Dakle, na višim instancama sudove ne zanima sadržaj tužbe, je li nešto apsurdno ili nije, vidi li se iz sadržaja da osoba iz politike s utjecajem na sudbena tijela napada anonimca da bi ga zgazila, je li to presedan, je li to obiteljski biznis obitelji Štengl, je li nelogično da se presuda općinskog suda u potpunosti odbacuje i mijenja na županijskom,.... više sudbene instance to ne zanima.

Sudbena palača podignuta 1904., na najistaknutijoj točki staroga grada, na mjestu gdje je stoljećima stajao Kaštel, impozantna utvrda, ključna točka obrambenog sustava bedema, kula i bastiona kojima je Rijeka bila utvrđena.

Kaštel gubi tu funkciju, a početkom 20. st. to povijesno zdanje je srušeno i izgrađena Sudbena palača.

Informiranje hrvatske javnosti o europskoj Osudi totalitarnog komunizma trebala je predsjedniku vladajuće stranke i koalicije (HDZ, DC, HSLS, SDSS, SDA, HSP i HSU) biti moralno-politička dužnost, a pogotovo da započne ispunjavati moralni zahtjev iz te rezolucije, primjerice da hrvatske vlasti zaštite žrtve komunizma, da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske istraži ratne zločine partizanskog, komunističkog režima, i da sudbena vlast procesuira partizanske ratne zločince, da rehabilitira nedužno i nepravedno osuđene hrvatske žrtve komunizma, kojima je na 30 tisuća montiranih političkih procesa (po podatcima Hrvatskog društva političkih zatvorenika) sudio partijski sud Titove Jugoslavije (tzv. narodni sudovi, Sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba, Vojni sudovi Jugoslavenske armije, Komande grada), zatim, da se u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu imenuje Trg žrtava komunizma i slično.

Očito je da u takvim uvjetima odgovornost za zaštitu demokratskih vrijednosti i postignuća, nisu samo odgovorne zakonodavna i izvršna vlast, sa upravom kao instrumentom za provedbu političkih odluka, nego i sudbena vlast.

Time je jasno i nedvojbeno, sudbena vlast postavila granice izvršnoj vlasti, a time i sigurnosnim službama i vojsci, kao temeljnim upravnim institucijama za provedbu izvršnih političkih odluka.

Dakle, iako je postojala tendencija prema jačanju prinude, posebice u upravi SAD, očito je da i ta tendencija ima ograničenja, a da je za ta ograničenja prinude u upravi zaslužna posebno sudbena vlast, i to ona koja ocjenjuje jesu li mjere koje poduzima sigurnosni i obavještajni dio upravnog sustava, sukladne ne samo zakonskim, nego i ustavnim propisima.

U bivšoj državi sve tri vlasti (izvršna, zakonodavna i sudbena) kontrolirala je komunistià ka partija (ili kako su je od milja nazivali Savez komunista).

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su promjenama Ustava RH od 18. lipnja 2010. značajno izmijenjene odredbe kojima se uređuje sudbena vlast, stoga se pristupilo donošenju izmjena i dopuna Zakona o sudovima.

U tom smislu, a promatrajući dominantnu ulogu Pravosudne akademije u stjecanju uvjeta za imenovanje sucem, odnosno u cjelokupnom postupku imenovanja sudaca, koju joj je dao novi ZDSV, opravdano se postavlja pitanje ustavnosti odredbe čl. 22. ZAP, odnosno je li ista suglasna opće prihvaćenom ustavnom načelu trodiobe vlasti iz čl. 4. Ustava, zatim ustavnom uređenju da je sudbena vlast samostalna i neovisna prema čl. 117. st. 2. Ustava, te ustavnoj postavci da DSV, kao samostalno i neovisno tijelo sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, odlučuje o imenovanju sudaca, kako to nalaže odredba čl. 123. Ustava.

