Lije nici napuljske Sveu ilične poliklinike otpustili su ga " nakon čto su, kako tvrde, u inili sve moguđe da ga izlije e ".

Kao profesor gostovao je na sveu č ilištima u Be č u, Berlinu, Ljubljani, Pittsburghu, Sarajevu i Skopju.

Na sastanku je sudjelovao i rektor Rije? kog sveu? ilišta, akademik Danijel Rukavina, te njihovi suradnici, a raspravljalo se upravo o reorganizaciji Sveu? ilišta pri kojoj bi se moglo riješiti još jedno goru? e pitanje, povrat crkvene imovine.

Mirela Mari ć, mag. nutric. diplomirala je 2000. godine na Prehrambeno - biotehnolo š kom fakultetu Sveu č ili š ta u Zagrebu, studij prehrambene tehnologije smjer nutricionizam.

Richard Wagner, dermatolog sa teksaškog sveu č ilišta u Galvestonu, tvrdi da ljudi ne koriste sredstva za zaštitu u potrebnim koli č inama, niti ih dovoljno č esto nanose na ko ž u: »Da bi bila efikasna, sredstva za zaštitu od sunca moraju se nanositi svakih dva sata, svaki put kad se iza đ e iz vode i svaki put kad se č ovjek oznoji.« Smatra se da je za jednokratnu zaštitu ko ž e odrasle osobe potrebno 40 mililitara kreme ili mlijeka, što zna č i da je jedna bo č ica od 200 mililitara (cijena iznosi oko 50 kuna) dovoljna tek za jedan dan sun č anja.

Gradona? elnik Vojko Obersnel spomenuo je proces razvoja Rijeke kao velikog sveu? ilišnog centra koja? e na taj na? in okupljati mlade, hrabre i kreativne ljude.

Uvodno predavanje na temu:? Metodi? ki postupci u likovnom izražavanju i stvaranju u katehezi i analiza i vrednovanje likovnih uradaka?, održao je prof. dr. Marijan Jakubin, metodi? ar na katedri za likovnu kulturu na U? iteljskoj akademiji Sveu? ilišta u Zagrebu, te na Katehetskom institutu zagreba? kog KBF-a, uz pomo? svojih stru? nih suradnika.

Suvremenu č ileansku književnu produkciju predstavila je Željka Lovren č i ć iz Nacionalne i sveu č ilišne knjižnice u Zagrebu, povezuju ć i odli č nu informiranost s beskrajnim entuzijazmom za hispanisti č ke teme i autore.

Sveu svemu drago mi je da ne živim više u tom gradu.

Valja imati na umu i da je sveu č ilište, uz Crkvu i majušni i autarki č ni parlament Isle of Man, najstarija europska ustanova, iz koje su i oko koje su u velikoj mjeri izrasle zapadna kultura i znanost.

Sveu č ilište je i jedan od klju č nih Âťizvoznih proizvodaÂŤ Zapada u ne, doduše, uvijek pohvalnom procesu pozapadnjenja svijeta.

Mogli bismo ustvrditi da je sa sveu č ilištem jednako kao i s parlamentarnom demokracijom: ona nije savršen sustav, ali je najbolji koji dosad poznajemo za ure đ enje društva.

Stoga ne č udi što hrvatska akademska zajednica donošenje triju novih zakona (Zakona o sveu č ilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju) tako pozorno prati.

Uo? i po? etka akademske godine ponovo se pokre? e pitanje katoli? kog sveu? ilišta.

Uz komentar o sveu? ilištu novinara Ve? ernjeg Lista, novi broj Zvona donosi Vam iscrpan izvještaj sa simpozija o mons. Uha? u te pastoralnog posjeta nadbiskupa Dev? i? a Hrvatima u Kanadi.

Ja imam Sveu i totalno sam zadovoljna.

Urednik je zbirke Jorge Orendáin, meksi č ki pjesnik i sveu č ilišni profesor književnosti.

