Jednostavno pitanje EU, ako moramo osigurati EU cifru onda neka imamo i EU kamatu 2008 dok su EU banke snizavale svojim stedisama kamate (stambeni krediti na 2 - 3 %) u Hrvatskoj su kamatu podignule 50 %, tj sa 5 % na 8 %
Jednostavno pitanje EU, ako moramo osigurati EU cifru onda neka imamo i EU kamatu 2008 dok su EU banke snizavale svojim stedisama kamate (stambeni krediti na 2 - 3 %) u Hrvatskoj su kamatu podignule 50 %, tj sa 5 % na 8 %
Ovaj portal je bitan kad pisu o kreditu Ljubljanske banke kojeg je dobio premijerov brat (i zbog toga bio u izravnom sukobu interesa kad se pregovralo o dugu te banke preba HR stedisama), ili kad pisu da je Cacic svoje poslovno carstvo utemeljio na lovi koju je maznuo Izraelcima.
Mi bi da naplatimo dug banke prema stedisama, ali ne bismo da platimo dug prema banci (koji je usput visestruko premasivao dug prema stedisama).
ono sto nazivaju stednjom je ustvari racionalizacija. trose i rasipaju oni koji ne proizvode. drzava se mora racionalizirati. svi koji glume neki rad za drzavu, svi na socijalama, svi koji muljaju, moraju izgubiti. na njima treba stedjeti. najidealnije bi bilo kad bi najveci dio birokratskih poslova zamijenili kompjutorom. stednja u europi ima smisla jer europa uvozi. sistem beskrajnog rasta je neodrziv i nenormalan. potrosnja se mora smanjiti jer je konzumerizam najveci uzrok unistavanja prirode. preskupa drzava je opet glavni uzrok pretjerane potrosnje. drzava isisava energiju pri svakom ciklusu: proizvodi - plati porez - potrosi. novac koji se stvara stednjom treba preusmjeriti u izgradnju trajnih dobara. (mario monti pametno daje novac za izgradnju tunela ispod alpi ali i pametno stedi na onima koji bi kupili jeftine kineske krpice). naravno, postoji kraj i za izgradnju objekata trajne vrijednosti. zato je jedini nacin da duznici vrate dug stedisama da rade na mjesto njih. pojedinci i grupe koji su stedjeli moraju poceti trositi i prestati proizvoditi dok oni koji su u dugovima moraju poceti vise raditi i manje trositi. obrnuti uloge. kamate neuracunate. kamate nitko ne moze vratiti. prikaži cijeli komentar
Radi se o pljacki velikih razmjera koja predstoji biti ozakonjena (legalizirana), s tim da ce i ubuduce kazneno odgovarati pljackasi banaka koji s kapuljacom na glavi i puskom u ruci upadnu u neku banku i opljackaju je, ali ne i vlasnici banaka koji ce dobiti pravo klijentima banke, dionicarima i stedisama, legalno opljackati njihove racune, sto znazi da ce ozakonjeni kriminal pljacke funkcionirati tako da ce klijent i stedisa samo dobiti u redovnom izvjescu o stanju na racunu obavijest koliko je novca zauvijek skinuto s racuna.
Egoizam i krajnja nekorektnost (daj samo meni a ostalima (citaj: stedisama stare devizne stednje bivsih yu-republika kako bude, bas me briga) kad-tad dodju na naplatu
Sad vidimo i zasto im je stimao raspad Juge: da ne vrate milijardu eura s kamatama (22 godine kamata) hrvatskim i bosanskim stedisama stare devizne stednje kod zloglasne Ljubljanske banke.
Idu na to: propala drzava (Juga) koja je bila garant stedisama, dakle ne vracamo vam novac.
Veliku vecinu tih kamata koje banka naplati od tebe, isplatit ce banka svojim stedisama kao kamatu.