- oko 900.: slavensko naselje - 1015.: prvi put se spominje, kao,, urbs Libzi (grad Libzi) - 1165.: markgrof Oto Bogati od Meissena naselju daje gradska i sajamsko pravo te se stoga ova godina uzima za godinu osnutka grada; grad je na križanju cesta Via Regia i Via Imperii - 1165.: osnivaju (grade) se dvije velike crkve: crkva Svetog Tome i crkva Svetog Nikole - 1409.: osnivanje sveučilišta (,, Alma Mater Lipsiensis) tako je ovo sveučilište jedno od najstarijih u Njemačkoj - do 1439.: Leipzig dotad pripada markgrofoviji Meissen, a od ove godine cijela markgrofovija pripada kneževini Saskoj - 15. st.: kada je Dresden određen za glavni grad vojvodstva Saske, Leipzig je često bio mjesto u kojem je zasjedao parlament jer je Dresden bio puno manje važan od Leipziga i Meissena - 1497.: promicanje u carski sajamski grad; Leipzig se razvio u najvažnije mjesto robne razmjene između Istočne i Zapadne Europe - 1519.: Leipciška rasprava polemika u organizaciji Sveučilišta između protestantskih i katoličkih teologa o tome koja je vjeroispovijed ispravna; na protestantskoj strani su Martin Luther, Philipp Melanchthon i Andreas Karlstadt, a na katoličkoj Johannes Eck - 1539.: Martin Luther i Justus Jonas uvode reformaciju u grad - 16. st.: uvodi se vodoopskrba; uspon građanskog sloja koji je obogaćen trgovinom - 1650.: početak izlaženja dnevnog lista prvi dnevni list u svijetu - 17. st.: grad nazaduje zbog Tridesetogodišnjeg rata (prije rata ima 18 000, a nakon rata 12 000 stanovnika) - 24.12.1701.: uvodi se ulična rasvjeta (oko 700 svjetiljaka, po uzoru na Amsterdam) - 1813.: u okolici grada vodi se Bitka naroda (Napoleon protiv saveznika) - 1825.: osnivanje burze Njemačkih knjižara - 1839.: otvaranje pruge Leipzig Dresden, koja slovi za prvu u Njemačkoj - 1843.: Felix Mendelssohn Bartholdy osniva Glazbeni konzervatorij, prvu visoku glazbenu školu u Njemačkoj - 1879.: osniva se Carski sud, kao vrhovna sudbena ustavona novoosnovanog Njemačkog carstva - 1903.: nogometni klub iz Leipziga postaje prvi prvak Njemačke - 1915.: otvorenjedrugog po veličini željezničkog kolodvora u europi (nakon milanskog); Leipzig je i 19. prvoj polovini 20. stoljeća najvažniji željeznički čvor Njemačke - 1943. - 45.: zračni napadi na grad: 60 % građevina je uništeno i smrtno je stradalo oko 6000 ljudi - 1945. - 90.: grad je u sovjetskoj okupacijskoj zoni u u Njemačkoj Demokratskoj Republici - 1989.: protesti pred crkvom Svetog Nikole, koji su na kraju doveli do pada socijalizma u Europi

Hrvatske vlasti, sudbena i izvršna, niti u 25 dana prosvjeda nisu razriješile krizu zaposlenika »Sljemena« koji - kako sve više dolazi na vidjelo - nemaju snažnoga političkog zaštitnika, a to stvara neizbježan dojam o nemoći ili neosjetljivosti tj. nesolidarnosti i neodgovornosti nositelja vlasti.

Sudbena vlast je jedan od stupova vlasti, možda najvažniji za stabilno funkcioniranje državnog poretka, kojeg skandali oko izbora sudaca (običnih i Ustavnih) samo dodatno srozavaju.

Slucaj Miroslava Maskarina, koji je ostao bez noge i skoro umro od operacije slijepog crijeva, ponovo je ozivljen ovid dana nalazima Odbora za sudbena misljena Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

U vezi s konstatacijom u Izvješću da uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u pravosudnim i upravnim postupcima pokazuje tendenciju kontinuiranog opadanja, odnosno da se broj zahtjeva za uporabu manjinskih jezika i pisma kontinuirano smanjuje, iako su upravna i sudbena tijela spremna prihvatiti uporabu manjinskih jezika u postupcima, rečeno je da se ova konstatacija treba uzeti s rezervom.

Nakon što je vještvo Odbora za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu dvaput potvrdilo nesavjesnost u liječničkom postupanju prema Tatjani Đurić, izgledi da siromašni muž umrle pacijentice dobije spor protiv Kliničke bolnice značajno su porasli.

