BEZINA, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja žrtve rata 1942 - 1948, Split, 1995.; Stjepan KOŽUL, Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 1992. ili S.

Kanonik Stjepan Kožul govorio je o gradnji i povijesti orgulja zagrebačke katedrale te njezinoj restauraciji, osobito ovoj zadnjoj.

Svečanu poldanicu predvodi dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

U župnoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije potom je dr. Stjepan Kožul s Katoličkog bogoslovnog fakulteta svećenicima održao predavanje o mučeništvu bl. Stepinca.

Ispovijest vjere i prisegu izrekao je pred prisutnim kanonicima, prebendarima i uzvanicima, a svečanost ustoličenja predvodio je kanonik kantor mons. Stjepan Kožul, dok su svjedoci bili kanonici mons. Ivan Miklenić i mons. Josip Oslić.

Program: 10,00 - Sv. Josip u evanđeljima - dr. Dario Tokić, 10,15 - Život Sv. Josipa prema apokrifnim spisima - dr. Adalbert Rebić, 10,30 - Pobornici štovanja Sv. Josipa i papinske odredbe - dr. Josip Beljan, 10,45 - Povijesne okolnosti proglašenja Sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga naroda - dr. Agneza Szabo, 11,30 - Sluga Božji Josip Štadler - širitelj štovanja Sv. Josipa - dr. Agneza Szabo, 11,45 - Bl. Alojzije Stepinac štovatelj Sv. Josipa - dr. Juraj Batelja, 12,00 - Štovanje Sv. Josipa u župi u Zagrebu na Trešnjevki - mr. Antun Vukmanić, 12,15 - Štovanje Sv. Josipa u svetištu u Karlovcu - Alojzije Burja, 15,00 - Glasnik Sv. Josipa (Zagreb, 1873. - 1945.) - dr. Stjepan Razum, 15,15 - Glasnik Sv. Josipa (Karlovac, 1984. - 2012.) - Ivanka Magić, 15,30 - Prikaz knjiga o Sv. Josipu na hrvatskom jeziku - dr. Stjepan Razum, 15,45 - Sv. Josip na svetačkim medaljicama - dr. Ivan Mirnik, 16,30 - Crkve i kapele posvećene Sv. Josipu u Hrvatskoj - dr. Stjepan Kožul 16,45 - Crkve i kapele posvećene Sv. Josipu u Bosni i Hercegovini - dr. Pavo Jurišić, 17,00 - Lik Sv. Josipa u hrvatskoj likovnoj baštini baroknog razdoblja - odabrani primjeri - dr. Mirjana Repanić-Braun, 17,15 - Sv. Josip u hrvatskoj svetoj glazbi - mo.

Izabrano je novo vodstvo društva (točka 8): Predsjednik Društva: dr. Stjepan Kožul, dosadašnji predsjednik; Članovi Upravnog odbora: dr. Stjepan Kožul, za predsjednika Upravnog odbora; dr. Agneza Szabo, za dopredsjednicu; dr. Stjepan Razum, za tajnika; Ivan Huzjak, za rizničara; dr. Ivan Mirnik, za prisjednika; Vladimir Magić, za prisjednika; dr. Miroslav Akmadža, za prisjednika.

Miroslav Martinjak, za člana; dr. Marija Buzov, za članicu; Članove Uredništva godišnjaka: dr. Miroslav Akmadža, dr. Stjepan Kožul, dr. Ivan Mirnik, dr. Stjepan Razum, dr. Agneza Szabo; Glavni urednik: dr. Stjepan Razum.

Svečanu prijepodnevnu misu predslavi dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Izvješće o radu " Tkalčića " između dviju skupština podnio je predsjednik dr. Stjepan Kožul.

Nepravda, ideološka i medijska mržnja, nasilje nad istinom - uništavalo mu je tijelo i zdravlje, ali dušu mu nije dirnulo. (dr. Stjepan Kožul, kanonik)

Anto Gavrić, provincijal, mons. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog - koji je pročitao dekrete o razrješenju starog i imenovanju novog župnika, o.

Predstavljajući izvješće za razdoblje od protekle skupštine održane 10. prosinca 2009. godine, predsjednik Društva dr. Stjepan Kožul istaknuo je kako " Tkalčić " ima 33 redovna člana, 62 člana suradnika, 27 članova podupiratelja te 38 članova utemeljitelja, što ukupno čini 160 članova.

Prikaz prvi 75 godina (937. - 2012.) čiji su autori Stjepan Kožul i Stjepan Razum, a " Tkalčić " je objavio u suizdavaštvu sa župom Sv. Josipa na Trešnjevki.

U službu kanonika mons. Cindorija instalirao je kanonik kantor Stjepan Kožul.

Bulu pape Benedikta XVI. o uspostavi Bjelovarsko-križevačke biskupije potom je pročitao i svima predočio zagrebački kanonik dr. Stjepan Kožul, a misno je slavlje nastavljeno zbornom molitvom i navještajem Božje riječi.

Mons. dr. Stjepan Kožul, povjesnik Zagrebačke nadbiskupije, u svojoj recenziji Žagarove monografije navodi godinu 1791. kada je uspostavljeno razgraničenje između Turske carevine i Habsburške monarhije.

