U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupio je Muški vokalni ansambl " Petrinjski slavulji " koji je, uz hrvatsku državnu himnu, izveo i dvije domoljubne skladbe, Vatroslava Lisinskog " Prosto zrakom ptica leti " i Vladimira Stahuljaka " Hrvatska je svoja ".

Lokalitet Bazilike sv. Petra pokazao se vrlo primjerenim prostorom za koncertne izvedbe, a inauguraciju je ostvario Mješoviti zbor HRT-a pod ravnanjem svojega šefa-dirigenta Tončija Bilića s interpretacijom skladbi za zbor a cappella Petrinjsko vijeće Vladimira Stahuljaka.

Josipa Jerkovića i izv. prof. Zlatka Stahuljaka.

Glazbom sam se počeo baviti 1947. godine, a orguljama me privukao koncert Mladena Stahuljaka u jesen 1945. u Katedrali, i njegov koloristički pristup orguljanju.

Za fonoteku Hrvatskog radija ansambl je, osim navedenih, snimio i djela Antuna Sorkočevića, Dore Pejačević, Borisa Papandopula, Jurja Stahuljaka, Igora Kuljerića, Zlatka Pibernika, Ivane Lang, Ive Maleca, Milka Kelemena, Petra Bergama, Stanka Horvata, Anđelka Klobučara, Ive Mačeka, Sandra Zaninovića, Željka Brkanovića, Dubravka Detonija i Berislava Šipuša.

Hrvatsko društvo skladatelja organiziralo je u svojoj dvorani koncert sjećanja na svojega člana, skladatelja Juraja Stahuljaka (1901 1975) u povodu 110. obljetnice rođenja.

Bili su to bariton Matija Podnar i sopranistica Nela Šarić, koja je međutim zbog bolesti iznenada otkazala nastup, tako da je u posljednji čas u program uskočila iskusna sopranistica Ivanka Stahuljak, supruga skladateljeva sina Zlatka Stahuljaka, koja je već imala neke skladbe Juraja Stahuljaka na svom repertoaru, ali su ipak morale biti napravljene neke nužne izmjene u odnosu na planirani repertoar.

Međutim, kako je autor niz svojih djela uključivao u cikluse, ukupnu skladateljsku ostavštinu Juraja Stahuljaka čini tek trideseti i devet opusa.

Treći Lipanjski zvuci završili su ponoćnom serenadom u glazbenom paviljonu petrinjskog Strossmayerovog šetališta, a ovogodišnja manifestacija bila je posvećena uspomeni na glazbenog pedagoga i skladatelja Vladimira Stahuljaka.

Ove godine obilježavamo 110. obljetnicu rođenja skladatelja, orguljaša i zborovođe Juraja Stahuljaka (Sv. Jana kraj Jastrabarskog, 16. srpnja 1901. - Zagreb, 18. veljače 1975.).

Kako sve ide polako, da čovjek osjeti kucanje vječnosti. čemu se žuriti, kada čovjek pjeva hvalu Božju, radi koje je i stvoren. čovjek je došao do svoga cilja, i on treba samo motriti. " Kao ilustracija liturgijske pobožnosti Ivana Merza akademski zbor Palma iz Bazilike Srca Isusova izveo je tri liturgijske skladbe: Isuse naš od Vladimira Stahuljaka, O salutaris hostia (o Spasonosna Hostijo) od Rossinija, te Exultate Deo (Hvalite Boga) od Alessandra Scarlatti-a.

Najzastupljeniji autor bio je Miroslav Miletić, a izvedena su i djela Borisa Papandopula, Davora Bobića, braće Rudolfa i Slavka Fumića, Luke Sorkočevića, Alfija Kabilja, Davorina Kempfa, Gorana Listeša, Josipa Matanovića, Gorana Tudora, Brune Bjelinskog, Stanka Horvata, Josipa Kaplana, Nikše Njirića, Rubena Radice, Juraja Stahuljaka, Pere Šiše i Tomislava Uhlika.

Najprije je ponovno publiku oduševila savršena Lidija Horvat Dunjko vrhunski izvodeći ariju Villa Lied iz operete Grofica Marica Imre Kalmana, a zatim je slijedila vrlo teška partitura za izvođače Na lijepom plavom Dunavu Johanna Straussa u obradi Mladena Stahuljaka.

Stupivši u službu ovdje zatiče Anđelu Horvat, Tihomila Stahuljaka, Branka Lučića, Jožu Ladovića, Dubravku Mladinov, Gretu Jurišić, Šteficu Habunek i osobito mu dragu, u sjećanju, Acu Deanović.

Posebna pažnja posvećuje se i izvedbi i promociji djela hrvatskih skladatelja tako da su kao dio programa ili obvezne skladbe bila izvođena djela Mile Cipre, Josipa Štolcera Slavenskog, Juraja Stahuljaka, Stjepana Šuleka, Rudolfa Bručija, Pavla Dešpalja, Miroslava Miletića, Borisa Papandopula, Miroslava Šlika, Frane Paraća, Brune Bjelinskog i Mladena Tarbuka.

