Ona je bila vođena idejom hrvatsko-srpskoga političkog saveza, koja je u početku označavala borbu za bolji ustavni položaj Hrvata i Srba u Monarhiji, da bi poslije njezino vodstvo, u kojoj su vrlo snažan utjecaj imali srpski političari Svetozar Pribićević i Dušan Popović, vodilo oportunističku politiku.

Svetozar Pribićević, prvak Srpske samostalne stranke, zapisao je o hrvatskoj državnoj ideji: ÂťHrvatsko državno pravo ne možemo na osnovu naših razmatranja priznati kao solidan osnov za uspješan politički rad.

Prvi ministar prosvjete u Kraljevini SHS, Svetozar Pribićević, naredbom od 4. listopada 1920. pokušao je

S tim luđacima " i političkim fanaticima i ekstremistima se išao ujedinjavat " Svetozar Pribićević na čelu Hrvatsko-srpske koalicije, i prevratničkog samozvanog tzv. Narodnog vijeća SHS.

Disertaciju Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do diktature obranio je 1971. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Nagrade " Svetozar Pribićević " za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa dobili su predsjednici Hrvatske i Srbije, Ivo Josipović i Boris Tadić, a bit će im uručene naknadno, prvom prilikom kada predsjednik Srbije bude došao u Hrvatsku.

Prvi ministar prosvjete u Kraljevini SHS, Svetozar Pribićević, naredbom od 4. listopada 1920. pokušao je uvesti u sve škole, uz sokolsku tjelovježbu, i odgoj u sokolskom duhu.

Kralj je sam sastavljao vlade, a represije režima protiv političkih neistomišljenika bile su česte i okrutne (čak je i Svetozar Pribićević, kao Ministar unutarnjih poslova, djelovao protiv političara s kojima je nekad radio u Narodnom vijeću SHS).

Dosljedno tome, na zasjedanju Središnjeg odbora Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, u studenom 1918., Stjepan Radić traži da uvjete sjedinjenja mora odobriti »Hrvatski državni sabor«, a i Svetozar Pribićević će se formalno opet pozivati na »Hrvatski državni sabor«, u svom obrazlaganju potrebe bezuvjetnog sje dinjenja.

Za Srbe je osnivanje Prve Jugoslavije nešto apsolutno pozitivno, nema dvojbe, jer ta je država predstavljala Veliku Srbiju. (Međutim, čak se i takve velikosrpske diktatorske tvorevine pred kraj života 1936. godine odrekao njezin kum ", srpski političar iz Hrvatske, Svetozar Pribićević.)

Tom prigodom Stjepan Radić oslovljava Sabor »Visoki državni sabore«, a i Svetozar Pribićević »Hrvatski državni sabore«

Budućnost same BiH i njenih naroda je odlučena kolapsom Austro-Ugarske, sovjetskom komunističkom revolucijom koja je Srbiji oduzela glavnog zaštitnika velikosrpskih projekata, te mješavinom političkih igara u kojima su sudjelovali razni činitelji od Jugoslavenskoga odbora u kojemu su različite uloge igrali političari kao Ante Trumbić ili Svetozar Pribićević i srbijanske vlade s Pašićem na čelu do britanskih, američkih, francuskih i, posebno, talijanskih vojnopolitičkih aspiracija.

Nakon što ministar prosvjete Svetozar Pribićević nije reagirao na kritike iz časopisa Nevena, u kojem mu se pored navedenog, prigovaralo i na kadrovsku politiku; njegovo je ministarstvo favoriziralo srpske učitelje iz drugih krajeva Kraljevine SHS na štetu bunjevačkih učitelja.

U raspravi o tome sukobili su se Pavelić i Svetozar Pribićević.

Ne samo Srbi prečani kao Svetozar Pribićević, nego i neki liberali u Srbiji (npr.

Svetozar Pribićević je u listu Novi Srbobran slavio slobode, koje vladaju u Srbiji.

Nekoliko godina poslije, 1906. godine, Svetozar Pribićević bijaše jedan od osnivača hrvatsko-srpske koalicije, kako bi se Hrvati i Srbi u Hrvatskoj zajedno branili protiv austrijskog imperijalizma.

