Kroz priču o glavnom i najvećem srpskom kinematografskom poduzeću, filmskom gradu Avala film smještenom u beogradskom naselju Košutnjak, Turajlićeva nudi i svojevrsnu društveno-ekonomsko-političku povijest SFRJ od 1945. do 1991, uobličenu od niza isječaka iz onovremenih filmova, arhivskog i svježe snimljenog materijala druge vrste te razgovora s filmskim djelatnicima poput svojedobnog šefa studija Gile Đurića, pomoćnika režije Stevana Petrovića, scenografa Veljka Despotovića i Vlaste Gavrika, redatelja Veljka Bulajića, Titovog osobnog kinooperatera Leke Konstantinovića i svejugoslavenske filmske zvijezde Bate Živojinovića, junaka desetaka partizanskih filmova u kojima je ubio stotine okupatora, zbog čega je nastao vic da je Hitlerova posljednja želja bila Ubijte Batu Živojinovića.