Do sada je objavio više od 40 članaka, uglavnom u suautorstvu s uglednim inozemnim stručnjacima, u časopisima koje registrira Current Contents, desetak članaka u drugim časopisima s međunarodnom recenzijom i još toliko u domaćim znanstvenim časopisima.

Radovi su mu citirani 240 puta, pri čemu h-indeks citiranosti iznosi 10. Autor je i dvaju sveučilišnih udžbenika (jednoga u suautorstvu) iz specijalne mineralogije, od kojih je za jedan nagrađen Nagradom Josip Juraj Strossmayer za znanstveno djelo iz prirodnih znanosti za 2003. godinu.

Jedan autor može prijaviti najviše 2 rada, samostalno ili u suautorstvu.

Problem granice na području poluotoka Kleka koju je napisao u suautorstvu s Nikom Kapetanićem i dr. Nenadom Vekarićem, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Samostalno ili u suautorstvu (često s B.

Do sada je napisala šest autorskih knjiga znanstvenih rasprava: Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), (167 strana) Književni krug, Split, 1992.; Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća, Biblioteka Scientiae et Artes, ALFA, Zagreb, 2000. (339 stranica); Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka Ravnokotarski Cvit, knj. br. 15, Split, 2004. (96 str.); Iz duhovnog perivoja, Biblioteka Posebna izdanja, Ljevak Zagreb, 2006. (293 str.); Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom) Ogranak Matice hrvatske Split, Split, 2009., (303 str.); Željezni duh.

Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini. (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut« Ivo Pilar »u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2010. Pored toga priredila je dvadeset i pet knjiga izabranih djela, antologijskih izbora književnosti i monografija.

Roman o mladom Georgeu koji sklapa prijateljstvo s lokalnim znanstvenikom i njegovom kćeri, Hawking piše u suautorstvu s kćeri Lucy, a hoće li ova knjiga biti jednako uspješna među mladima kao što je Kratka povijest vremena bila među odraslom populacijom, vidjet ćemo najesen kad knjiga izađe.

Objavio je šest zbirki poezije: Dve zimi (Dvije zime, 1999, Nagrada za prvu knjigu), Ritem v rokah (Ritam u rukama, 2002, Zlatna ptica), Oda na manhatanski aveniji (Oda na Aveniji Manhattan, 2003, u suautorstvu s Gregorom Podlogarom i Žigom Karižom), Akordi (Akordi, 2004), Nova okna (Novi prozori, 2005) i Sekira v medu (Sjekira u medu, izbrane pjesme, 2006). (Su) preveo je nekoliko ključnih suvremenih pjesnika s poljskog i engleskog (Bia³oszewski, Sommer, ¦ wietlicki, Wiedemann, O Hara, Bishop, Ashbery).

U dosadašnjoj znanstvenoj djelatnosti objavio je sedamdesetak znanstvenih i stručnih radova u međunarodno referiranim časopisima, domaćim znanstvenim časopisima te zbornicima radova i knjigama, kao i tri knjige u suautorstvu i jednu knjigu kao samostalan autor. (ZKVH)

Djela (samostalna i u suautorstvu): Koraci u život, Rječnik arhivske terminologije Jugoslavije, Varaždin u XVIII stoljeću i političko-kameralni studij, Dvadeset godina Ekonomskog i organizacijsko - infor - matičkog studija u Varaždinu, Prilozi za povijest varaždinskog bankarstva, Povijest vatro - gastva u Varaždinu, Ekonomika srednjovjekovnog grada Varaždina, Spomenici starogradske varaždinske općine, Starogradska varaždinska općina (>)

U suautorstvu je od 1947. objavio više izdanja Gramatike hrvatskoga ili srpskoga jezika za osnovne škole i gimnazije, izrađene na zasadama Maretićeve škole.

Napisala je 30 knjiga (većinom u suautorstvu s Majdom Rijavec), poglavlja u nekoliko knjiga, 70 - ak znanstvenih i stručnih radova te više od 300 stručno-popularnih članaka za mnoge novine i časopise.

Suautorica je knjige Knjiga, tranzicija, iluzija koju je 2009. objavila u suautorstvu s Mihom Kovačem.

Objavio je 14 knjiga, 7 samostalno i 7 u suautorstvu, 93 znanstvena i stručna članka, te obradio 61 natuknicu za« Ekonomski leksikon »(LZ« Miroslav Krleža », 1995.).

Izradila je (sama ili u suautorstvu) jednu uopćavajuću i niz fonetskih i leksičkih karata i komentara za 850 punktova slavenskih jezika.