Za razliku od udžbenika iz 80 - ih u kojima je Tito dominirao na stranicama domaće povijesti, slavljen kao " najveći sin naših naroda i narodnosti ", u 90 - ima je njegovo mjesto zauzeo vođa Hrvatske seljačke stranke Stjepan Radić i rečenica koja mu se pripisuje: " Ne srljajte kao guske u maglu. " Ono što se ne govori jest da je prvotni autor te rečenice Svetozar Pribićević.

Za predsjednika središnjega Narodnog vijeća SHS izabran je slov. političar Anton Korošec, za potpredsjednike Ante Pavelić (stariji) i Svetozar Pribićević, a za tajnike Srđan Budisavljević, Mate Drinković i Ivan Lorković.

Svetozar Pribićević rodio se u Hrvatskoj Kostajnici 1875. godine.

Kao i Bulić, on ističe kako su Svetozar Pribićević i njegovi pristaše manipulacijama i prijetnjama primorali ostale na ujedinjenje, koje je prevelo Hrvatsku iz srednjeeuropskog povijesnog kruga u balkanski.

Vodstvo Države SHS kojoj su na čelu bili Srbin iz Hrvatske Svetozar Pribićević i Slovenac Anton Korošec pristaje na sjedinjenje i 1.12.1918. proglašavaju u Beogradu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), ali sa središtem u Beogradu.

Stjepanu Radiću tada je 20 a Svetozar Pribićević tek je godinu dana mlađi od Zagorke.

U veljači 1927. godine Radić je ponovno u oporbi i sklapa koaliciju sa Samostalnom demokratskom strankom (SDS) koju je vodio Svetozar Pribićević a 10. studenoga 1927. godine nastaje Seljačko-demokratska koalicija (SDK).

Glavni ciljevi koalicije bili su: reorganizacija jugoslavenskoga političkog života, okončanje neparlamentarnih postupaka i borba protiv velikosrpske hegemonije. [ 40 ] Na čelu SDK bila su dva predsjednika, Stjepan Radić i Svetozar Pribićević. [ 40 ] Godinu dana kasnije u veljači 1928. godine otvorena je kriza vlade nakon ostavke Velje Vukičevića ali mu je kralj povjerio mandat i za sastav nove vlade.

U ime članova Narodnog vijeća, Svetozar Pribićević 29. oktobra 1918. predlaže Hrvatskom saboru nacrt rezolucije o raskidu s AU.

Napisao sam i podcetao preporučam, što nije nikakav uvjet i još manje prisila nacionalnim manjinama da postanu Hrvati jer će sutra velikosrbin Milorad Pupovac, samozvani reinkarnirani Svetozar Pribićević nastupiti sa žutom trakom i nekim od nadpisa kao " gosti ", što je Milorad proglasio protusrbskim.

Vel. kralja, da će nam uspjeti da ostvarimo ideal hrvatskog naroda: da Hrvat bude gospodar u svome domu, u svojoj slobodnoj Hrvatskoj.« Svetozar Pribićević, prvak Samostalne demokratske stranke (SDS), koja s HSS-om čini Seljačko-demokratsku koaliciju (SDK), u početku nije htio komentirati kraljev potez.

Predsjednik Seljačko-demokratske koalicije Svetozar Pribićević u svojoj izcrpivoj knjizi " Diktatura kralja Aleksandra ", koja je izišla u Parizu na 324 strane, prepuna dragocjenih dokumenata, u kojoj politički emigrant iz države, kojoj je udarilo temelje Narodno Vijeće dne 1. prosinca, kojemu je Pribićević bio ne samo podpredsjednik nego i politički vođa, veli u IV. poglavlju " Proglašenje diktature " u odlomku 3. (str. 124. - 125.):

Glavna djela: Sporazum Cvetković Maček (1965.), Svetozar Pribićević u opoziciji 1928. - 1936. (1973.), Maček i politika Hrvatske seljačke stranke (I II, 1974.), Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade 1941. - 1943. (1985.), Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941. - 1943. (I II, 1988.), Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (I III, 1987. - 1990.), Dr. Tomo Jančiković.