Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u razgovoru za najnovije izdanje beogradskog časopisa Cord da nije zadovoljan načinom rješavanja problema sukcesije bivše SFRJ i povratka izbjeglica.

7. sredstva iz sukcesije bivše SFRJ,

Od demokratizirane SR Jugoslavije očekujemo konstruktivno držanje pri rješavanju pitanja sukcesije bivše jugoslavenske federacije, što znači da mora poštovati princip prema kojemu sve države sljednice imaju ista prava i obveze.

Hoće li, kako i kada Hrvatskoj biti vraćen taj dug? U dosadašnjem radu na provedbi sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ Zajednički odbor za financije u suradnji s nadležnim organima Ruske Federacije uspio je utvrditi saldo klirinškog duga bivšeg SSSR-a naspram bivše SFRJ te modalitete vraćanja toga duga.

U knjigovodstvu PBZ-a vidi se da je nominalno taj novac u banci stajao sve do kraja 2001., te da ga je banka poslije prebacila na svoj račun pet godina pošto je država na sebe preuzela plaćanje obaveze prema toj tvrtki u procesu sukcesije bivše Jugoslavije.

ZAGREB - Za Hrvatsku su neprihvatljivi pokušaji, do kojih je i ranije dolazilo sa slovenske strane, da se pitanje Ljubljanske banke prebaci u sklop pregovora o sukcesiji bivše države, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija izdanom u povodu izjave predsjednika Odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta Jožefa Jerovšeka koji je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazao da bi pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama trebalo rješavati u sklopu sukcesije bivše države, te da je u opravdanost takvog stava Slovenija uspjela uvjeriti i europsku javnost.

Tražimo da se, naglasio je, u procesu univerzalne sukcesije bivše države radnici TIZ-a tako namire od Srbije koja ih je dužna obeštetiti.

Naglasio je da imovina bivšeg SKJ nije stvar sukcesije bivše SFRJ te da je građena na darovanom zemljištu novcem od članarine kao i da se bez odobrenja SRP-a ta zgrada nije smjela koristiti u druge svrhe.

Ipak, htio sam zaviriti u to gradivo fragmentarno i neovisno o njima, jer oni imaju ionako složenu misiju u povratu te građe, a ja sam želio ipak uvid neopterećen problemima sukcesije bivše Jugoslavije i cjelokupne arhivske građe, koja, čini mi se, pomalo zapinje.

Uz pojednostavljenje postupaka i sadržaja sukcesije bivše države, trebalo je da se četiri ostale države sljednice slože da se za podjelu zajedničke imovine ravnopravno uzme u obzir samo ona sada raspoloživa, iako nam je bilo poznato da je SRJ nakon raspada SFRJ sama već potrošila značajan dio pogotovo zajedničke financijske imovine.

Odjel za međunarodno javno pravo i međunarodnopravna pitanja Europske unije izrađuje stručna mišljenja o međunarodnopravnom položaju i obvezama Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, općim i posebnim pitanjima međunarodnog prava od značaja za Republiku Hrvatsku i službu vanjskih poslova; prati međunarodnopravne aspekte sukcesije (glede ugovora, imovine, arhiva, sukcesije bivše SFRJ glede međunarodnih ugovora), te međunarodnopravne aspekte osnivanja, razvoja i djelovanja međunarodnih sudova (kao što su Međunarodni kazneni sud (ICC), Međunarodni kazneni sud za područje bivše Jugoslavije (ICTY) te Međunarodni sud (ICJ)); obavlja poslove i zadaće vezane uz međunarodnopravne aspekte odnosa Republike Hrvatske s Europskom unijom, sudjeluje u postupku sklapanja međunarodnih ugovora s Europskom zajednicom i njezinim državama članicama, te izrađuje mišljenja o međunarodnopravnim aspektima primjene tih ugovora; sudjeluje u postupku prilagodbe međunarodnih ugovora Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Zajednice (acquisom); sudjeluje u radu odbora osnovanih za praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i stručnim skupinama osnovanim za reguliranje pojedinih pitanja u postupku pridruživanja, izradom stajališta Republike Hrvatske o pojedinim pitanjima vezanim uz odnose s Europskom unijom s aspekta postojećih prava i obveza Republike Hrvatske na temelju običajnog i ugovornog međunarodnog prava, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.