Kregar je trebao malo sačekati ad Holjevac a ovako nakon što okuplja i ordinarne režimske snage izgleda kao da je sveu čvrstom dogovoru o povjesno rekordnoj koaliciji, puno veće jedinstvo pratije i povezanih snaga nego ikada.

Ali iznena đ uje da se to doga đ a u zemlji koja je ž ivjela desetlje ć ima u komunizmu, s Bogom, kojeg su č esto »ubijali u šumama«, ali i na sveu č ilištima, u strahu od duhovnog, koje bi moglo poremetiti sklad komunisti č ke dr ž ave.

POZIV NA PREDAVANJE dr. sc. MLADENA VEDRI A U okviru predmeta KONKURENTNOST I RAST, u subotu 31.03.2007. godine, predavanje na temu " Konkurentnost i spremnost Hrvatske za pristup EU " održat ć e dr. sc. Mladen Vedriš, ugledni ekonomski analiti č ar, č lan Savjeta Hrvatske narodne banke, predsjednik Nadzornog odbora Podravke te docent na Pravnom fakultetu Sveu č ilišta u Zagrebu.

Suprotno pristojnoj, gra đ anskoj navadi obi-lje-žavanja lijepih okruglih obljetnica, Umjet-ni č ka akademija Sveu č ilišta u Splitu odlu č ila je iskoristiti upravo trinaestu godinu postojanja kako bi dala sažetak svoga djelovanja.

Studij mogu upisati osobe koje su zavr š ile diplomski sveu č ili š ni studij i stekle najmanje 300 ECTS bodova (ili visoku stručnu spremu prema ranijim propisima) iz podru č ja dru š tvenih znanosti, biomedicine te ostalih relevantnih podru č ja.

Studij zdravstvenog turizma ustrojen je kao par - time studij koji traje dvije akademske godine (120 ECTS bodova), studenti dobivaju diplomu (te diplomu supplement) i stje č u naziv sveu č ili š ni specijalist/specijalistica zdravstvenog turizma (univ.spec.zdrav.tur.).

U realizaciju programa uklju č eni su brojni sveu č ili š ni nastavnici i stru č ni suradnici, čija znanja, iskustva i kompetencije osiguravaju stjecanje relevantnih specijalističkih znanja iz područja zdravstvenog turizma.

Zbornik je podijeljen na osam cjelina koje iz razli č itih aspekata promišljaju kulturnu i društvenu fenomenologiju sedamdesetih, a sastavljen je od ukupno sedamnaest radova doma ć ih i inozemnih stru č njaka s brojnih svjetskih instituta i sveu č ilišta.

Šetnja aktualnom hrvatskom književnoš ć u bio je skup u kojemu su pod vodstvom Svjetlana Lacka Viduli ć a sa zagreba č kog Sveu č ilišta govorili Sanja Lovren č i ć, Ivana Šojat Ku č i, Edo Popovi ć i Ludwig Bauer.

Posljednja to č ka u programu hrvatskoga nastupa u Frankfurtu bila je tribina AMAC-a, Društva studenata i prijatelja hrvatskih sveu č ilišta u Njema č koj, u č ast 80. ro đ endana hrvatske književnice Irene Vrkljan, koja desetlje ć ima živi na dvije adrese, u Berlinu i Zagrebu.

Potencijal je svakako bio tu, jer su novi vlasnici poslali vodu na analizu dr. BĂŠlli Lengyelu, profesoru kemije na Sveu č ilištu u Budimpešti, koji je potvrdio prijašnje nalaze.

Godine 2007. tema bijaše Hrvatska književnost na europskim sveu č ilištima/Croatian Literature on European Universities, a promišljanja je iznijelo trinaest stranaca iz deset zemalja.

Nakon mature na Srednjoj glazbenoj školi Blagoja Berse, sedamnaestogodišnji zagreba č ki violinist Martini ć Jer č i ć zaputio se 1978. u SAD, gdje je glazbene studije završio u majstorskom razredu legendarnoga koncertanta i pedagoga Ruggiera Riccija, kojemu je nekoliko godina bio asistent na Sveu č ilištu u Michiganu.