Bivši rektor Sveučilišta u Sarajevu, Jusuf Mulić, došao je do dragocjenih pisanih materijala o sudbini bosanskog dijela Boke kotorske, a radi se o dokumentnoj građi u kojoj piše kako je 25. rujna 1936. godine, uredbom ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu u sastavu tadašnje Zetske banovine, prenosi Dnevni Avaz.

' Područje Sutorine bilo je od 1382. do 1936., dakle 554 godine, u sastavu župe, nahija i kotara, odnosno Trebinjskog sreza, pa je povijesno pravo BiH na ovo područje neporecivo.Te 1936. Sutorina i Kruševica su izdvojene bez ikakvog obrazloženja i priključene sreskoj ispostavi Herceg-Novi Kotor.

Ističe i kako je BiH priznato pravo na granice koje su utvrđene utvrđene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno područje pripada BiH. ' Iznimno je važno kako ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori, a eventualni usmeni dogovori političkih čelnika o međudržavnim odnosima nemaju nikakvu pravnu snagu ', kaže Mulić.

Svojedobno je iz kabineta Harisa Silajdžića puštena informacija da će BiH tražiti povrat Sutorine.

Budući da je ta informacija nedavno aktualizirana evo što u njoj piše: Komšić i Silajdžić, kako priopćava predsjednički Ured za informiranje, ujutro će naložiti novoformiranoj Vladi Federacije BIH da pred međunarodnim sudom pokrene proces arbitraže i povratka drugog BH izlaza na more - Sutorine te Igala i Njivica, mjesta koja je Crna Gora, točnije Srbija prevarom oduzela Bosni i Hercegovini...

Pojednostavnjeno, Dubrovačka Republika je svojevremeno prodala Turskoj područje Neuma i Sutorine da ne bi imala Veneciju na granicama.

29. DEBELI BRIJEG, granični prijelaz (s neriješenim statusom) prema Crnoj Gori u dolini Sutorine (antičko Sub Turri).

Slavna Dubrovačka Republika otkupila je 24. lipnja 1419. od Sandalja Hranića Velikoga istočni dio Konavala odnosno prostor od sela Popovići prema utvrdi Soko te prostor Sutorine do rta Oštro koji se nalazi na ulasku u Bokokotorski zaljev.

Neposredno nakon II. svjetskoga rata, BiH je na zemljovidima prikazivana s izlazom na more u Boki kotorskoj kod Sutorine.

Međutim, u radikalnim krugovima u Sarajevu, bliskim Islamskoj zajednici, povremenu se obnavljaju želje za povratkom Sutorine u sastav BiH.

Granica BiH i Crne Gore u predjelu Sutorine najvjerojatnije je utvrđena usmenim dogovorima tadašnjih komunističkih moćnika.

Prema njegovim riječima, treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzme.

Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250 km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta Prevlaka na istoku. [ 9 ]

Naredio je da se iz Trebinja u Herceg Novi prenesu katastarske knjige Sutorine i Kruševice te je bez ikakve valjane odluke ili referenduma, samo na temelju usmenog dogovora s Blažom Jovanovićem, Đuro primorski pojas dug devet kilometara od Igala do Prevlaka darovao Crnoj Gori.

Bosanskohercegovački političari traže da se dio Crnogorskog primorja na području Sutorine u dužini od desetak kilometara pripoji Bosni, pa bi tako Bosanci, uz Neum, dobili još jedan izlaz na more.

Zanimljivo je da se ideji profesora Mulića i bošnjačkih uglavnom marginalnih političara priklonila i Srpska pravoslavna crkva u Hercegovini, točnije episkop Grigorije Durić, koji je u svojim nedavnim izjavama podržao pripajanje Sutorine Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo, prema shematizmu SPC-a, područje oko Sutorine pripada Zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, što je vjerojatno razlog ovakvu stavu vladike Grigorija.

Episkop Grigorije tako je rekao da BiH ima legitimno pravo tražiti povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, te pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH i Republici Srpskoj da se bore za taj svoj teritorij.

Nedaleko od ušća Sutorine izvori su muziatično slane i radioaktivne mineralne vode.

Rodonačelnik te ideje, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić, došao je do pisanih materijala u kojima navodno stoji kako je odlukom Vlade Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu Herceg-Novi-Kotor u sastavu tadašnje Zetske banovine, pa stoga BiH ima povijesno pravo na to područje.

Iako se u diplomatskim krugovima najavljuje da će ta tema uskoro biti riješena, iz Sarajeva povremeno dolaze glasovi da će BiH tražiti povrat izlaza na more kod Sutorine.

Dubrovnik i njegovo područje obuhvaćaju krajeve najjužnijeg dijela Republike Hrvatske i njezine pokrajine Dalmacije, od Neuma na zapadu, do Sutorine i Ponte Oštre na istoku.

Također je, kao što znamo, presječena kod Neuma i Kleka, čime je ovjekovječen svojedobni turski izlaz na Jadran, dok je sličan izlaz kod Sutorine u Bokokotorskom zaljevu ukinut. (Odatle je, nakon kasnije srpsko-crnogorske okupacije, nastao« problem Prevlake »).

Ona je, bez dvojbe, pritiskala Dubrovčane kada su, da bi se zaštitili od Mletačke Republike, odlučili Osmanskomu Carstvu darovati ona dva izlaza na more, kod Sutorine i kod Neuma.

" Sada je prigoda da se sa Crnom Gorom na pregovarački stol postavi jedno staro, nejasno granično poglavlje: izlaz BiH na more u Bokokotorskom zaljevu kod Sutorine. " - kaže Komšić.

Granica je išla od Sutorine do ogranaka Orjena i anektirani dio Konavala pripojen je okupacijskoj zoni Kotor. (To je, kao argumenat za svojatanje, koristio Beograd u pokušaju ostvarivanja pretenzija na Prevlaku i Pontu Oštru poslije napada i okupacije najjužnijih dijelova Hrvatske 1991. i u pregovorima do 2003.) Talijani su od Pavelića dobili otoke Korčulu i Mljet.

Jedan je izlaz bio Sutorine u bokokotorski zaljev a drugi kod Neuma.

Crnoj Gori su 1945. vraćene Sutorine, dok Hrvatskoj do danas nije vraćen Neum s Klekom.

U novonastalim okolnostima Dubrovačka je Republika, da ne bi izravno graničila s Mletačkom Republikom, ustupila Osmanlijskom Carstvu izlaz na more kraj poluotoka Kleka (Neum) i u području rječice Sutorine u Boki.

Požarevačkim mirom 1718 Dubrovačka republika uspjela je odijeliti svoj teritorij od mletačke Dalmacije i Albanije, dvostrukim izlaskom turske na more: kod Kleka i kod Sutorine.