U prigodi obilježavanja 50. obljetnice smrti jednog od istaknutih članova glazebeničke obitelji Stahuljak, Vladimira Stahuljaka (1876. 1960.), važno je sjetiti se njegova pregalačkog rada na području podizanja glazbene kulture u gradovima Sjeverozapadne Hrvatske u kojima je djelovao.

U ostavštini Mil ana Stahuljaka, 5 profesora i autora mnogih tamburaških partitura, naišao sam na tvornički račun od 8. veljače 1902, koji je vlastoručno napisala i potpisala Terezija Kovačić, a prema kojemu mu se isporučuju citre i žice za citru.

Dana 21. studenog u foajeu zagrebačkoga HNK predstavljen je priručnik Gudalo prijenosnik vaših glazbenih htijenja (The bow an expression of your musical desires) autora Zlatka Stahuljaka.

Za brend Stahuljaka mi nemamo takvih namjera.

Zanimljiv gost bio je i Zlatko Stahuljak, sin Juraja Stahuljaka, skladatelja čije skladbe društvo često izvodi, a koji je dugo godina bio hrvatski veleposlanik u Čehoslovačkoj i intendant HNK u Zagrebu.

Na temelju ostavštine Milana Stahuljaka pohranjene u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda te uz pomoć svih dostupnih izvora, članak pokušava osvijetliti tu zaboravljenu glazbenu povijest te upoznati muzikološku i širu javnost s citrašima djelatnima u to vrijeme, kontekstom njihovih nastupa, glazbenom podukom citre i citraškim muzikalijama.

Bacha, Borisa Papandopula, Juraja Stahuljaka, Alfija Kabilja, Željka Brkanovića i Viktora Vidovića

Rođen u Zagrebu 11. srpnja 1931. godine, otkrio je Anđelko Klobučar u ranoj mladosti čari i ljepote kraljice instrumenata slušajući orguljanje Mladena Stahuljaka u zagrebačkoj Katedrali.

Studij viole završio je 1988. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Zlatka Stahuljaka.

Naime, ove se godine obilježava 110 godina od dolaska Vaclava Humla u Zagreb, 60. godišnjica njegove smrti i 40. obljetnica Memorijala Vaclava Humla koji je prethodio Natjecanju osnovanom 1977. Natjecanje je postupno izazivalo sve veće zanimanje i stjecalo sve veći ugled u svijetu, zahvaljujući prvenstveno uzornoj organizaciji i zalaganju predsjednika udruge Međunarodno violinističko natjecanje Vaclav Huml prof. Zlatka Stahuljaka, zatim iznimnoj osobnosti prvih predsjednika žirija Henryka Szerynga, Ljerka Spillera i Josefa Suka, kojima je ovogodišnje Natjecanje odalo zasluženu počast, kao i redovitom članstvu našega natjecanja u Svjetskoj federaciji međunarodnih glazbenih natjecanja u Ženevi od 1978. godine.

Prave ovacije bile su upućene sopranisticama Mariji Kuhar, Suzani Češnjaj, Kristini Anđelki Đopar i Arijani Gigliani koje su interpretirale pjesme Ivane Lang, Ivana pl. Zajca, Blagoja Berse, Josipa Hatzea i Josipa Stahuljaka.

Tijekom svih nastupa izvođena su uglavnom djela hrvatskih skladatelja poput Vidakovića, Odaka, Kolba, Stahuljaka, Cossetta, Degl ' Ivellia i drugih, a pjevalo se na hrvatskom, staroslavenskom, latinskom i talijanskom jeziku.

Prve godine rada u novoj državi Uspješno gostovanje u Glini (15. 8. 1920.) i zapaženi koncert u Petrinji (7. 11. 1920.) Od odlaska zborovođe Franje Koydla do Vladimira Stahuljaka Proslava 60. obljetnice Pod dirigentskim ravnanjem Stjepana Križanića i Milivoja Grgića (1926. - 1929.) Američki Petrinjci i HPZ " Slavulj " Rad Društva tijekom 1930. i gostovanje u Srbiji i Makedoniji Stagnacija u radu (1931. - 1934.) i njezino prevladavanje zauzimanjem skladatelja i dirigenta Rudolfa Matza Obilježavanje 70 - godišnjice opstanka HPD-a " Slavulj " (1935.) i djelovanje Društva tijekom 1936. godine Održavanje 75. godišnje skupštine HPD-a " Slavulj " i nova Pravila Društva Zapažen nastup u Zagrebu (6. 6. 1937.) i posveta novog barjaka u jesen 1937. godine U zadnjim godinama pod vodstvom predsjednika Dragana Gregurinčića (1938. - 1941.)

Milošev je bio najbolji student viole u razredu prof. Zlatka Stahuljaka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te je razvio zapaženu solističku karijeru.

Ovako glasi sažetak članka Citraštvo u Zagrebu od 1860 - ih do 1918. godine: na temelju ostavštine Milana Stahuljaka, pohranjene u Arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda koji je napisala muzikologinja Ana Boltužić (Arti musices, 2008, 39/2).