Ne znam jeste li to uočili da nakon slučaja Glavaš niti Premijer niti Predsjednik više nisu komentirali niti slučaj Glavaš niti druge slučajeve već su izrazili ipak jedno stajalište neka sudbena vlast odluči i pokazat će se što je stavljajući nama odgovornost.

Takav paket se može nazvati " trodioba vlasti ": zakonodavna, izvršna i sudbena vlast.

Hrvatski sabor, kao najviše zakonodavno tijelo, odijeljeno je po Hrvatskom ustavu od izvršne i sudbene vlasti, riječ je o tzv. trodiobi vlasti, pa presudu može ukinuti samo sudbena vlast.

Država nije unisona tvorevina, postoji trodioba vlasti, a SUDBENA koja je u stanju osuditi naše generale i heroje domovinskog rata na višegodišnje zatvorske kazne, valjda je u stanju presuditi u korist zakinutog poslovnog partnera. btw. ja sam ti živi dokaz da se mali poduzetnik sudskim putem može naplatiti od tajkuna i to još davnih dana u mračna vremena Tuđmanove " diktature ", zato me nemoš muljat samo tako.

Ustanovljen je red izbora župana, sudbena vlast te nasljedno pravo.

" Britanska sudbena vlast odlukom o neizručenju Španovića prezrela je isti onaj princip koji je britanska izvršna vlast drugima nabijala na nos.

- hum (zahumlje) ima svog poznatog kneza još u prvoj polovici 10. st. - Mihajlo Višević-on nosi titulu priznatu od pape i od bizantskog cara - dux Chulmorum - Hum ima svoja upravna i sudbena tijela - Shod (skup uglednika koji su participirali u vlasti zajedno s knezom), Sudbeni stol humskog kneštva - Hum je tada poznati politički faktor na zapadnom Balkanu, Bosna se tek počinje formirati - znamo i za Mihajlove nasljednike, humske knezove, gotovo kroz cijelo 12. i 13. st., u 14. st. nakratko je u vlasti Šubića a onda dolazi pod upravu Stjepana Kotromanića, gdje ostaje nekih 20 - ak godina, kada dolazi u ruke Anžuvinca Ludovika, da bi od 1380 ih bio ponovno pod upravom bosanske krune.

Nadležna tijela su MVPEI, Premijer, (izvršna vlast koja vodi RH) Predsjednik, Sabor (Zakonodavna Vlast), Državno odvjetništvo (sudbena vlast) i Mediji (građanska vlast).

Možda je serijal o Johnu Deedu idealizirana limunada, no neki bi naši suci, ako su te lekcije veæ preskoèili na fakultetu, mogli iz njega nauèiti da ih ništa ne može amnestirati odgovornosti služenja pravdi bez obzira kako se to može odraziti na njihovu karijeru. nbsp; nbsp; nbsp; Ni sudbena vlast ne može biti izuzeta odgovornosti za razvoj demokracije, pogotovo u tranzicijskoj državi kao što je Hrvatska ranjena ratom.

Odredbe o položaju sudaca sadrži Ustav Republike Hrvatske u odjeljku " Sudbena vlast ", a položaj sudaca je uređen i u više zakona, od kojih su najvažniji Zakon o sudovima i Zakon o državnom sudbenom vijeću.

Prelazeći granice države su zajedno počeli stvarati multinacionalna sudbena tijela, od ' ' mješovitih egipatskih sudova ' ', preko Komisija za trgovinu robovima do suvremenih regionalnih (EctRH-a u Stzrasbourgu) i međunarodnih sudova (Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog kaznenog suda...).

A naš vodeći stručnjak ustavnog prava prof. Branko Smerdel kaže: " Temeljno načelo koje datira još iz 17. stoljeća govori da legislativa i parlament ne smiju ulaziti u sudbena pitanja...

U podnesku koji je ICTY objavio u èetvrtak istièe se da u optužnici nije naveden nalog Suda koji je optuženi prekršio te da ona ne pruža dovoljno dokaza da postoji sudbena nadležnost ICTY-ja nad optuženikom i postupkom za koji je inkriminiran.

Opasnost da sudbena vlast bude izuzeta iz kontrole javnosti i medija kao njezinih predstavnika opasno je prijetila ugrožavanju medijskih sloboda.