Prvi dan simpozija predavanja su održali: dr. Slavko Zec (Rijeka) na temu Udruživanje vjernika: pravo i (li) karizma?, dr. Stjepan Kožul (Zagreb) na temu Povijesni pogled na vjernička društva tradicija i ostvarenja, dr. Marko Petrak (Zagreb) na temu Universitates personarum u rimsko-kanonskoj pravnoj tradiciji, mr. Ilija Jakovljević (Poreč) na temu Zajedničke kanonske odredbe o vjerničkim društvima (kann. 298 - 311), dr. Josip Delić (Split), na temu Javna vjernička društva (kann. 312 - 320) i mr. Mato Mićan (Đakovo) na temu Privatna vjernička društva (kann. 321 - 326).

Za vrijeme euharistijskog slavlja propovijedao je mons. Stjepan Kožul, a pjevao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem dirigenta Josipa degl ' Ivellia.

Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić osnovano je na Osnivačkoj skupštini, održanoj 23. svibnja 1996. u Zagrebu u dvorani Vijenac, Kaptol 29. Osnovalo ga 19 osnivača i osnivačica: mr. Mirna Abaffy, dr. Josip Barbarić, dr. Doris Baričević, dr. Lelja Dobronić, Jozo Ivanović, dr. Josip Kolanović, dr. Juraj Kolarić, dr. Mijo Korade, dr. Stjepan Kožul, Andrija Lukinović, Vladimir Magić, mr. Jasna Marković, mo.

Novoimenovani monsinjori su: mons. Ivan Golub, profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mons. Ivan Špoljar, župnik u Gornjoj Stubici, mons. Dragutin Komorčec, umirovljeni svećenik iz Mihovljana, mons. Ferdinand Vražić, župnik u Karlovcu Švarči, mons. Ivica kecerin, župnik župe Pohoda BDM iz Zagreba, mons. Juraj Kolarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i prebendar, mons. Tomislav Ivančić, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta, mons. Stjepan Večković, kancelar Nadbiskupskog duhovnog stola, mons. Mijo Gabrić, dekan Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, mons. Zvonimir Sekelj, biskupski vikar za grad Zagreb, mons. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnog kaptola, mons. Josip Baloban, kanonik Prvostolnog kaptola, mons. Mijo Gorski, kanonik Prvostolnog kaptola, mons. Vinko Gregur, župnik u Pregradi, mons. josip Oslić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, mons. Stjepan Baloban, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila, mons. Juraj Jerneić, upravitelj Svećeničkog doma Sv. Josipa, mons Ivan Hren, nadbiskupijski ekonom te mons. Boris Balenović, Moderator Nadbiskupskog duhovnog stola.

O povijesti katedralnih orgulja govorio je kanonik - kantor dr. Stjepan Kožul, istaknuvši najzaslužnija imena koja su tijekom povijesti utjecala da katedralne orgulje, unatoč brojnim restauracijama, postanu i ostanu savršeno djelo orguljarskoga umijeća i najveće orgulje jugoistočno od Beča.

Ivice Budinšćaka svima zaželio dobrodošlicu, okupljenima se obratio mons. dr. sc. Stjepan Kožul, arhiđakon Remetsko-sesvetskog arhiđakonata i kanonik.

Na pismo je odgovorio sekretar dr Stjepan Kožul: Naša će crkva u novim uslovima nastojati, na svoj račun i za vlastitu analizu istorijskih događaja, da sabere relevantne podatke o svemu što se događalo i te će podatke pružiti javnosti kada bude dovršen posao.

Dr. Stjepan Kožul, tajnik Zagrebačke nadbiskupije

Središnji događaj bila je procesija s Gospinim kipom koju su ove godine nosile djevojke iz Vodostaja, a današnjim blagdanom nastavlja se tradicija duga 14 stoljeća.U velikom misnom slavlju koje je predvodio dr. Stjepan Kožul u koncelebraciji s karlovačkim svećenicima još je jednom naglašena bit, a to je Marija u narodu, Marija s kojom narod živi.

Svetu misu predvodio je kanonik Prvostolnog kaptola dr. Stjepan Kožul.

Stepinčevu je u katedrali prethodila trodnevnica na kojoj su svečane mise predvodili i propovijedali kanonici: prelat Vladimir Stanković, mons. Lovro Cindori i dr. Stjepan Kožul. (M.)

Dobroslav Paraga podnio 2000. godine kaznenu prijavu protiv nekadašnjeg paritzanskog komandanta, druga i titoista Hršak Stjepana radi osnovane sumnje u ratni zločin iz svibnja i lipnja 1945. godine i masovnog ubojstva 13 tisuća hrvatskih ratnih zarobljenika, 600 civila i 20 svećenika i franjevaca u maceljskoj šumi i okrugu Krapine, od kojih je svećenike i redovnike navodno osobno ubio iz svoga trofejnoga oružja, pištolja njemačke marke Walter, 7, 65 mm ", bili su živi izravni svjedoci toga ratnog zločina koji predstavlja jedan od tri najveća ratna zločina nakon Drugog svjetskog rata u Europi, i to nekadašnji stražar OZNE u Krapini, svjedok Mladen Šafranko (pokajnik), i žrtva komunizma Fran Živičnjak, a živ je neizravni svjedok dr. Stjepan Kožul, bivši tajnik Zagrebačke nadbiskupije.

Tvrdnja da je dr. Stjepan Kožul " moralni desniear " sasvim je bez sadržaja ili barem nerazumljiva.