Sufiji osmanskog Balkana u mnogome su doprinijeli i ojačali razvoj islama na intelektualnoj razini, kao i narodnog islama sela i prigradskih područja.

Rum? je opjevao tužaljke flaute stihovima o kojima su sufiji stolje? ima meditirali i po kojima su živjeli.

Uprkos Gazzalijevim primjedbama filozofiji tesavvufska u? enja u svojoj metafizi? koj formi unekoliko se terminološki i doktrinarno preklapaju sa u? enjima aristotelijanske i neoplatonisti? ke škole izražene arapskim pojmovnikom, u? emu ozbiljni sufiji ne vide ništa sporno.

Slijede? e na? elo koje su sufiji usvojili kao jedno od osnovnih je primordijalni ugovor izme? u Boga, Uzvišenog i ljudi svejednako spomenut u Kur anu (7:172), a kojim je uspostavljen odnos i veza izme? u Stvoritelja i stvorenja koju sufiji nastoje o? uvati i zanoviti.

To su najbolje pojasnili Sufiji koji su Put ili Tariqu m-e-t-a-f-o-r-i-c-n-o usporedili sa polumjerom kruga.

Ne mislim da ti je ovo ispravno opravdanje koje si napisao bratu Kobiju, jer nije nikakvo opravdanje doći jednom sufiji na forum, uči u neku raspravu i onda navodno izaći iz nje jer eto po njihovom kodeksu ' nema se logike niti smisla raspravljati sa nekim neznalicama '.

Poput tradicionalnih vjerskih u? enjaka i znanstvenika i sufiji su bili prisiljeni tragati za odgovorima na pitanja i probleme koje je nametnulo novo vrijeme i okruženje, osobito sa dolaskom tehnologije i razli? itih ideologija.

Evo što o sufizmu kažu sami sufiji:

Ti rani balkanski sufiji često su zasnivali zavije ili putnička konačišta koja su služila ne samo kao simboli osmanske nadmoći i vlasti na netom osvojenom području, nego i kao središta iz kojih se islam širio među lokalnim stanovništvom.

Poslanik, kakvog ga opisuje tradicija (hadis), uzor je što ga muslimanski mistici, sufiji, nastoje nasljedovati: navjestitelj Allahov opisan je kao isposnik kojeg Allah obdario Višnjim mističnim stanjima.

Sufiji jako vole jednu izreku: Onaj tko poznaje sebe poznaje svog Gospodina.

Na? elno, prema na? inu obavljanja zikra postoje zikr-i dželli, glasni zikr jezikom, te zikr-i hafi, tihi, sr? ani zikr, iako sufiji radije zikr dijele po osnovu letaifa na: zikr-i nefsi, zikr-i kalbi, zikr-i ruhi, zikr-i sirri, zikr-i hafi i zikr-i ahfa.

Vrlo često Sufiji nose Fatimimu ruku kao simbol na svojoj odjeći ili oko vrata.

A kako se nastaje tim novim covjekom i kako se gase zvjezde na mikrokosmickom nebu starog covjeka, persone, a koje predstavljaju njegov personality, kako o tome izvjescuju sufiji kada govore o umiranju prije smrti, katari kada govore o enduri, kako Arjuna predaje Krishni uzde svojih bojnih kola i kako astronaut (Mission Commander) David Bowman iskljcuje HAL-a 2000 jer ga je ovaj pokusao izbaciti iz svog mikrosvemirskog vehiclea... o tome koga zanima na PM ili na email...

Ali dok god ljudi percipiraju filozofiju kao pričanje " mudrih anegdota ", koje neki tamo sufiji pričaju svojim učenicima u prirodi dok ptice cvrkuću i slično, onda se može reći da takva " filozofija " polako zamire zbog tempa života...

Poezija je cvjetala na svim jezicima kojima su govorili sufiji ponekad obra? uju? i teme ishode? e ih arapske ili perzijske predislamske i islamske tradicije i historije, ali naj? eš? e iz samog tesavvufa i njegovih u? enja.