O Kušaru se ve ć podosta pisalo, posebice iz pera Zlatka Vincea, Josipa Lisca i Ljubomira Popovi ć a, a i drugi su ga se jezikoslovci posredno i neposredno doticali, no pogovoru je svakako prethodilo autori č ino istraživanje koje je prikazala i približila u radu O pravopisnoj koncepciji Mar ć ela (Marcela) Kušara na Zadarskim filološkim danima 2007. te u suautorstvu s Mihaelom Mateši ć u č lanku Teorijsko-metodološka uporišta jezikoslovnog rada Mar ć ela (Marcela) Kušara u Fluminensiji 2008, a na koncu i svi ostali radovi o metodologiji pravopisanja neobilazno svoje po č etke smještaju i u vrijeme Mar ć ela Kušara.

Kruno Krstić (Arbanasi, 1905 Zagreb, 1987) istaknuo se svojim stručnim radovima, napose lingvističkim (Povijesni put hrvatskoga književnoga jezika; Razlike između hrvatskog i srpskog književnog jezika u suautorstvu s Petrom Guberinom; Rječnik govora zadarskih Arbanasa) i filozofijskim (Filozofija u Hrvatskoj), te je na poziv Miroslava Krleže 1951. došao u Leksikografski zavod, gdje je radio do umirovljenja 1975. Predsjednik Znanstvenoga vijeća dr. Slaven Ravlić u pozdravnom je govoru naglasio značenje Krune Krstića kao vrsnoga leksikografa, pripadnika istaknute generacije okupljene oko Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića.

U istom Zavodu surađivala je u projektu akad. Rudolfa Filipovića Hrvatski u dodiru s europskim jezicima, u kojem je proučavala rusizme u hrvatskom jeziku te je u suautorstvu objavila nekoliko radova u časopisima i knjigu Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima.

Također, trenutno je u procesu i pisanje knjige koju dovršavam u suautorstvu s Teom Škokić Polutani dugog trajanja.

Godine 2007. izlazi mu knjiga lingvostilističkih i kulturoloških ogleda Ususret Arijadni, a 2009. knjiga kulturoloških ogleda Kodovi virtualne scene od Bašćanske ploče do danas. kao likovni teoretičar, kritičar i esejist, uz više stotina eseja i ogleda objavljenih u revijalnim publikacijama ili kao uvodnih eseja u likovnim katalozima, autor je i više likovnih monografija: Crlenjak (1987.), Predrag Goll skicirke (1987.), Ivan Mršić slikar keramičar (1995.), Medaljer Damir Mataušić (1998.), Akvarelist Predrag Goll (2000.), Ante Bakter slikar (2007., u suautorstvu sa Stankom Špoljarićem) te Željko Subić (2008.). kao znanstvenik koji izučava sustave estetskog i simboličkog izražavanja, posebno je privučen fenomenom medalje.

Skup je obogaćen i izlaganjem o vili s mauzolejom Šime Ljubića arhitektice mr. sc. Ane Šverko (u suautorstvu s Androm Krstulovićem), koje je popraćeno i slikovnim prilozima.

Osim isključivo studentskih radova, moguće je objaviti radove studenata i akademskih djelatnika u suautorstvu, a osim radova, sadržaj Časopisa čine razgovori s poznatim pravnicima, pregledi novih stručnih izdanja i tematski prilozi.

Objavio je 2 knjige samostalo, 6 u suautorstvu od kojih je dvije uredio, 19 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom, 10 radova u zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova, te 18 znanstvenih radova u domaćim časopisima i zbornicima.

Premda se zna da je u suautorstvu govora sudjelovao dvadeset sedmogodišnji Jan Favreau, velik dio naglasaka govora prepoznaje se u Obaminim djelima.

Ti koreografi još su među nama, a spomenuti baleti nastali su u suautorstvu skladatelja i koreografa te mi se činilo da njihovu već potvrđenu kvalitetu ne treba dirati novim koreografskim rukopisom.

Kao likovni teoretičar, kritičar i esejist, uz više stotina eseja i ogleda objavljenih u revijalnim publikacijama ili kao uvodnih eseja u likovnim katalozima, autor je i više likovnih monografija: Crlenjak (1987.), Predrag Goll skicirke (1987.), Ivan Mršić slikar keramičar (1995.), Medaljer Damir Mataušić (1998.), Akvarelist Predrag Goll (2000.), Ante Bakter slikar (2007., u suautorstvu sa Stankom Špoljarićem) te Željko Subić (2008.).

Djela, samostalna ili u suautorstvu: Afrika - regionalna geografija; Afričko Sredozemlje; Zemljopis za VI. razred osnovne škole; Zemljopis 2; Svijet danas 2; Agrarna geografija; Južno Hrvatsko primorje; Središnja Hrvatska

Ovo izdanje Hrvatskog pravopisa nosi naslov kao i nekoliko drugih pa i pravopisa što su ga u suautorstvu objavili Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, ali je ova knjiga ipak novo djelo, posebno u onim dijelovima koje je prije napisao Božidar Finka.

Dakle, Vrančić je napisao uistinu impozantan broj pisama - 791, čemu treba pridodati još 199 koja je pisao u suautorstvu za vrijeme diplomatskih poslanstava u Tursku.