... 44 djela prikupljena iz 30 različitih institucija, crkvi, samostan a, nešto primjera iz Strossmayerove galerije te od privatnih vlasnika i na jednom mjestu okuplja domaći fundus renesansnog slikarstva,...

Posjetitelji će moći vidjeti i iluminirane pergamene evenđelistara iz zagrebačke Metropolitane, antifonar zadarskih franjevaca, Veliku Bibliju dubrovačkih dominikanaca i umjetnine od bjelokosti iz Riznice zagrebačke katedrale i Strossmayerove galerije.

U stalnom postavu Strossmayerove galerije nezaobilazan je rad Beata Angelica.

Da bi se predstavilo javljanje modernizma također se posuđuju zadarskoj galeriji (iz splitske, dubrovačke galerije i Strossmayerove galerije starih majstora) između ostaloga i umjetnine i M.

Najveću zaslugu za to ima dr. Izidor Kršnjavi (1845. - 1927.), povjesničar umjetnosti, slikar, kulturni i javni djelatnik, prvi profesor povijesti umjetnosti u Zagrebu, prvi ravnatelj Strossmayerove galerije...

U 129 godina postojanja Strossmayerove galerije njezin je fundus, od prvotne biskupove donacije od tri stotine umjetnina, zahvaljujući inim donatorima i domoljubima, izrastao u impozantnu zbirku od nekoliko tisuća umjetnina.

Dokaz neprestanog obogaćivanja i oplemenjivanja Strossmayerove galerije jest upravo ova najnovija donacija Zbirka prim. dr. Antuna Gottlieba i Anke Gottlieb, koju je Hrvatskoj akademiji darovala njihova kći Natalija Gottlieb Matovinović.

Bečka publika moći će vidjeti i iluminirane pergamene Evanđelistara iz zagrebačke Metropolitane, antifonar zadarskih franjevaca, Veliku Bibliju dubrovačkih dominikanaca i umjetnine od bjelokosti iz Riznice zagrebačke katedrale i Strossmayerove galerije.

Okvirne teme skupa: Artur Schneider ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU Nastavnik na studiju povijesti umjetnosti Schneiderov rad na poznavanju glazbenog života u Hrvatskoj Kritičarski i istraživački rad na temama hrvatske umjetničke baštine Rad na popisivanju i dokumentiranju hrvatske umjetničke baštine Rad na povezivanju hrvatske i europske kulture Schneider kao književni prevoditelj

Čestitke su »otisnute u četverobojnom tisku na najfinijem kunstdruck papiru«, a bili su to božićni motivi poznatih hrvatskih autora Ljube Babića, Ivana Lackovića Croate, slike iz Strossmayerove galerije umjetnosti u Zagrebu te motivi unutrašnjosti barokne crkve u Belcu, u Hrvatskom zagorju.

Najbolje radove i ovaj je put odabralo stručno povjerenstvo u sastavu: Vanja Babić, voditelj Galerije Matice hrvatske, Patricia Kiš likovna kritičarka Jutarnjeg lista, Božica Dea Matasić, akademska kiparica, Bane Milenković, akademski slikar te Borivoj Popovčak, ravnatelj Strossmayerove galerije.

U devet dvorana stalnoga postava Strossmayerove galerije predstavljene su europske slikarske škole, od 14. do 19. stoljeća.

Utemeljen na sustavu donacija i, vrlo rijetko, na kupnji djela, fundus Strossmayerove galerije (uključujući i zbirke Auer, Csikos, Svečnjak, Šebalj, Šulentić, Angeli-Radovani, Uzorinac i Vanka), danas obuhvaća oko 3 000 umjetnina, mahom slika, ali i grafičkih listova i skulptura.

Posmrtno su mu priređene izložbe 1954, 1971, 1988. i 1998. u Karlovcu te 2001. u Zagrebu, a djela izlagana na izložbama: Prva izložba Dalmatinsko-horvatsko-slavonska (1864), Prva izložba Društva umjetnosti (1879 80), Retrospektivna izložba hrvatske umjetnosti (1934), Slikarstvo i kiparstvo naroda Jugoslavije XIX. i XX. vijek (Beograd, Zagreb, Prag 1946 48), Izložba grafike iz Bogišićeve zbirke (1959), Sto godina Strossmayerove galerije (1984), Hrvatski narodni preporod (1985), sve u Zagrebu.

Svojevremeno je bila osigurana na 15 milijuna njemačkih maraka, a zasigurno stoji i više, kazao je v. d. ravnatelja Strossmayerove galerije Borivoj Popovčak.

Bio je prof. crtanja od 1884., a od 1894. ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu.

