestruke zdravstvene koristi jer poboljšava dotok kisika, snižava krvni tlak, sprečava pretilost, poboljšava srčane funkcije, psihološku funkciju.

Moguće objašnjenje za ovu povezanost je zatajenje srčane funkcije u stadiju trudnoće u kojem visok udio kardijalnog outputa odlazi prema glavi i vratu fetusa.

Kliničku sumnju na zatajivanje srca treba potvrditi objektivnijim pretragama, osobito onima za procjenu srčane funkcije (slika 2.).

1. Dob: 60 - 64 godine 1 bod; 65 - 69 dva boda; 70 - 74 tri boda; 75 - 79 četiri boda; 80 - 84 pet bodova; 85 i više godina sedam bodova. 2. Spol: muškarci dva boda. 3. Indeks tjelesne mase manji od 25 (Indeks se dobije tako da se težina podijeli s visinom (u metrima) na kvadrat) jedan bod. 4. Dijabetes dva boda. 5. Tumor (uključujući i maleni tumor kože) dva boda. 6. Kronična bolest pluća koja limitira aktivnosti ili zahtijeva upotrebu kisika kod kuće dva boda. 7. Zatajenje srčane funkcije dva boda. 8. Pušenje dva boda. 9. Teškoće pri kupanju ili tuširanju zbog zdravstvenih problema ili problema s pamćenjem dva boda. 10. Teškoće u snalaženju s novcem, plaćanjem računa, praćenjem troškova zbog zdravstvenih ili problema s pamćenjem dva boda. 11. Teškoće u hodanju nekoliko kvartova zbog zdravstvenih problema dva boda. 12. Teškoće pri guranju ili povlačenju većih predmeta poput naslonjača zbog zdravstvenih problema jedan bod.

Karōshi (Kah/previše/roe/rad/she/smrt /) je fenomen koji opisuje sindrom iznenadne smrti uslijed insuficijencije srčane funkcije, subarahnoidalnog krvarenja ili suicida, a bez prethodnih upadljivih znakova bolesti, najčešće kod osoba u četrdesetim i pedesetim godinama, a povezuje se sa prekomjernim radom.

Možda bi bilo dobro da napravite kompletan kardiološki pregled koji bi uključivao i ispitivanje srčane funkcije u naporu, na osnovi čega bi se vjerojatno moglo procijeniti da li smetnje provođenja koje su ranije ustanovljene zahtijevaju eventualno uvođenje terapije.

5. Oštećenje srca zbog traume ili operacije, prema stupnju oštećenja srčane funkcije, što se mora dokazati elektrokardiografskim, rendgenološkim i drugim metodama 50 do 100 %

Ako takvo stanje potraje može doći do težeg poremećaja funkcije disanja, srčane funkcije i poremećaja svijesti.

Osobe koje su preživjele tih 48 sati imale su nakon par dana sasvim normalne srčane funkcije, kao i opće stanje organizma.

Za poboljšanje srčane funkcije dovoljno je pola sata, a tko želi ubrzati metabolizam i izgaranje masnoća, morao bi se voziti biciklom 50 minuta na dan.

Ako je edem znak lakog poremećeja ravnoteže organizma (a nije posljedica nedostatka bubrežne ili srčane funkcije), moguće ga je otkloniti pomoću biljaka.

Prije 1950. godine smrt je bila označavana samo kao prekid plućne i srčane funkcije.

Na smanjeno ili izostanak znojenja djeluju neke bolesti (Addisonova, hipertireoza), oštećenje perifernog ili središnjega živčanog sustava, zatajenje bubrega ili srčane funkcije, zatim lijekovi, opekline, infekcije i dehidracija zbog manjka tekućine.

Donja šuplja vena kao dio venozne cirkulacije, koji neposredno prethodi i u kontaktu je sa srčanom cirkulacijom, najizravnije prenosi informaciju o stanju srčane funkcije.

Jedan implantat, tzv. " kišobran ", stoji oko 4000 eura, a u KB-u " Dubrava " bit će moguće napraviti do 40 zahvata godišnje, kazao je Starčević, dodavši da su kandidati za takve zahvate uglavnom mlađe osobe koje su doživjele moždani udar, a da im nije otkriven uzrok udara, te osobe između 40 i 50 godina sa slabljenjem srčane funkcije.