Struna, terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja od veljače se može pretraživati na internetu.

Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja, pa tako i stomatološkoga, izgrađuje i obogaćuje hrvatski jezik, čuva ga od propadanja i odumiranja te ga čini ravnopravnim članom u obitelji koju čine ostali svjetski jezici.

Projekt Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna) omogućuje prirodan protok znanja, znanstvenih dostignuća i informacija na hrvatskome jeziku u sve društvene slojeve, što je nužna pretpostavka opstojnosti hrvatskoga standardnog jezika, koji će kao službeni jezik Republike Hrvatske pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji postati jednim od njezinih službenih jezika.

Faza 3 organizacija terminološke radionice na temu stomatološkoga strukovnog nazivlja, u suradnji s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja izgradnja stomatološke terminološke baze podataka, koja će sadržavati aktualno stomatološko nazivlje koje se upotrebljava u hrvatskome jeziku, u suradnji s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja pridruživanje odgovarajućih definicija pojmovima unutar baze aktualnoga stomatološkog nazivlja

DIO 2 POPULARIZACIJA HRVATSKOGA STOMATOLOŠKOG NAZIVLJA Popularizacija hrvatskoga stomatološkog nazivlja, ali i čitava hrvatskoga strukovnog nazivlja, odvijat će se istodobno s provođenjem pojedinih faza projekta HRSTON.

Od listopada 2009. tajnica je programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (STRUNA) Hrvatske zaklade za znanost, u okviru kojega je radila i kao terminolog na projektima Usustavljivanje i normiranje hrvatskoga zrakoplovnog nazivlja, Hrvatsko stomatološko nazivlje i Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje.

DIO 1 IZGRADNJA HRVATSKOGA STOMATOLOŠKOG NAZIVLJA Dio projekta HRSTON koji se odnosi na izgradnju hrvatskoga stomatološkog nazivlja odvijat će se u nekoliko faza: Faza 1 usklađivanje načina provedbe projekta s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja uspostava i organizacija sustavne i kontinuirane suradnje stručnjaka s područja stomatologije, biomedicine i jezikoslovlja radi izgradnje i popularizacije hrvatskoga stomatološkog nazivlja

Sociokulturna tranzicija iz industrijskog u društvo znanja 07.02. Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja 2. krug

Na taj način ostvario bi se interdisciplinarni pristup i suradnja predviđena projektom Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja.

U radu na izgradnji hrvatskoga strukovnog nazivlja primjenjuje se prilagođena inačica tradicionalnoga terminografskog opisa koja počiva na načelima razrađenima u normama ISO-a (u okviru Tehničkoga odbora 37) i drugoj terminološkoj literaturi.

Baza je rezultat natječaja Zaklade Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja otvorenog 2007. godine, kojem je cilj bio stvoriti preduvjete za temeljito proučavanje nazivlja pojedinih struka i izgraditi nužne obrasce za njegovu izgradnju, usustavljivanje i kontinuiranu skrb.

Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Dunja Brozović Rončević upoznala je Vijeće s pozitivnim reakcijama ministra znanosti dr. sc. Dragana Primorca na zamolbu da se u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje otvore nova radna mjesta za stručnjake koji bi se bavili isključivo izgradnjom hrvatskoga strukovnog nazivlja i koordinirali rad sa stručnjacima za pojedina područja.

Stoga je cilj predloženoga projekta, motiviran gore navedenim razlozima, izgradnja Rječnika hrvatskoga strukovnog nazivlja iz područja korozije i zaštite.

Svrha je projekta podizanje svijesti stručne javnosti o potrebi primjene dobro definiranoga i prema terminološkim načelima izgrađenoga strukovnog nazivlja u svakodnevnome radu.

U 2. krugu natječaja Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (2009.) Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske odlučila je poduprijeti projekte izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja za područja koja se u današnje vrijeme najbrže razvijaju, primjerice za područje europske pravne stečevine, računalnih znanosti, gospodarstva, financija, promidžbe, ali i za sva ostala znanstvena područja.