U okviru festivala u londonskom muzeju Wallace Collection održano je predavanje ' Biskup Josip Juraj Strossmayer kao skupljač umjetnina i osnivač galerije starih majstora u Zagrebu ' Ljerke Dulibić, dugogodišnje kustosice i znanstvene suradnice Strossmayerove galerije starih majstora u sklopu HAZU-a

Slijede članci o provedenim istraživanjima i radovima na pojedinim umjetninama: Nelka Bakliža i Ljerka Dulibić na primjeru slike Bogorodica s Djetetom i dva anđela (15. st.) Nerija di Biccija iz Strossmayerove galerije starih majstora prikazuju praksu temeljitog preslikavanja umjetnina u restauratorskim radionicama 19. stoljeća kojom su djela bila prilagođavana prevladavajućem ukusu vremena i tako pripremana za daljnji opstanak na tržištu; istraživanja Ksenije Škarić i Marijane Galović kronologije preslikavanja kipa Bogorodice s Djetetom s Gradišća u župi Bosiljevo rezultirala su novim spoznajama o praksi obnavljanja starih umjetnina u 18. stoljeću; Branka Martinac izlaže provedena istraživanja i konzervatorsko-restauratorske radove na slici Bogorodica s Djetetom i svecima iz šibenske crkve Sv. Nikole prilikom kojih je izvorni slikani sloj iz 1671. godine otkriven te zbog dobre očuvanosti i prezentiran; Vanja Marić opisuje provedene zahvate na fermanu sultana Selima III. iz doba Dubrovačke Republike, kojima je jedan od primarnih ciljeva bila je zaštita teksta dokumenta zbog povijesnim i emotivnih vrijednosti.

Nakon službenih razgovora i razgledavanja Strossmayerove galerije starih majstora, u 18.00 sati u atriju palače Hrvatske akademije, uz uvodne riječi predsjednika Hrvatske akademije akademika Zvonka Kusića i predsjednika Austrijske akademije akademika Helmuta Denka, održat će se prigodni koncert Gudačkog kvarteta Porin i predavanja akademika Viktora Žmegača i akademika Arnolda Suppana, potpredsjednika Austrijske akademije.

Tu prazninu popunit će monografija Erotika u hrvatskoj umjetnosti Đure Vanđure, savjetnika iz Strossmayerove galerije, u kojoj su prikazani dijelovi iz lascivnih opusa 150 hrvatskih umjetnika.

U Zagrebu je od 1884. godine bio profesor crtanja, a od 1894. do smrti ravnatelj Strossmayerove galerije.

Muzej je otvoren 1982., a već smo, do pregovora s Kinezima, imali sjajne izložbe: Dürera, Glihu i Džamonju; Riznicu zagrebačke katedrale; Sto godina Meštrovića; Nigeriju; Sto godina Strossmayerove galerije; Pisanu riječ u Hrvata itd.

Knjigu je predstavila prof. Zlata Bujan Kovačević, a o obradi pojedinih slikarskih djela u ovoj knjizi, vrlo nadahnuto je govorio je prof. Stanko Špoljarić, kustos Strossmayerove galerije u Zagrebu.

Bila je kustosica Strossmayerove galerije; od 1962. konzervatorica u Varaždinu a od 1967. u Zagrebu.

Damir Grubić rođen je 1956. u Šibeniku, diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Bio je dugogodišnji kustos Strossmayerove galerije HAZU.

Od svjetski relevantnih iluminiranih rukopisa iz zagrebačke Metropolitanske knjižnice i Franjevačkog samostana u Zadru, preko izvanrednih slikanih Bogorodica, bjelokosnih planetarija i diptiha izrađenih u lotarinškim i bizantskim radionicama iz Riznice zagrebačke katedrale i Strossmayerove galerije starih majstora do raskošno oslikanih rukopisa benediktinskih skriptorija te dragocjenih relikvijara z milanskih, palermskih ili zadarskih radionica što ih čuvaju crkvene riznice iz hrvatskog priobalja i kontinentalne regije.

HAZU planira i veće organizacijske i građevinske radove na više objekata Akademije, kao što je projekt rekonstrukcije i prenamjene Kemijskog laboratorija u prostor knjižnice HAZU-a na Strossmayerovu trgu, adaptacije Strossmayerove galerije starih majstora na Zrinskom trgu, Ljetnikovca Gučetić u Trstenom, Kneževa dvora u Cavtatu itd.

Međutim, ta ostavština nikad nije našla svoje mjesto u fundusu Strossmayerove galerije.

Bio je i prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika u Zagrebu.

Magistrirala je 1956. godine, a doktorirala 1972. Nikada nije bila u radnom odnosu, ali je sve vrijeme bila stalna vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i povremena suradnica JAZU (HAZU), Strossmayerove galerije te više restauratorskih radionica.