Tanja Vrvilo (uza svesrdnu rusku pomoć, naravno), žena ima stvarno ukusa (trebalo je samo zaviriti u njen odabir filmova u m. a. m. i.) i njen odabir je uvijek vrlo, vrlo zanimljiv, intrigantan i zasigurno na ovim prostorima još neviđen. naime tu leži i odgovor zašto recimo nije stavljen u program nekih od filmova tipa onog " 9 rota " Fyodora Bondarchuka koji je bio jedan od najgledanijih ruskih filmova svojevremeno (inače jednog od poznatijih ruskih glumaca ali ne i nimalo neuspješnih režisera) pa sve do Timura Bekmambetova, uberpopularnog ruskog režisera koji danas nakon filmova " Nochnoy dozor ", " Dnevnoy dozor " napravio i svoj prvi hollywoodski blockbuster koji trenutno igra u kinima " Wanted ", i za tu priliku si namako The Angelinu. i tko će sad podcjenjivati rusku kinematografiju. da vas vidim. osim tih ipak donekle komercijalnih filmova moj susret sa suvremenom ruskom kinematografijom ide isto u korak i sa nekim filmskim festivalskim kretanjima. naime na ZFF-u sam se upoznao sa jednim ipak izvanserijskim ruskim filmskim režiserom Andreiem Zvyagintsevim (koji je eto tamo dva puta pobijedio). teško mi je i opisati tog jako zanimljivog ruskog cineasta koji vrlo vjerno prenaša na kino platna duh ruskih tajgi i golemih prostranstava rodnog mu Sibira. osobno mi je stvarno jako teško odabrati jednog od ta dva njegova odlična uratka (" Vozvrashcheniye " iz 2003. g. ili " Izgnanie " iz 2007. g.), naglašavam dva bisera... a tek je počeo. uglavnom su to filmovi koji su više ili manje dostupni običnom gledatelju (Povratak/Vozvrashcheniye je bio donedavno dostupan u videotekama), dok filmovi koji su na repertoaru Tjedna ruskog filmam, u za te prilike otvorenom kinu ZKM, jednako su ako i ne još više zanimljiviji. istaknuo bih prije svega filmove Aleksei Balabanova " Brat " iz 1997. g. i " Brat 2 " iz 2000. g. kojeg se po meni ipak neprimjereno proziva Tarantinom istoka. to je za moj ukus pomalo pretenciozno jer dijalozi u Balabanovljevim filmovima iako čisto ok, nisu niti na tragu onim odličnim crnohumornim (trash) dijalozima " Pulp fictiona " ili pak " Reservoir dogsa ", više bih te njegove filmove usporedio (ako je to uopće potrebno) sa grubljom i u prikazima kriminalnog miljea oštrijom verzijom " Nikite ". priča je to o bratskim odnosima u svijetu mafije gdje se sve poremeti.