Središnja točka bit će centar za strip u hali 4.1, a u okvirnom programu bit će održana predavanja o globalnoj suradnji na autorskim pravima na primjeru Pokemona, o elektronskoj prodaji i budućnosti izdavanja stripa.

Švicarac Rodolphe Töpffer se smatra najvažnijom osobom u razvoju stripa u 19. stoljeću.

Rezultat tog pokušaja je djelo koje na iznenađujuće uspješan način vraća Marvel u zlatne i srebrne godine superherojskog stripa, vraća junake u krilo svojim očevima Stanu Leeju, Jacku Kirbyju i Steveu Ditku, a opet, na neki način je vjerno Gaimanovom prepoznatljivom rukopisu.

Glavna zvijezda Festivala, slavni belgijski crtač stripa Hermann Huppen bio je oduševljen organizacijom i onime što je vidio i doživio za vrijeme boravka u Makarskoj.

Spontan i jednostavan, Hermann je u subotu potpisivao albume i družio se sa stripofilima više od dva sata, pri čemu su oduševljeni ljubitelji stripa strpljivo čekali u redu za potpise.

Na MaFestu su održane brojne zanimljive tribine o Hermannovim djelima i stvaranju stripa, uz sudjelovanje poznatih autora poput Darka Macana, Frane Petruša, Gorana Sudžuka, Esada Ribića, Roberta Solanovića i Borislava Grabovića.

Na MaFestu je predstavljen i najnoviji strip album »Nirvana Meditacije na početku tisućljeća« Roberta Totara te još 17 albuma svjetskih autora stripa.

Belgijski majstor stripa za sebe kaže da je radoholičar i da gotovo cijeli dan provede u osmišljavanju stripova.

I njemački majstori stripa prihvaćaju se adaptacija djela autora s svog govornog područja, od suvremene autorice Brigitte Kronauer do vječnog Goethea.

Poput stripa na zadnjoj stranici novina.

Futuristički film Besmrtni Enkija Bilala, francuskog crtača stripa i redatelja bosansko-češkog porijekla rođenog u Beogradu 1951. godine, bavi se populacijom stvarnih i sintetičkih izvanzemaljaca, New Yorkom godine 2095., izborima, serijskim ubojicom, bulimičarom i bogom s jastrebovom glavom koji u sedam dana mora očuvati svoju besmrtnost; svime samo ne ljubavlju.

Nakon gledanja predstave i pijuckajući besplatni sok koji su dijelili na izlazu, čuli smo i poneki komentar na dramatizaciju stripa.

Ispočetka se taj ritual redovno ponavljao na marginama stripa, i to zato što Herriman, prema vlastitom priznanju, nije znao " što da radi sa slobodnim prostorom ".

Tijekom nekoliko desetljeća, hrvatski majstori stripa stvorili su snažna djela o antifašističkoj borbi protiv okupatora u razdoblju od 1941. do 1945. Svojedobno vrlo popularni, danas pomalo zaboravljeni, svojim likovno-grafičkim obilježjima ti stripovi vrijedni su ponovnog objavljivanja, vrijedni da ih se spasi od zaborava.

Sve to rezultiralo je pomalo nezgrapnom, neujednačenom i mjestimice odveć kruto režiranom cjelinom koju očekivano opterećuje i pretjerano maniristički nastup Rade Šerbedžije, a čiji je najjači adut humor, osobito onaj iz kultnih filmova Slobodana Šijana i generacijama omiljenog stripa " Alan Ford ".

Sjećate se one parodije partizanskog stripa o Mirku i Slavku kao homoseksualcima, Mirko pazi metak, hvala ti Slavko, spasio si mi život.

Kažimo da i učitelji imaju mogućnosti pisanja za školski list, pa tako urednik Pavao Jerolimov ima svoje dvije stalne stranice: ' ' Književnici za djecu ' ' i ' ' Povijest stripa ' ', a u ovom broju predstavljeni su književnik Vladimir Nazor i strip junak mačak Gardfield.

Pouka na kraju stripa ne izostaje, a i zabava je zajamčena.

Nakon izlaska filma izaći će tri posljednja stripa koja će se baviti radnjom iz filma.

Priču o lokalnom " galebu " koji je dobio natprirodne moći nakon nezgode prilikom prerađivanja otočke lavande i postao Lavanderman, u obliku stripa izrazili su akademski slikar Vančo Rebac i vlasnik jelšanske galerije Dalmacialand Toni Faber.

U ponedjeljak, 14. veljače od 17:30 do 19:30 sati, održat će se webinar o izradi stripa na temu sigurnosti na Internetu.

Marmaduke je najslađa doga na svijetu koja je prešla iz stripa (koji je izlazio u 600 novina u preko 20 zemalja svijeta) na veliki ekran.

Tek djelomično u starijim radovima od prije nekoliko godina to je doista fantastika u kojem svoj život žive junaci filma, stripa, igračaka, slikarstva.

A ova knjiga je čudo od stripa.

Održat će se izložbe francuskog stripa, stripova Andrije Maurovića, starih slikovnica i ilustracija naslovnica knjiga te izložba posvećena 200. obljetnica od prve zbirke priča braće Grimm.

Međutim, kada je riječ o ekranizacijama istih, onda Marvelovi junaci stoje mnogo bolje jer su u mnogo većem broju dočekali prijelaz iz stripa na filmska platna.

Uz svu silu tipično muških emocija i neizbježan rivalitet među pripadnicima dviju različitih postrojbi (Rangera i Delta Forcea) vrlo brzo, bez prevelikog zadiranja u njihovu nutrinu likovi klize ekranom jedan za drugim pa ovaj dio više naliči listanju kakvog stripa nego intrigantnom uvodu u visko stilizirani ratni pandemonij koji slijedi.

Tako je svaki prvašić imao priliku na svoj način zamisliti i prenijeti u medij stripa priču o zaboravljivom zeki pod pažljiivim vodstvom svoje učiteljice Ivančice.

Govore da je premalen, žgoljav, da ima male zube, prevelike oči i sve u svemu, da nije istovjetan s onim iz stripa.

Osim jasnog koncepta kojim definira ideju svojeg novog ciklusa, Korana Lukić Šuran morala je posegnuti u zaboravljenu slikarsku riznicu naracije, znači u suštinsku potrebu za pričom koja duhovito teče poput stripa u nastavcima, ili u filmičnim kadrovima, sa istovremenim korištenjem suporta i groteske i karikaturalnosti.