Također je kritizirao tužiteljevu izjavu da u predmetu srpsko-crnogorska agresija nije bitna.

Međutim, razorna srpsko-crnogorska agresija s golemim i nikad naplaćenim štetama značajno je smanjila, ali ne i posve uništila ekonomsku osnovicu.

Niskobudžetna srpsko-crnogorska produkcija osovljena je na jednu od onih priča o generaciji koja bez uspjeha pokušava pobjeći od neoportunih političkih prilika.

Valja onda tu spomenuti i SDSS-ovo i SNV-ovo prihvaćanje, ili u najmanju ruku neizjašnjavanje o mitomanskim brojevima žrtava Jasenovca i Jadovnog, a da se uopće i ne spominje kako Pupovac i društvo ni u primisli nemaju priznati da se 1991. dogodila srpsko-crnogorska agresija i srpska pobuna u Hrvatskoj.

Pa poslušajmo onda domaćeg povjesničara: Hrvatska hagiografija, poglavito ona lijeva i srpsko-crnogorska, opisivala je sve u svezi NDH, pa djelomice i s Hrvatima, najcrnjim tonovima.

Jesu li doista " zenge " 6. prosinca 1991. u jednom od najžešćih napada na Dubrovnik zapravo palili gume, kao što je srpsko-crnogorska propaganda izvještavala o slikama zapaljene dubrovačke povijesne jezgre?

koliko teksta \ " a da se uopće i ne spominje kako Pupovac i društvo ni u primisli nemaju priznati da se 1991. dogodila srpsko-crnogorska agresija i srpska pobuna u Hrvatskoj. \ " ja bih stvar ovako postavio: u hrvatskoj se dogodila agresija titove komunističke jna na hrvatsku demmokraciju. titova komunistička jna pokušala je instrumentalizirati srbe po obrascu iz ww2. neka svatko izvuče implikacije prema svom kapacitetu. nažalost malo je kapaciteta. zato imamo to što imamo. demokratima laku noć, a totalitaristima pas mater.

Srpsko-crnogorska agresija na Hrvatsku se je bila već poodavno zahuktala, a agresija tih istih na BiH se je zakuhavala.

Srpsko-crnogorska reprezentaciju nije naslijedila jugoslavensku reprezentaciju, nego je bila samo jednom od sljednica.

Srpsko-crnogorska vojska na svu sreću sasvim slučajno je imala nekakvo naoružanje od JNA pa su sve to dovukli u okolicu Dubrovnika, i kako bi ga zaštitili od svemirske invazije počeli su pucati po letećem svemirskom brodu.

Međutim srpsko-crnogorska okupacijska vojska spriječila je to zarušavanjem vijadukta u Dubokoj Ljutoj.

Prolazili su ljetni mjeseci 1992. tijekom kojih su u hercegovačkom zaleđu Dubrovnika vođene oružane, a na međunarodnoj sceni diplomatske bitke između Hrvatske i Srbije, sve s ciljem da se Konavle oslobode, odnosno da ih srpsko-crnogorska vojska zadrži pod okupacijom.

Druga tematska cjelina obuhvaća događanja u vremenu od 1. listopada 1991. kada počinje dugo planirana bezumna srpsko-crnogorska agresija na dubrovačko područje, pa do potpisivanja Sarajevskog primirja 2. siječnja 1992. Predvodeći srpske i crnogorske dragovoljce i plaćenike Generalštab tzv. JNA, koja se dotad u cijelosti pretvorila u srpsku imperijalnu vojsku, za osvajanje juga Hrvatske osniva svoju Drugu operativnu grupu i angažira neprimjereno veliku vojnu silu.

Križ na Srđu je ratne 1991. razorila srpsko-crnogorska agresorska vojska, a danas je simbol obrane i borbe za slobodu Dubrovnika. (IKA)

Srpsko-crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu je u svom početku prikrivena.

Tako znamo da je srpsko-crnogorska vojna agresija Republici Hrvatskoj prouzrokovala izravnu i neizravnu materijalnu štetu, koja je hrvatsko gospodarstvo unazadila za slijedećih pedesetak godina.

Sastoji se od četiri tematske cjeline: Pad Dubrovačke Republike i povijest objekta Fort Imperial, Srpsko-crnogorska agresija 1991., Dani pobjede oslobodilačke akcije Hrvatske vojske i Stradanja stanovništva, civilnih objekata i spomenika kulture na dubrovačkom području.

Ma nisu toliki problem sva ta golema srpsko-crnogorska razaranja koliko zaostajanje za suvremenim turističkim trendovima i izostanak volje da se to shvati i prihvati.

Ovoga tjedna, dakle, konstituirat će se nova srpsko-crnogorska državna vlast (u utorak bi trebao biti izabran Savjet ministara Srbije i Crne Gore) te konsolidirati srbijanska vlada.

Nemilosrdna srpsko-crnogorska agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu uslijedila je u aprilu 1992. godine, a od 1993. i otvorena hrvatska agresija.