Preuzimanje zgrade odvilo se na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, koji je potpisan izme đ u RH i SR Jugoslavije 29. lipnja 2001. godine u Be č u.

Sve će se u budućnosti odvijati kroz proces sukcesije bivše Jugoslavije, a Slovenija se obavezuje brzo, brzo dovršiti ratifikaciju.

Vidmarović je u nastavku ujedno podsjetio o kojim se načelima radi: oslon na iskustva Radićevog općenarodnog seljačkog pokreta, oslon na socijalnu osjetljivost hrvatske ljevice čija je paradigma Andrija Hebrang i oslon na državotvornu poziciju hrvatskih pravaša, bez njihovoga steklištva, dalje: jedinstvo iseljene i domovinske Hrvatske, uskrisivanje ponižene nacionalne samobitnosti, uravnotežena gospodarska politika (kada je Tuđman otišao RH je imala 9 milijardi duga u koji je uključen i onaj iz sukcesije bivše SFRJ, dok taj dug danas iznosi 40 milijardi), unapređivanje hrvatskoga sela (ne smijemo se bojati bogatoga seljaka "), socijalna zaštita hrvatskoga radništva, europska orijentacija, ali ne na uštrb vitalnih nacionalnih interesa, vanjska politika koja će promovirati državne interese, a ne ona koja će ih krnjiti i unazaditi, Domovinski rat kao temelj suvremene hrvatske Države i s tim u svezi poštivanje digniteta dragovoljaca domovinskog rata, borba za afirmaciju hrvatskoga jezika i istine u hrvatskoj povjesnici, osuđivanje pojedinaca i skupina koji su voljni izdati, pa i prodati interese Povratak apstinenata Karamarko se sigurno sjeća Tuđmanove maksime: Kada je riječ o državnim interesima nitko desniji od nas, a kada je riječ o socijalnoj osjetljivosti, nitko lijeviji od nas.

Priopćenje 401/2011 Temeljem Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, povjerenstvo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija preuzelo je 24. studenoga 2011. godine zgradu nekadašnjeg veleposlanstva SFRJ u Lisabonu Zagreb, 25. studenog 2011.

Između 1996. i 2001. bio je članom hrvat ske delegacije na pregovorima o pitanjima sukcesije bivše Jugos lavije.

Iako se opće mirovinsko osiguranje prema Zakonu o osiguranju radnika počelo provoditi tek od 1937., kada je između tadašnjih socijalnih partnera postignut sporazum o njegovom financiranju, Središnji ured već tada je imao rentni (mirovinski) odjel, u kojemu se odlučivalo o mirovinama ostvarenim zbog nesreće na poslu i profesionalne bolesti i o mirovinama preuzetim na temelju sukcesije bivše Austro-Ugarske monarhije.

Naime, prihvaćanjem članstva u MMF-u temeljem sukcesije bivše SFRJ, Republika Hrvatska naslijedila je i neto kumulativnu alokaciju (NKA) u iznosu od SDR 44.205.369. Kako je SDR račun NBJ kod MMF-a u trenutku sukcesije bio prazan (alocirana sredstva bivša NBJ je ili potrošila ili konvertirala u neku drugu valutu), Republika Hrvatska je de facto naslijedila samo obvezu plaćanja troškova po NKA.

