Za potpuno i pravilno izgaranje jednog grama goriva potrebno je 14,7 grama zraka i to je stehiometrijski omjer.

Ukratko, stehiometrijski koeficijent možeš i moraš vidjeti iz kemijske jednadžbe i taj je broj negativan za reaktante.

Unatoč tome, takvi " spojevi " pokazuju konkretan stehiometrijski sastav.

Poznati su razni spojevi galija kojima odgovara stehiometrijski omjer oksidacijskog broja 1 (GaBr, Gal, GaCl, Ga2S), međutim oni nisu dokazani, a stanja s oksidacijskim brojevima 2 i 3 jesu.

moći uočiti kemijske promjene i opisati ih kvalitativno i kvantitativno (koristeći stehiometrijski pristup) te kvalitativno i kvantitativno opisati sastav tvari,

Nadalje, stehiometrijski koeficijenti (brojke koje stoje uz pojedine reaktante i produkte) obično trebaju biti cijeli i relativno prosti (takvi da im najveći zajednički djelitelj bude jedan: 7 i 8 su relativno prosti brojevi, a 6 i 9 nisu, jer su oba djeljiva s 3).

Turbodizelski motori nemaju lambda sondu, a potreban, stehiometrijski omjer zraka i goriva (omjer masa 14,5:1) postiže se mjerenjem protoka zraka i elektronički doziranim ubrizgavanjem goriva.

Smanjuje se negativan rad u drugom taktu (utrošak energije za stlačivanje usisanog zraka), snižavaju vršni tlakovi i temperature izgaranja, te osigurava dovoljno vremena da se u cijeloj komori postigne stehiometrijski omjer zraka i goriva od 14,5:1. Time nestaju područja s viškom kisika.

U glikolizi je lako odrediti broj nastalih molekula ATP-a (koji ukupno iznosi 2 odnosno 4 minus 2), jer su ove reakcije stehiometrijski potpuno utemeljene na cijelim brojevima.

Medjutim, reakcije transporta elektrona nisu (stehiometrijski promatrano) uvijek cijeli brojevi.

I neki drugi stehiometrijski odnosi oksidativne fosforilacije također nisu cijeli brojevi.

Trajnost katalizatora ovisi direktno o pravilnom izgaranju goriva u motoru (stehiometrijski omjer), najbrže ga može uništiti neizgoreno gorivo (ugljikovodik).

Za potpuno izgaranje grama benzina potrebno 14,7 g zraka i to je optimalni stehiometrijski omjer.

- Volframovi stehiometrijski oksidi oksidi su žuti WO3 i smeđi WO2. Pored njih postoje brojni nestehiometrijski oksidi.

Smatra se da emisija iz ispušnog sustava zadovoljava odredbe ako je u skladu s odredbama iz točke 9. Ako se kod uređaja s katalizatorom upotrebljava osjetilo kisika (lambda sonda), treba osigurati stehiometrijski odnos goriva i zraka (lambda) i kada se postigne određena brzina vožnje ili kada se ubrzava.

Naime, kako bi katalizatori djelovali sa maksimalnom iskoristivošću potreban je stehiometrijski omjer goriva i zraka u smjesi.

Optimalni omjer naziva se stehiometrijski omjer i iznosi 14,7: 1. Dakle, za pravilno i potpuno izgaranje jednog kilograma goriva potrebno je 14,7 kilograma zraka.

Radi toga dolazi do razlicitih vrijednosti lambda (stehiometrijski omjer zrak/gorivo).

Atomizam poprima oblike znanstvene teorije u 18. stoljeću, kada se postavljaju stehiometrijski i plinski zakon, kojima znanstvenici ukazuju na postojanje atoma, ali omogućuju i druga rješenja, jer još ne postoje egzaktni dokazi o postojanju atoma.

Stehiometrijski s reguliranim opterećenjem, točkom paljenja i brzinom vrtnje motora da se postigne najniža temperatura katalizatora od 800 C

Adijabatska temperatura izgaranja se povećava sa većim ogrjevnim vrijednostima, većim ulaznim temperaturama zraka i goriva i ako stehiometrijski odnos zraka i goriva teži 1. Adijabatska temperatura izgaranja za ugljen je oko 2 200 C (temperaturama zraka i goriva je sobna temperatura i λ = 1), oko 2 150 C za naftu i 2 000 C za zemni plin.

Kod benzinskog motora to se postiže direktnim ubrizgavanjem i postizanjem što homogenije smjese u svakom dijelu komore za izgaranje, uz pravilan (stehiometrijski) omjer masa zraka i goriva - 14,7:1. Tada se postiže pravilno i potpuno izgaranje i potrošnja je najniža.

Na kraju još preostaje provjeriti jesu li stehiometrijski koeficijenti relativno prosti.

Osnovni kriteriji su: mjesanje benzina i zraka kako bi se zadovoljio stehiometrijski omjer 14,7: 1, sto manja potrosnja goriva, stabilan rad motora na minimumu, kontinuirano ubrzanje, ekoloska norma (kolicina CO manja od 2,5 %, kolicina HC manja od 300 ppm).

Konačnu jednadžbu treba još provjeriti za slučaj da stehiometrijski koeficijenti nisu međusobno prosti (ponekad se dogodi da svi budu parni).

Emisija CO2 iz proizvodnje amonijaka određena je stehiometrijski na osnovi sadržaja ugljika u prirodnom plinu.

U ovisnosti u očitanom lambda faktoru putem lambda sonde, centralno računalo regulira količinu ubrizganog goriva u usisnoj cijevi te se na taj način održava potrebni stehiometrijski omjer goriva i zraka neophodan za maksimalnu učinkovitost rada katalizatora.

gdje je A bilo koji sudionik reakcije, Δ n (A) promjena njegove množine, a ν (A) njegov stehiometrijski koeficijent.

Tu je jako bitno imati na umu da su stehiometrijski koeficijenti reaktanata po definiciji negativni brojevi, dočim su oni produkata pozitivni.

Stehiometrijski koeficijenti moraju biti prirodni (premda će se nekad naći i racionalnih brojeva), međusobno prosti (najveći zajednički djelitelj svih stehiometrijskih koeficijenata mora biti jedan) i takvi da ukupan broj istovrsnih atomâ na jednoj i drugoj strani bude jednak.