Tu je zastavu zadržala zajednička srpsko-crnogorska država i nakon raspada Jugoslavije još gotovo dvije godine, te je zvijezda konačno uklonjena tek 1992. Novi grb usvojen je još kasnije, 1993, modernog dizajna kombinirajući povijesne grbove Srbije i Crne Gore na štitu na prsoma bijelog orla koji se nalazi na povijesnim grbovima obje zemlje.

Sve je to pokrenula srpsko-crnogorska agresija na Hrvatsku pa zatim na Hrvate i Muslimane u BiH (1991. 1992.), a iza svega je stajala stoljetna teznja Srba do konacno ugrabe BiH kao, toboze, svoju zemlju.

Radi ispitivanja tog zločina formirano je posebno povjerenstvo koje je 1913 god poslano na Balkan (Karnegijeva zaklada za međunarodni mir) i u čijem izvješću se navodi: Kuće i čitava sela su pretvorena u pepeo, nenaoružano i nedužno stanovništvo je masovno masakrirano, nevjerojatni akti nasilja, pljačke i surovosti svake vrste to su sredstva koja je primjenjivala i još uvek primjenjuje srpsko-crnogorska vojska, u cilju potpunog preinačenja etničkog karaktera oblasti naseljenih isključivo Albancima.

Unatoč tome što je Hrvatski sabor još u rujnu 1996. ozakonio međunarodni sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, kojim se uglavljuje da " svaka ugovorna strana jamči jednaku pravnu zaštitu imovine fizičkih i pravnih osoba koje imaju državljanstvo, odnosno sjedište na području druge ugovorne strane ", srpsko-crnogorska odmarališta u nas prodavala su se sve do veljače lanjske godine.

Hrvatska je Vlada 12. studenoga upriličila svečano obilježavanje 15. obljetnice Erdutskoga sporazuma, kojim je 1996. srpsko-crnogorska Jugoslavija Hrvatskoj vratila Baranju, istočnu Slavoniju i zapadni Srijem.

Protokol je većim dijelom proveden, uspostavljen je pogranični promet, otvoreni su granični prijelazi na južnoj granici, izvršena je demilitarizacija, a jedan dio akvatorija uz Prevlaku nadzire zajednička hrvatsko-srpsko-crnogorska policijska posada.

Prve zastave istaknute na partizanskim čamcima i brodicama već 1942. sastojale su se od jugoslavenske trobojnice u prve dvije trećine dužine zastave, do su u preostaloj trećini posložene srpsko-crnogorska, hrvatska i slovenska trobojnica.

Sljedeća stranica, pod nazivom www.danas.co.yu, dakle srpsko-crnogorska, donosi u tekstu autora Veselka Koprivice sljedeće: " Vehabijski pokret se vezuje za ime Muhamed ibn Abdul Vehaba.

Srpsko-crnogorska vlast bila je potpomognuta od Vrhovnog komandanta Mesića, koji je potpisao dokumente za mobilizaciju, tj. dignuti su rezervisti u Srbiji i Crnoj Gori, jedinice užičkog i titogradskog korpusa JNA, da idu rušiti Hrvatsku. Crnogorska vojska i dobrovoljci, dirigirani od general pukovnika Jevrema Cokića, člana štaba Vrhovne komande, i Veljka Kadijevića provodili su plan i akciju.

DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4/Style Definitions/table.MsoNormalTable mso-style-name: " Table Normal "; mso-tstyle-rowband-size: 0; mso-tstyle-colband-size: 0; mso-style-noshow: yes; mso-style-priority: 99; mso-style-qformat: yes; mso-style-parent: " "; mso-padding-alt: 0 cm 5.4 pt 0 cm 5.4 pt; mso-para-margin: 0 cm; mso-para-margin-bottom:. 0001 pt; mso-pagination: widow-orphan; font-size: 11.0 pt; font-family: " Calibri ", " sans-serif "; mso-ascii-font-family: Calibri; mso-ascii-theme-font: minor-latin; mso-fareast-font-family: " Times New Roman "; mso-fareast-theme-font: minor-fareast; mso-hansi-font-family: Calibri; mso-hansi-theme-font: minor-latin; mso-bidi-font-family: " Times New Roman "; mso-bidi-theme-font: minor-bidi; UDRUGA BOŠNJAKA BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA OBILJEŽILA DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA 6. PROSINAC PREDSTAVNICI ŽUPANIJE, GRADA DUBROVNIKA, MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA VOJSKE I POLICIJE, UDRUGA PROISTEKLIH IZ DOMOVINSKOG RATA I PRESTAVNICI OBITELJI STRADALIH BRANITELJA POLOŽILI SU CVIJEĆE KOD SPOMEN OBILJEŽJA NA MUSLIMANSKOM GROBLJU Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, Gradonačelnik Andro Vlahušić sa suradnicima, Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko sa suradnicima, predstavnici vojske i policije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata i predstavnici obitelji stradalih branitelja u znak sjećanja na 6. prosinac 1991. godine, dan kada je srpsko-crnogorska vojska najžešće napala Dubrovnik, položili su cvijeće na spomen obilježje poginulim Bošnjacima Braniteljima u obrani Grada Dubrovnika i RH.