Odbio je, strijeljan je, navodno prije nego što je izdana presuda.

Josip Rendulić, 75 - godišnjak, je pretučen te potom strijeljan. [ 4 ] Svi muškarci u dobi od 18 do 55 godina, njih oko 70 - ak, su potom pozvani na sastanak gdje su im dodijeljene zadaće za prisilni rad.

Da, i da se nisam vratio kući, to bi ubilo moje roditelje, brzo je govorio Dan. Vidite, Will, to je moj stariji brat, zaspao je na dužnosti i sada treba biti strijeljan.

Nećete dopustiti da on bude strijeljan, znam to.

Od svećenika je u Zagrebu strijeljan dr. Guberina. [ 1 ]

Potpuno nevin, mučen je i strijeljan zbog " masovnog pokolja srpskog stanovništva ", a pokolja uopće nije bilo

Chauchesku je strijeljan, fotografija sa snimke iz prosinca 1989. godine

Ivan Ostrun, umirovljenik, je odveden u kafić i strijeljan. [ 4 ] Drugi su izvučeni iz podruma gdje su se skrivali te smaknuti.

Strijeljan je 19. kolovoza u selu Viznar kod Granade.

Kao komunist često je zatvaran a 1941. sklonio se u duševnu bolnicu Vrapče ali je 1943. odveden u Jasenovac i strijeljan 1. listo - pada 1944. Čudne siluete; Za amnestiju; Novele; Sabrani spisi.

Nakon preuzimanja sve vlasti, naredio je: 1. Svim građanskim osobama zabranjuje se kretanje po ulicama od 21 do 05 sati: svatko tko u to vrijeme bude zatečen bez moje izričite dozvole, bit će uhapšen; ako na poziv organa javne sigurnosti pokuša pobjeći, bit će strijeljan. 2. Svatko tko ne pripada regularnim hrvatskim oružanim snagama, a ima oružje, eksplozivnog materijala i municije, dužan je predati ih 2. kolovoza t. g., odnosnim hrvatskim oružničkim vlastima. 3. Svatko tko ne pripada regularnim hrvatskim oružanim snagama ili tko nije proviđen mojom izričitom pismenom dozvolom, a bude zatečen da se kreće sa oružjem, bit će smjesta strijeljan. 4. Svatko tko učini nasilje nad osobom ili stvari bit će smjesta strijeljan. 5. Zabranjeni su privatni i javni sastanci, izuzeto oni u mjestima bogoslužja. 6. Zabranjeno je svako kretanje bilo kakvih motornih vozila koji nisu proviđeni mojom izričitom dozvolom.