Tako ce oni trositi umjesto tebe.: D Zasto nitko ne govori kako banke velikodusno placaju kamate svojim stedisama?: confused:
sumnjam da se roha u ovom slucaju poziva na diskrecijsko pravo, vec na neki clanak tipa: sljednice, srodnice, filijale koje imaju dug prema hrvatskim stedisama moraju rjesiti ta pitanja...
nema sanse da slovenija ratificira sporazum ili milanovicu plati dug stedisama ili se oprosti od eu,, jer nas slovenija hoce silovati maltretiraju nas godinama a neke eu drzave niti neznaju za nju a kamoli di se nalazi na karti
Kad ti novozaposleni dobiju place i pocnu ih trositi, na sve ce platiti i taj nesretni PDV od 25 % pa ce se tim prihodom zapravo otplatiti tih 2,5 % premije stedisama.
@EUjanez Objasni mi zasto dugovi prema Slovenskim stedisama nisu usli u sukcesiju.
eto. sad slovencima ne pasu ni josipovic ni pusicka ni milanovic. nikako im udovoljiti. a da hrvatska sloveniji plati onoliko koliko lb duguje stedisama? vjerujem da bi hrvatska dobila na vjerodostojnosti dok si rekao " dzabalebaros ". dakle u roku sekunde i pol. problem: rjesen. slijedeci, molicemo lijepo.
Solde treba vratiti stedisama a Slovenci nisu u pitanju jer ce se i Slovenija brzo raspast kao drzava.
Da te pitam, kad si vec tako upucen.. sto su vama iz EU rekli kad ste obrisali bosance kao manjinu, kad ste stedisama Ljubljanske Banke odbili isplatiti stednju pod izlikom da ta Banka vise ne postoji??
Posao banke je da osigura maksimalnu dobit svojim dionicarima, a posredno, zbog konkurentnosti i stedisama.
Pozdravljam gospodu iz Hrvatske i Slovenije, sta da vam covjek kaze na ove vase probleme.Ni jedni ni drugi niste nista bolje zasluzili.Razmislite vi gospodo iz Hrvatske sta radite vi nama u Bosni sa svojim mostom na Peljescu.Zatvarate nam jedini moguci prilaz sa mora na Neum.Osporavate nam ono malo mora sto imamo i ona dva mala ostrvca sto imamo hocete sebi da prisvojite.A Slovenci su posebna prica za sebe ne samo na nasim prostorima nego u cijeloj Evropi.Nece nasim stedisama da isplate njihove posteno zaradjene i ustedjene pare sto su im prije rata bile u LJubljanskoj banci.To sto vi predlazete da se Slovenci matletiraju na granici kada ulaze u Hrvatsku pa to oni nama rade odavno.Mislim da ih trebamo svi skupa bojkotirati mislim na njihove proizvode.To je jedan od nacina kako ih mi obicni gradjani mozemo malo po usima udariti.Ja licno ne kupujem nista njihovo vec godinama.POZDRAV:
Kako bi tehnicki objasnio stedisama da su ostali bez novca?
znam to sve. banke lihvare po hrvatskoj itd. ali isto je stvar da je kvadrat stana preplacen. platili su 1600 i 1800 eura po kvadratu dok proizvodjacka cijena stana dodje 850 eura. dok plati kamate taj kvadrat ce ga doci preko 3000 eura. mislim da bi bolje bilo te stanove predati bankama a napraviti zamjenske stanove. 850 eura po kvadratu ali ako drzava da zemljiste besplatno, stanare se obuce da sami zavrse dio poslova, nezaposlene da pomognu u izgradnji (u cijenu soc. pomoci) vjerojatno da se moze kvadrat napraviti po 400 eura. ljudima izlaz iz duznickog ropstva, drzavi manji odliv kapitala. cak se i kapital moze prikupiti od hrvatskih stedisa. drzava mora dati stedisama zemljiste pod hipoteku pa cemo kupovati drzavne obveznice, stedjeti u nasoj banki i sl. prikaži cijeli komentar
...... Za tekuci racun imali smo jedan kartoncic na kojem je bio br. deviznog racuna i nije se mogao imati uvid u to stanje....... U stenu knjizicu je vodjeno sve uredno i svaka promjena je bila vidna i sluzila kao dokumenat....... Nakon prestanka rada ljubljanske banke, stedni ulozi su odneseni, na koje se dokaz ne moze dokazati, dok iz knjizice moze, pa je ljubljanska banka odbila vratiti dug stedisama koji su bili vezani deviznim racunom....
