Iako je i dalje prevladavala sumerska religija, u Hamurabijevo doba određenu prednost dobiva bog sunca Šamaš, a očito je i nastojanje oko smanjivanja ekonomske dobiti hramova u korist vladareva dvora.

Najstariji poznati izvor je sumerska priča čiji je junak Ziusudra.

Oppenheim tvrdi: U Uruku, u južnoj Mezopotamiji, sumerska civilizacija je izgleda dosegla svoj kreativni vrhunac.

Kr. te da je postojala paralelno sa velikim civilizacijama kao što je staro carstvo u Egiptu, sumerska civilizacija u Mezopotamiji, razvijala se paralelno s Trojom i početnom fazom Troje II.

Sumerska škola bila je prilično tmurna i neprivlačna; nastavni plan je bio ukočen, metode učenja jednolične, a stega željezna.

Zasigurno najpoznatije voće u biblijskoj tradiciji, smokva se spominje i u Kuranu, te u nekim Babilonskim spisima, a vjerojatno je Sumerska civilizacija bila prva koja ju je koristila kao lijek.

Da ova prapredaja i mitologija iz Knjige postanka zapravo pripada Sumeranima mogli bi još zaključiti i iz toga što Sumerska riječ " Ti " označava ujedno rebro i život - odnosno da je legenda o nastanku Eve iz Adamovog rebra tog porijekla...

Dakle, imamo Mezopotamiju i njena prva civilizacija je bila sumerska, 3000. - 2340. g. pr. Kr.

U biblijskoj priči se govori o vodama od devet metara, što je blisko današnjem izračunu; sumerska legenda govori da su ljudi prije potopa živjeli u kolibama od rogožine, što je potvrđeno iskapanjima na više mjesta.

O tome svjedoči pronađena sumerska glinena ploča s receptom za izradu sapuna, stara približno 4 500 godina.

Eufrat je bio izvor vode za područje koje je postalo jedna od prvih velikih civilizacija, ona sumerska, oko 4. tisućljeća pr.

Tu se smjestila velika sumerska i akadska civilizacija koja je prema navodima u biblijskim tekstovima i arheološkim otkrićima bila dosta razvijena (kulturološki, tehnološki i znanstveno).

Sumerska civilizacija je prva visokorazvijena civilizacija nastala u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije.

Hvala Bogu Svevišnjem napokon smo slobodni« Sumerska klinasta riječ ama-gi, je najstariji pisani simbol koji predstavlja ideju slobode.

No ova su istaživanja konačno opovrgnula postavku da sumerska povijest počinje s tećom dinastijom iz Urnammua.

Na tome su se razvile prve velike civilizacije staroga svijeta, sumerska u Mezopotamiji i egipatska na Nilu.

Povijest Azije jedinstvena je, jer pored svoje veličine to je ujedno i mjesto postanka najstarijih svjetskih civilizacija, kao što su sumerska, kineska i indijska.

Pored epa ' O Gilgamešu ' o velikom Potopu govori i sumerska ' Poema o Potopu '.

Sumerska civilizacija je nestala oko 2000 p. n. e. iznenada kao što se i pojavila.

Jasno je da je pad civilizacije bio tragičan jer su Sumerska tužbalice opisivale uništavanje raznih sumerskih gradova.

U svojim knjigama navodi kako je Sumerska kultura nastala od njih i dokazuje na neki način to time da se je ta kultura pojavila iznenada i " nekim čudom ", jer su ljudi do tada bili gotovo pa ' divljaci ', bez kulture i civilizacije

Odmah su vidjeli čitav svijet, a vidjeli su ga sa onoga mjesta na kome su stajali. Valjda iz istog razloga zbog kojeg su bili kažnjeni Adam i Eva kada su jeli sa (drveta spoznaje?), zbog kojeg je bio kažnjen Prometej kada je ljudima donio vatru, lučonoša Lucifer kada je ljudima donio plamen Saznanja, sumerska boginja neba Inana koja je Bogu Enkiju ukrala božanske tajne i predala ih ljudima... ne, nju Vrhovni nije kaznio jer ju nije ulovio, a okrenuo je nebo i zemlju da je nađe.

Sumerska se religija, čini se, temeljila uglavnom na potrebi da se obilnim žrtvama umilostive silna elementarna božanstva.

Da stvar bude gora, pjesme im se zovu na temu Svit se skonča ili Jur nijedna na svit vila, što je garant neka sumerska inačica hrvatskog jezika za koju ja nikad u životu nisam čula.

Dok je jedna od najstarijih kultura sumerska.

Nemoguće je povjerovati da je od devet generacija ljudi nakon potopa izrasla najprije sumerska a potom i egipatska civilizacija.

U nastavku teksta slijedi mala kompilacija neobičnih priča koja ukazuju na danas mnogima nezamislivo da su civililizacije na Zemlji prisutne tko zna otkada, da nastaju i nestaju u ciklusima i da smo daleko preskromni ako smatramo da je najstarija civilizacija sumerska iz 4. tisućljeća prije nove ere.

Ova je sumerska božica preobličena u semitsku akkadsku božicu Ištar, odnosno asirsku Astartu, egipatsku Izidu, grčku Afroditu, etrušćansku Turan ili rimsku Veneru.

Sumerska riječ " Ti " znači " rebro ", ali i " život ".

Zajedničko najstarijim civilizacijama kao što su sumerska, babilonska, asirska, egipatska, te drevnoj indijskoj i kineskoj bilo je to što u znanosti nisu formulirali opća pravila ni načela, temelj je empirija, opažanja, praktične pobude, ne pojavljuje se pitanje ZAŠTO? (pa ni odgovori)