Osim navedenih skupina hercegovacki franjevci imali su i drugih mucenika, ubijenih ponajvise pojedinacno na mjestima gdje su radili ili su odvedeni s tih mjesta. 1. Fra Stjepan Naletilic, roden 1907., zupnik u Kongori, odveden u Rilic i ondje ubijen 25. svibnja 1942. 2. Fra Krizan Galic, roden 1870., ubijen 30. listopada 1944. u zupnomu stanu u Medugorju, bombom koju su partizani bacili kroz prozor. 3. Fra Makso Jurcic, roden 1913., kapelan na Humcu, odveden od partizana i strijeljan u Vrgorcu 28. sijecnja 1945. 4. Fra Petar Sesar, roden 1895., zupnik u Capljini, odveden pocetkom veljace na istocnu stranu Neretve i ubijen na nepoznatu mjestu. 5. Fra Julije Kozul, roden 1906., zupnik u Veljacima, odveden i ubijen u Ljubuskomu 7. veljace 1945. 6. Fra Pasko Martinac, roden 1882., kapelan u Veljacima, pratio je zupnika, kojega su partizani odveli, i zajedno ga s njim ubili, 7. veljace 1945. 7. Fra Martin Sopta, roden 1891., profesor, odveden 12. veljace 1945. iz Cerina i sljedece noci ubijen u Ljubuskom. 8. Fra Zdenko Zubac, roden 1911., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 9. Fra Slobodan Loncar, roden 1915., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 10. Fra Filip Gaspar, roden 1893., zupnik u Gradnicima, odveden oko 10. veljace 1945. i negdje ubijen. 11. Fra Ciril Ivankovic, roden 1877., iz Gradnica odveden 10. veljace 1945. i ubijen na nepoznatu mjestu. 12. Fra Jako Krizic, roden 1893., zupnik u Citluku, odveden 9. veljace 1945. i naden ubijen na mjesnomu groblju Podadvoru. 13. Fra Vale Zovko, roden 1889., zupnik u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. 14. Fra Andrija Topic, kapelan u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. pred ocima svoje majke, zajedno s ujakom fra Valom Zovkom. 15. Fra Bono Jelavic, roden 1898., u bijegu pred partizanima uhvacen kraj Velike Gorice i ondje ubijen oko 11. svibnja 1945. 16. Dr. fra Radoslav Glavas mladi, roden 1909., nacelnik bogostovlja u Ministarstvu pravosuda i bogostovlja, objesen u Zagrebu 27. svibnja 1945., a presuda je donesena, napisana i potpisana 14. lipnja () 1945. godine. 17. Fra Bruno Adamcik, roden 1908., profesor glazbe na Sirokomu Brijegu, u bijegu pred partizanima uhvacen i ubijen poslije 18. svibnja 1945. 18. Fra Dane Colak, roden 1916., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 19. Fra Svetislav Markotic, roden 1921., mladomisnik, u bijegu pred partizanima dosao u Maribor i ubijen u svibnju 1945. 20. Fra Darinko Mikulic, roden 1919., u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen, u noci 4. lipnja 1945. 21. Fra Julijan Petrovic, roden 1923., bogoslov, u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen 4. lipnja 1945. 22. Fra Lujo Milicevic, roden 1919., u bijegu pred partizanima ubijen u Sloveniji, u svibnju 1945. 23. Fra Andelko Nuic, roden 1908., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji, i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 24. Fra Metod Puljic, roden 1912., u bijegu pred partizanima naden u Krapini i ubijen u noci 4. lipnja 1945. 25. Fra Emil Stipic, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 26. Fra Branko Susak, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 27. Fra Jenko Vasilj, roden 1914., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 28. Fra Tihomir Zubac, roden 1918., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 29. Fra Ante Majic, klerik, roden 1922., u bijegu pred partizanima uhvacen u Sloveniji a na povratku obolio od upale mozga.

Strijeljan je na obali morske uvale u juž. dijelu Pule (Gortanova uvala).

Čelan je novi i prvi dragovoljac, koji se nenaoružan usprotivio sorosevoj udbi, hoće li biti strijeljan ili samo ušutkan?

Guverner za Dalmaciju Giuiseppe Bastianini izdao je 7. lipnja 1942. naredbu br. 453 koja je zagrozila smrću i uništenjem čitavome našem narodu na području Dalmacije, jer je u njoj istakao popis onih koji su napustili općinu stalnog boravišta, i predaju takvih popisnihi lista policijskim snagama i vojnim posadama, njihovo proglašenje putem oglasa u glavnim mjestima te najvažnijim naseljenim centrima, jer upisani u liste, čim budu uhvaćeni, bit će bez daljega strijeljani, a familije upisanih bit će smatrane taocima, i neće se moći ni iz kakva razloga udaljiti, bit će strijeljan po nalogu organa javne sigurnosti ili ureda kr. karabinijera.

Svatko tko je, dakle, nađen izvan boravišta (makar u bolnici) mogao je odmah biti uhapšen ili strijeljan.

Takvim stavovima nacionalističkih organizacija odgovara i djelovanje države: sud u Nišu rehabilitirao je predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dragišu Cvetkovića, koji je u ožujku 1941. potpisao Trojni pakt s Njemačkom, Italijom i Japanom, a sadašnja vlada u Beogradu ističe kako ulaže goleme napore i novac da se utvrdi gdje je pokopan četnički vođa Draža Mihailović, strijeljan nakon II. svjetskog rata kao ratni zločinac.