Priopćenje 180/03 Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske pozdravlja izjavu iz Ureda predsjednika Vlade Republike Slovenije Antona Ropa za STA kojom su zanijekani navodi po kojima je slovenski premijer tijekom posjeta Njemačkoj potporu Slovenije hrvatskom ulasku u Europsku uniju uvjetovao okončanjem procesa sukcesije bivše Jugoslavije Zagreb, 20. lipnja 2003.

krajnje je vrijeme da sva privatna imovina, hrvatskih građana u domeni slovenske države - znači ne samo štednja u LB, odnosno imovina slovenskih građana u domeni hrvatske države, uđe u javni dug neke od tih država, i da se potom rješava u oviru sukcesije bivše SFRJ. za početak, predložio bih da se sve slovenske vikendice u hrvatskoj stave pod ingerenciju države a budu isplaćene svakim danom sve bezvrijednijim hrvatskim obveznicama. sve pravedno, a opet ne bi bilo, samo što tada toga bili svjesni i slovenski građani koji čine bazu svojim političarima.

Međutim 29. srpnja 2001. u Beču je potpisan Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije koji je ubrzo nakon toga ratificirala Savezna skupština SR Jugoslavije.

Kako navodi Tanjug, Dinkić je rekao da je u procesu sukcesije bivše SFRJ dogovoreno teritorijalno načelo isplete štediša, da Srbiji nije vraćena imovina banaka iz Srbije u drugim bivšim republikama, te da zato presudu suda u Strasbourgu smatra nepravednom.

Portal EUobserver osvrnuo se jučer na najavu slovensku blokade člankom naslovljenim " Slovenija želi Hrvatskoj naplatiti ulazak u EU 172 milijuna eura ", u kojem objašnjava najavu slovenske strane da će blokirati ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora ako Zagreb ne pristane da se pitanje obeštećenja štediša Ljubljanske banke rješava u okviru sukcesije bivše Jugoslavije.

Međutim, Jelko Kacin i Ivo Vajgl sugeriraju da se u izvještaj ubaci i nedovršeno pitanje sukcesije bivše države.

Odluka se proučava, a Slovenija i dalje ustrajava na tome da je to pitanje stvar sukcesije bivše Jugoslavije, piše mariborski list " Večer ", koji tvrdi da je Ljubljana pred zagonetkom je li " riječ o solističkoj akciji sudstva " ili o " koordiniranoj akciji hrvatskog vrhovništva u vezi s nekim zadnjim izjavama ".

Hrvatska ima poseban interes za trajnom stabilizacijom i demokratizacijom jugoistočne Europe, za osiguranjem trajnog mira i razvoja ovog dijela Europe, za uspostavom dobrosusjedskih odnosa suradnje na osnovu ravnopravnosti i uzajamnosti i za trajnim rješavanjem otvorenih pitanja preostalih iz procesa sukcesije bivše države političkim putem i na osnovi međunarodnog prava.

Umirovljeni diplomat Peter Toš rekao je za Slovensku televiziju da je ta odluka iznenađujuća i da je vidi kao " kaznu ", iako je Erjavec " ustrajno i dobro " vodio pregovore o Ljubljanskoj banci, inzistirajući da je to dio sukcesije bivše Jugoslavije.

Ratificiranjem Ugovora o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije, vlasti Republike

Republika Hrvatska je u okviru sukcesije bivše države pristupila Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja 1992. godine.

I. 2. Međunarodni ugovori Hrvatska je temeljem sukcesije bivše Jugoslavije u pogledu međunarodnih ugovora, stranka mnogobrojnih ugovora koji sadrže odredbe o primjenjivom pravu u predmetima s međunarodnim elementom, od kojih su najbitnije: Haška konvencija o građanskom postupku od 01. ožujka 1954. g. (NN-Međunarodni ugovori 4/1994) Haška konvencija o sukobu zakona u pogledu oporučnih raspolaganja iz 1961. g. (NN-Međunarodni ugovori 4/94) Konvencija u ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05. listopada 1961. g. (NN-Međunarodni ugovori 4/1994) Haška konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode iz 1971. g.