http://www.seebiz.eu/hr/banke/stednja/stedisama-pss-uplacena-drzavna-poticajna-sredstva-za-2006., 2184. html... Rast interesa rezultat je visokih prinosa na stambenu štednju, te prava na povoljan stambeni kredit uz fiksnu kamatnu stopu...
podkapacitiranost ekonomije; moguca hiperprodukcija: ako dodje do hiperprodukcije cijene ce pasti. ne smije se kontrolirati. nedostatak kupovne moci: krivci su stedise. nagomilali su kupovnu moc a ne dopustaju ostalima da stvore kupovnu moc za sebe. stedise moraju potrositi sto su nagomilali. imas ustedjevinu, ides na neplaceni odmor oni koji zive od place do place su neutralani. nasuprot stedisama su duznici. duznici moraju pojacati svoje napore. vise proizvoditi, manje trositi. u kategoriju duznika spada i drzava. spanjolska i grcka kao drzave-nacije moraju vise proizvoditi i vise stedjeti na kolektivnoj razini, premda bi bilo pravednije da podjelu na stedise - duznike spustite na nize razine. prikaži cijeli komentar
Rohatinski kuzi ali glumpaca i glumpaci ne kuze da Janezi hoce Novu Ljubljansku prodati Goldman Saxu a nemo gu je prodati sa teretom duga prema stedisama te moraju barem napraviti plan rijesenja problema.
Banke koje su davale kredite rizicnim politicarima treba zatvoriti, njihov vrh strpati u zatvor zbog bankarskih manipuliranja, a stedisama garantirati njihove depozite kroz drzave fondove koje su pravi vlasnik nacionalnog novca
Kada je rec o ekonomiji u SRJ, vojni porazi Srba u Krajini i u Bosni i aktiviranje NATO bombardera naisli su upravo u trenutku kada se inflacija ponovo zahuktala u tempu oko 103,5 odsto na godinu, kada su realne zarade ponovo u padu (u odnosu na kraj 1994, u julu su bile realno manje za 20,5 odsto, kada je proizvodnja zakovana na oko 35 odsto nornalnog nivoa, a banke nemaju vise slobodnog kreditnog potencijala da tu proizvodnju podstaknu (kompletan bankarski sistem je hronicno u " neto minusu " od oko 80 miliona dinara), kada se (skriveni) platni deficit u poslovima sa inostranstvom siri, a slobodne devizne rezerve cene tek na 200 - 300 miliona dolara (uvoz je u prvom polugodju povecan za 48 odsto, a izvoz je ostao isti), kada se obelodanjuju podaci o permanentnoj destrukciji kapitala (samo prosle godine tekuci gubici privrede u SRJ se cene na oko 5 milijardi dolara) i kada je vec svima jasno da je javni dug (spoljni dug i dug prema deviznim stedisama) nadmasio godisnji drustveni proizvod koji sada ne prelazi 11 milijardi dolara (1990. godine Srbija i Crna Gora imale su po metodologiji UN 26,6 milijardi dolara drustvenog proizvoda a to je bio najmanji proizvod u celoj deceniji od 1980. godine).
Povucimo kanditaturu za EZ, zaplijenimo svu slovensku imovinu u Hrvatskoj (ukljucujuci kuce i vikendice njihovih gradjan) prodajmo i isplatimo novac hrvatskim stedisama pa problema vise nece biti.
A kad ce vratiti Ljubljanska banka staru deviznu stednju stedisama diljem Hrvatske i BiH?
Rijec je vecinom o obicnim stedisama cije su stednje bile pokrivene ili su trebale biti pokrivene do 20,000 eura a upravo te garancije su uvedene 1999. godine u islandski zakon prihvacanjem europskih direktiva i osnovana je agencija za osiguranje depozita Tryggingarsjóður druga je stvar sto se islandska drzava vadi na to da to vrijedi samo u " normalnim " uvjetima a ne u globalnoj recesiji.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com