I na samom kraju je pitanje za naše vlasti o uklanjanju Trga maršala Tita u Zagrebu, i drugdje u Hrvatskoj, suvišno odnosno to je stvar političke kulture da se promijeni ime tog trga, a važnije od promjene komunističkih imena trgova i zakonsko uklanjanje partizanskih spomenika je suština da Republika Hrvatska prestane službeno voditi Josipa Broza Tita kao predstavnika antifašizma, a ako gore spomenuti razlozi nisu dovoljni, onda slijedi izbor političkih ubojstava i smrtonosnih atentata za koja je Tito dao zapovijed da se počine: ubojstvo ratnog sekretara KPH, Andrije Hebranga u beogradskom zatvoru Glavnjača, trovanje do smrti Zagrebačkog nadbiskupa i kardinala, blaženog Alojzija Stepinca, zatim, izručenje tiraninu Staljinu generalnog sekretara mađarske komunističke partije i reformiranog komunistu Imru Nagya, koji je za vrijeme mađarskog ustanka protiv sovjetske okupacije 1956. potražio politički azil u jugoslavenskom veleposlanstvu u Budimpešti, a nakon izručenja je strijeljan do smrti, i na kraju, zapovijed o ubojstvu hrvatskog demokrata Bruna Bušića, kojega je po Titovu nalogu ubila 1977. u Parizu jugoslavenska Udba.

OP Prije 65. godina - na današnji dan, dominikanac Dominik Barač, strijeljan je u Trogiru u šest sati ujutro.

U lipnju 1945. osuđen je na smrtnu kaznu, a strijeljan je u Trogiru 17. studenoga 1945, skupa s tridesetoricom drugih zatvorenika.

Ako odbiješ, možeš biti strijeljan ili zatvoren.

Na njegova je nasljednika i nećaka Franju Josipa izvršeno nekoliko neuspjelih atentata; žena Franje Josipa, carica Elizabeta, ubijena je baš kao i njegov nećak Ferdinand; Maksimilijan, brat Franje Josipa, strijeljan je u Meksiku, a prijestolonasljednik Rudolf umro je nasilnom smrću sa svojom ljubavnicom Marijom Vetserom u dvorcu Mayerling. Iako se Ferdinand manje-više slučajno našao na početku ovog žalosnog niza, ipak nije bilo slučajno da je prvi atentat na Habsburge (nakon onoga u kojemu je 1308. ubijen Albert I.) izvršen u vrijeme kada je njihov konzervativni apsolutizam bio u punom zamahu.

Vlast ga je osudila na smrt i strijeljan je 1947. godine u Trogiru.

no lokrumska idila nije potrajala. dužnost ga je odvela u meksiko. izabran za cara 1864., strijeljan je 1667.

Dana 21. ožujka, federalne snage su otkrile gdje se nalazi; strijeljan je istog dana.

Je li primjerice dubrovački pater Perica uz još šest svećenika, strijeljan na Daksi zato što je napisao ' klerofašističku ' pjesmu ' Zdravo Djevo '?

Richtmannom u Dotršćini strijeljan kao »duhovni začetnik« ubojstva redarstvenoga agenta. Zbog uvjeta u kojima je djelovao, autorstvo mnogih njegovih tekstova nije utvrđeno ili je dvojbeno, čemu pridonose mnogobrojni pseudonimi i šifre pod kojima je objavljivao (V.

Zločin su počinili četnici pod zapodvjedništvom Jezdimira Dangića koji je 1947. strijeljan kao ratni zločinac, javlja Fena.

Tek u Kaznenom listu je upisana ispravka da je strijeljan 2. 6. 1945. U Područnom uredu državne uprave za Grad Zagreb, Ilica 25. nalazi se knjiga strijeljanih u kojoj je upisan i Josip Horvat Međimurec, ali s ispravkom datuma presude jer je napisano da je strijeljan 02. 06. 1945. na osnovu presude od 6. rujna 1945. godine. te je ispravak sa strane da je presuda od 2. lipnja 1945., a što je očigledna laž.

Mjesto je ubrzo i zauzeto jer nitko nije pružao otpor, a poubijani su: Ivan Kostić (1907.), strijeljan je u vlastitoj kući, a njegova žena Janja (1913.), ispred staje, a staja i stoka su zapaljeni, Branko Kostić (1937.), civil, prostrijeljen je rafalom u leda i glavu, a Janja Kostić (1913.), je potpuno paralizirana, najprije teško ranjena u lice te nakon četiri dana, pošto nije dobila pomoć, umrla.