Najčešći stresori (izvori stresa) koji pokreću ove reakcije su situacije koje osoba doživljava kao ugrožavajuće, prijeteće, uznemirujuće.

Iako su kronični stresori povrede, traume, gubici osobe, bolesti, materijalni i financiski problemi ipak su stresori specifični i teško je definirati listu stresnih životnih događaja.

Sve one okolnosti ili direktni čimbenici koji izazivaju stresnu reakciju organizma nazivaju se STRESORI.

Njezini uzroci mogu biti raznovrsni, npr. to mogu biti značajne životne prekretnice ili životni stresori.

Stres (od eng. stress) doslovce znači udarac, a okolnosti koje izazivaju stresnu reakciju nazivaju se stresori (" udarači ").

Stresori na radnom mjestu npr. visoki zahtjevi posla, niska razina kontrole, naprezanje, nepravilan položaj tijela

Okolinski stresori npr. buka, gužva, prejako osvjetljenje

Dakle stresori u organizmu pobuđuju cijeli niz odgovora između kojih i podižu krvni tlak.

svakodnevni stresori koji se odnose na dugotrajne repetitivne (ponavljajuće) događaje koji su dio svakodnevnog života (događaji u obitelji, na radnom mjestu).

Osim toga primjećujemo da nisu svi stresori istog intenziteta.

Ono što treba znati i na što treba obratiti pozornost je da se njihovi utjecaji zbrajaju, te da u slučajevima kada stresori ne posustaju govorimo o kroničnom stresu.

Ovo su osnovni društveni stresori kojima su mnoge LGBT osobe izložene/i tokom života (Garnets i sur., 1990), i kao rezultat, kao i kod drugih stigmatiziranih manjinskih grupa, pojavljuje se« stres manjine »(Meyer, 1995).

Kriza, odnosno socio-ekonomski stresori počeli su sve više nagrizati odnose u hrvatskim obiteljima: čak 65,8 posto djece u 2010. godini doživjelo je neki oblik psihičke agresije od roditelja, poput vikanja i deranja, ignoriranja ili vrijeđanja nazivima da je glupo, lijeno i slično.

Različiti stresori koji se javljaju tijekom kardiokirurške operacije uz primjenu stroja za izvantjelesni krvotok (hipotermija, poremećena hemodinamika i oksidativna ozljeda) proizvode višestruke promjene u kardiomiocitima (5).

Naučite preuzeti kontrolu nad stvarima koje su zaista pod našom kontrolom i, vjerovali ili ne, mnogi stresori spadaju u ovu kategoriju.

Socijalni stresori socijalni i obiteljski zahtjevi

Po svojoj prirodi stresori mogu biti vanjski, kao što su primjerice ratne traume ili problemi na poslu, svađe i vječni nesporazumi s partnerom, a onda unutarnji poput tjeskobe, svakodnevnih briga ili neispunjenih očekivanja, tuge zbog gubitka drage osobe, nesretna ljubav, strah od nepoznatog narušitelja spokoja.

Za djecu stresori mogu biti veliki životni događaji: razvod roditelja, smrt, bolest roditelja ili drugog bliskog člana obitelji, ponavljanje razreda, polazak u vrtić, školu, polazak u srednju školu, početak boravka u đačkom domu.

Stresori su i svakodnevni događaji: odlazak u vrtić, doktoru, prisiljavanje djeteta da jede hranu koju ne voli ili više nego što može pojesti, preopterećenost obvezama, nedostatak vremena za igru, nedostatak prijatelja, izrugivanje od strane prijatelja, kronične bolesti, sukobi s braćom i sestrama, svađe roditelja, izloženost nasilju, briga za budućnost i dalje školovanje, problemi s nastavnicima, novčani problemi roditelja, nezadovoljstvo tjelesnim izgledom i promjene u pubertetu.

Posljedice za tvrtke reflektiraju se i posljedicama za radnike: stres je pojačane razine, stresori su neki novi, a neki davno zaboravljeni: strah od gubitka radnog mjesta, javlja se sindrom preživjelih u masovnim otpuštanjima, teret posla je veći, demotiviranost jača a privatni financijski problemi sasvim nova tržišna niša za savjetničku profesiju.

Omogućit će vam da bolje razumijete što nam se događa kad smo pod stresom (psihofizička reakcija i posljedice), osvijestite koji su vaši najčešći svakodnevni stresori na poslu i u privatnom životu i koliko i kako naše razmišljanje utječe na razinu stresa koju doživljavamo, te naučite kako se riješiti nakupljenog stresa i kako smanjiti količinu stresora u životu.

Stresori mogu biti fizičke, psihičke, socijalne i ekonomske naravi, pa su među njima i niski standard, recesija, (ne) isplata plaća, smanjena produktivnost, politička kriza...

Danas se razlikuju dvije velike skupine rizičnih čimbenika: 1) koji proizlaze iz bioloških ili psiholoških obilježja pojedinca (također označeni kao vulnerabilitet), kao što su npr.: genetska opterećenja, mala porođajna težina, teški temperament itd. i 2) psihosocijalna obilježja okruženja pojedinca (stresori), kao što su npr.: teški materijalni položaj, kriminalitet ili psihičko oboljenje jednog od roditelja, kronična disharmonija u obitelji i dr. Oni svojim međudjelovanjem sačinjavaju rizičnost za otežavanje razvoja djeteta i mlade osobe.

Kemijski stresori npr. kava, alkohol, cigarete

Veliki se napori ulažu u iznalaženju načina i putova za donošenje prosudbe za što je u pojavi stresa na radu odgovorna struktura osobnosti, a za što su odgovorni prepoznati stresori na radnom mjestu.

Psihološki stresori dijele se u tri opće kategorije:

Po svojoj prirodi stresori mogu biti vanjski, kao što su primjerice ratne traume ili problemi na poslu, odnosno unutarnji poput tjeskobe, dnevnih briga ili neispunjenih očekivanja;

Pomozite djetetu da vidi situaciju na pozitivniji način neki stresori posramljuju dijete, a posramljivanje, pak, utječe na samopouzdanje.

osobni stresori (npr. smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja) koji zahtijevaju velike adaptivne napore;

Razni stresori krivci su za više od 14 sati tjedno provedenih u brigama.