Ova pjesma je jedna od najranijih izjava ideje koju su sufiji kasnije definirali: Univerzum (svjetovi) je veliki? ovjek, a? ovjek je mali univerzum.

Jedino duhovno iskustvo koje vrijedi nazvati duhovnim iskustvom je iskustvo ništavila, praznine, ono što sufiji zovu fana, nestajanje ega.

Ti rani balkanski sufiji? esto su zasnivali zavije (zawiyah) ili putni? ka kona? išta (gostinjce) koje su služile ne samo kao simboli osmanske nadmo? i i vlasti na netom osvojenom podru? ju, nego i kao središta iz kojih se islam širio me? u lokalnim stanovništvom.

Sufiji vele da je tijelo Bozanski instrument.

Muslimanski teolozi op? enito, a sufiji napose, vjeruju da? e Allah, Uzvišeni, oprostiti? ovjekove manjkavosti i nedosljednosti prema Njegovim (uzvišenim) Pravima (hakk Allah), ali da Gospodar ne? e opraštati ljudske grijehe u? injene u me? uljudskim odnosima (hukuku n-nas), iz? ega bi se mogla izvesti tvrdnja da je socijalni moral jednako važan kao i spomenuta tri aspekta islama.

U knjizi sam pročitao da su svi sufiji varalice i obmanjivači.

Naprotiv, za razumijevanje složenog sistema na? ina i metoda duhovnog odgoja koje sufijski u? itelji i vodi? i (muršid) primjenjuju u svome radu sa svojim u? enicima i dervišima (murid), a u smislu izgradnje nutarnje strukture li? nosti spremne za upuštanje u avanturu putovanja prema Bogu, Uzvišenom, potrebno je prije svega, suštinsko poznavanje islamske moralne filozofije.? ak i tada - jer sufijska tradicija na svim jezicima obiluje korpusima pisanih i usmeno prenesenih uputa koje se ti? u ahlaka, adaba i amela, odnosno insistiranja i naglašavanja potrebe za strogim pridržavanjem na? ela vjerovanja, naloga i zabrana Vjerozakona, etike i filozofije, da je njihovo izu? avanje gotovo nemogu? e bez živog jezika (ili ruke, kako se to u tesavvufu radije spominje), odnosno vo? enja - upuštanje u samostalno putovanje, makar i u cilju izu? avanja teme, pustolovina je sa neizvjesnim krajem, jer osim pisanog i izre? enog, postoji makar jednako toliki korpus gra? e koju sufiji svrstavaju pod kategoriju Kur anskog feselu ehlu l zikr (pitaje one koji Boga spominju).

Ernest Scott pojašnjava: Sufiji insistiraju da odrečene operacije, iako su sve procedure tačne, bit če učinkovite (ili, reči čemo, razvojne) samo pod odrečenom kombinacijom okolnosti koje oni ukratko opisuju kao pravim nastojanjem pravih ljudi u pravo vrijeme i na pravom mjestu.

Očevidno je, stoga, da se o islamskoj mističkoj filozofiji ne može niti smije govoriti bez spominjanja u najmanjem hermetičkih tekstova koje su islamski alkemičari kao i filozofi i sufiji integrirali u islamsku misao, kao i hermetičkih tekstova čiji su autori muslimani.

Uzori su mu Osho, šamani, tradicije Zena budizam, Sufiji.

Razlika je u onome što kazu sufiji: " Stvarnost stvari jest ocitovanje Stvarnog Jedinstva ".

Da rezimiramo: sufiji priznaju Boga i stvorenje i kazu da Bog Sebe pretvara u beskonacne oblike stvorenja, ocitujuci se poput mora, koje se javlja u beskonacnim oblicima valova.

Sufiji iz dvanaestog stoljeća su tijekom razgovora nakon posjeta onostranim svjetovima davali imena gradovima koje su tamo posjećivali, Shambala je često spominjan primjer.

Slava i pozdravi neka su uz vas. 82 PANTEIZAM Pitanje: - Kako teozofi i sufiji shvacaju pitanje panteizma? 1 to taj pojam oznacava i koliko on blizu istine?