Temeljni su ciljevi 2. kruga natječaja: izradba baze podataka hrvatskoga strukovnog nazivlja pojedinih struka uz prijevodne istovrijednice na drugim europskim jezicima (u prvome redu na engleskome, njemačkome, francuskome) priprema sustavne i kontinuirane suradnje stručnjaka pojedinih struka i jezikoslovaca organizacija terminoloških radionica.

CILJ: Uspostaviti znanstveno središte u okviru znanstvene ili obrazovne ustanove u sklopu koje bi se na jednome mjestu koordinirao rad na stvaranju, usustavljivanju i usklađivanju hrvatskoga strukovnog nazivlja, stvoriti ujednačena terminološka načela, organizirati terminološke radionice te izobrazba stručnjaka koji će sustavno voditi brigu o hrvatskome nazivlju.

Prema riječima IHJJ-a, " Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi okupljanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku ".

Dana 7. listopada 2011. bit će rok za prijavu na natječaje Postdoc, Stipendije za doktorande i Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja.

Dosad se pokazalo da se tvorbom znanstvenog i strukovnog nazivlja za fizikalne pojmove kao i prevođenjem na hrvatski jezik normi ključnih za fiziku najviše bave inženjeri tehnike i jezikoslovci.

Treći je cilj izradba najmanje 600 naziva za potrebe projekta koordinacije STRUNA, koji predviđa izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja.

Krajnji rezultati diseminacijskih aktivnosti biti će stoga: (i) informiranost hrvatskih stručnjaka o postojanju Rječnika hrvatskog strukovnog nazivlja iz područja korozije i zaštite materijala koji je nastao kao rezultat koncenzusa struke, a u uskoj suradnji sa jezičnim stručnjacima (ii) svijest o potrebi primjene hrvatskog strukovnog nazivlja u svakodnevnom radu.

Time se čini nesaglediva šteta s obzirom na razvoj i promidžbu uporabe hrvatskoga strukovnog nazivlja, jer oni koji su zaduženi za izobrazbu drugih nisu o tome dovoljno i pravilno educirani, a često im za aktivnosti na tome planu manjka i motivacije.

Na natječaju koji je Hrvatska zaklada za znanost raspisala za projekt koordinacije Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja prihvaćen je projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pod vodstvom dr. sc. Milice Mihaljević te je Institut izabran za nacionalnoga koordinatora projekta izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja.

Stručni rad u ovoj fazi, očituje se kroz Radionicu o hrvatskom strukovnom nazivlju iz područja korozije i zaštite materijala u kojoj širi tim stručnjaka (njih tridesetak) daje završne primjedbe na glavni stručni rezultat rada projekta Rječnik hrvatskog strukovnog nazivlja iz područja korozije i zaštite materijala.

Budući da se matematički pojmovi, posebice oni temeljni koji će biti predmetom rada ovog projekta javljaju u skoro svim ostali strukama, pravilno određivanje ovih naziva je bitno za usklađenost hrvatskog strukovnog nazivlja kao cjeline.

Zbog izrazite potrebe za definiranjem i usvajanjem hrvatskoga kemijskog nazivlja kao osnovice za udžbenike, monografije i publikacije iz kemije cilj je ovog projekta sastaviti bazu hrvatskoga kemijskog nazivlja, kao dijela baze hrvatskoga strukovnog nazivlja.

Neki od njih ukazali su nam da se pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje provodi Struna projekt izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja.

Razvoj strukovnog nazivlja je u nekim podrucjima zadovoljavajuci, a u nekim podrucjima prevladava koristenje stranih termina.

Terminološka su načela skup pravila koja je u sklopu projekta Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna) predstavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi sustavne izgradnje hrvatskoga strukovnoga jezika te ujednačavanja kriterija za uspostavu i odabir odgovarajućih naziva među različitim strukama. 1. Domaće riječi imaju prednost pred stranim riječima. 2. Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd.