EU pozdravlja napredak postignut u rješavanju zaostataka kod obrade zahtjeva za stjecanjem nekretnina te podsjeća da od veljače 2009. godine, prema SSP - u, državljani zemalja članica EU-a trebaju imati isti tretman pri stjecanju nekretnina kao i hrvatski državljani.

Crna Gora trebala bi potpisati Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u ponedjeljak 15. listopada tijekom sastanka EU ministara vanjskih poslova u Luksemburgu.

Srbija će prema SSP-u u Hrvatsku izvoziti cigarete bez carina, dok će se duhan i duhanski proizvodi iz EU u Srbiju uvoziti uz 56,7 % carine.

Izvješće Tajništva WTO-a i Izvješće RH u okviru Preglednog izvješća o trgovinskoj politici te Izvješće WTO Tajništva o SSP-u EU-Hrvatska, su dokumenti u kojima su sadržane sve relevantne informacije o zakonodavnom okviru i provedbi trgovinske politike Hrvatske.

U svjetlu praktičnih primjera ove inače standardne parlamentarne prakse, nije bez razloga sljedeće tumačenje: odlaganje rasprave o hrvatskom SSP-u, za sada samo do iduće plenarne sjednice Europskog parlamenta, može (iako ne mora) predstavljati prvo upozorenje Hrvatskoj da, prema shvaćanju u EU, stvari ne idu kako bi trebale ići.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora još pregovaraju o SSP-u dok su pregovori za Srbiju zamrznuti zbog nevoljkosti Beograda da surađuje sa sudom u Haagu.

Budući je usvajanjem sporazuma o reformi policije otklonjena i posljednja prepreka za početak pregovora o SSP-u, Komisija je nakon nekoliko dana preporučila otvaranje pregovora.

Subvencionirani izvoz, manje carine u SSP-u, ograničene marže i rabati...

U govoru je istaknuo značaj početka pregovora o SSP-u 25. siječnja 2006., te imenovanje novog visokog predstavnika, Christiana Schwarz-Schillinga.

Pristupanjem u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) krajem 2000 godine i prihvaćanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u poljoprivredi Hrvatske dolazi do prestrukturiranja takove siline, da samo nakon desetak godina svjedočimo promjenama koje nitko u tako negativnom kontekstu nije očekivao.

Dijalog između Prištine i Beograda koji je omogućila Europska unija pokrenut je u ožujku 2011. Današnja studija o Kosovu pruža pozitivnu ocjenu izvedivosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u situaciji u kojoj države članice imaju različita stajališta o statusu Kosova.

Daljnji tijek stagnacije proizvele su strateške odluke o prihvaćanju marakeških kriterija povodom pristupanje u Članstvo WTO u studenom 2000. odnosno prihvaćanjem odredbi protokola 7 nastavno na potpisani SSP u travnju 2001, a definitivnim stupanjem na snagu početkom 2005 godine.

BiH je završila pregovore o SSP - u još u studenome 2006., a sporazum je parafiran u prosincu prošle godine.

Hrvatsko izaslanstvo u razgovorima jasno je kazalo da je Hrvatska daleko iskočila iz tog okruženja, da je sposobna do 2007. ispuniti sve svoje obveze prema SSP-u i da je spremna početi pregovore o članstvu iduće godine. Mi ćemo ispuniti sve što se nas tiče, ali smo rekli kako smo svjesni da nam kamen oko vrata može biti regija i vezanje naše sudbine uz nju, što ne želimo jer je naša obveza razvijati regionalnu suradnju, ali ne i dijeliti regionalnu sudbinu rekao je Tomac. Važno je naglasiti da su sve zemlje obuhvaćene SSP-om podržale individualni pristup i da se nisu protivile hrvatskom lobiranju i zahtjevima da se odvojimo od njih i priključimo Rumunjskoj i Bugarskoj kazao je Tomac.

Kosovske je pregovarače u ime Agencije pozdravila Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja koja im je, zajedno s djelatnicima Agencije, prenijela iskustva iz pregovora o SSP-u te ulozi Agencije u pregovorima i provedbi, a goste iz Kosova zanimali su i predmeti iz tržišnog natjecanja i državnih potpora.

Proizvođači tako među mjerama koje bi se mogle uvesti predlažu subvencionirani izvoz na treća tržišta, što je i praksa EU koju je RH već osjetila po pitanju sireva i sl., lobiranje u Bruxellesu da se sa Srbijom i BiH smanje carine u SSP-u, kao što se to tražilo od RH u zadnja dva proširenja EU...

Tako je u SSP-u potpisao da od 2009. Hrvatska postaje otvoreni market nekretnina i zemljišta za sve građane EU-a, bez obzira postane li Hrvatska do tada članica ili ne.

Srbija je započela pregovore o SSP-u u listopadu 2005. godine.

Ta reforma nije per se uvjet za dovršetak pregovora o SSP-u, no predstavlja osnovu za njegovu provedbu.

U ponedjeljak 21. lipnja predviđeno je cjelodnevno zasjedanje, a zatim u nastavku tjedna predviđena je rasprava i ratifikacija zakona o SSP-u sa Hrvatskom.

Uprava za koordinaciju prilagodba pravnom sustavu Europske unije i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (u daljnjem tekstu: SSP), u okviru obavljanja poslova iz područja europskih integracija odnosno pristupanja RH EU, kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva koordinira usklađivanje pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU; vrši analizu usklađenosti pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU; predlaže mjere radi usklađivanja zakonodavstva; koordinira izradu i prati provedbu Nacionalnog programa RH za pristupanje EU, te izvješćuje tijela EU i države članice o njegovoj izradi i provedbi; prati proces usklađivanja i primjene zakonodavstva u državama članicama EU, te prati integracijske zakonodavne procese država kandidata za članstvo; prati prilagodbu i napredak u ispunjavanju gospodarskih i pravnih kriterija za članstvo, a prema poglavljima pravne stečevine EU; daje stručnu pomoć radnim tijelima Vlade RH, tijelima državne uprave i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u usklađivanju pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU; koordinira i redovito prati provedbu i ispunjavanje obveza preuzetih SSP-om; koordinira i pruža operativno-stručnu potporu za sastanke Odbora za stabilizaciju i pridruživanje; sudjeluje u radu drugih tijela osnovanih SSP-om; u suradnji s Upravom za potporu procesu pristupanja RH EU obavlja poslove vezane za pružanje stručne i tehničke potpore tijelima uključenim u procesu pregovaranja s EU o pristupanju RH u punopravno članstvo u pitanjima prilagodbe pravnom sustavu EU; u okviru obavljanja poslova iz djelokruga Uprave koordinira aktivnosti i surađuje sa svim državnim tijelima, DM/KU, Stalnom misijom RH pri EZ, tijelima EU, tijelima međunarodnih organizacija i saveza te drugim tijelima.

Drugim riječima, Hrvatska bi mogla tražiti da se na ono što je već ispregovarala, potpisala i ratificirala, i to prije samo četiri-pet godina, uvede prijelazno razdoblje. (Iako je jasno da je to prijelazno razdoblje trebalo biti zapisano u samome SSP-u...) Hm, hm.

Naime, prema mišljenju većine saborskih klubova taj je Sporazum budućnost za razvoj hrvatskog gospodarstva, regionalna gospodarska suradnja neminovna je, ali nema mjesta strahu od bilo kakvih oblika balkanskih asocijacija, jer za to u SSP-u nema pravnog uporišta.

Gotovo su se svi s razumijevanjem i pozitivno referirali na njegov istup te naglasili da Parlament, usprkos davanju zelenog svjetla hrvatskome SSP-u, čvrsto obvezuje vladu da u pregovorima sa Zagrebom štiti interese esula kao što je talijanska diplomacija uspješno završila posao u vezi s hrvatskom odgodom primjene ekološko-ribolovne zone.

Ova preporuka neće imati utjecaja na odluku Komisije od 3. svibnja 2006. o zamrzavanju pregovora o SSP-u dok Srbija ne ispuni uvjet pune suradnje sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

Međutim, prihvaćanje izmijenjenih pregovaračkih direktiva omogućit će nastavak pregovora o SSP-u čim suradnja s tribunalom u Hagu bude postignuta.

Nakon što su zemlje članice EU-a priznale neovisnost Crne Gore proglašenu 3. lipnja, Europska komisija izradila je okvir za vođenje odvojenih pregovora o SSP-u s Crnom Gorom kao samostalnom državom, dok je mandat za Srbiju samo dopunjen jer je ona pravni slijednik državne zajednice Srbije i Crne Gore.

No, nakon usvajanja Rezolucije o Kosovu, pokrenuta je polemika o članu 135 SSP u kome stoji da se taj sporazum ne primjenjuje na Kosovu.

Spremnost EU na početak pregovora o SSP-u istaknuta je i u slučaju Bosne i Hercegovine, pod pretpostavkom ispunjenja postavljenih uvjeta.

O tome se, sukladno SSP-u trebalo pregovarati.