Diplomirani ing. poljoprivrede smjer stočarstvo da je vrhunski maslinar ne bi bilo ništa neobično, da Damir nije odrastao u Bačkoj, u Tavankutu.

Ištvančić je s ponosom ustvrdio kako je potrebna financijska sredstva, osim Hrvatske, osigurala i Vojvodina, tako da je film zapravo koprodukcija Hrvatske i Srbije, a otkrio nam je i ekskluzivnu vijest da je u srpnju u planu i premijera u Tavankutu i Subotici u povodu obilježavanja 50 godina od izrade prve slike u tehnici slame.

O Anti Sekuliću, pjesniku, prozaiku, esejistu, lingvistu, povjesničaru, etnologu i prevoditelju, govorio je Anđelko Mijatović, ustvrdivši kako je autor životnog djela kojeg čine 57 knjiga i više od 600 stručnih i znanstvenih radova rođen u Tavankutu 16. studenog 1920., da je diplomirao i doktorirao 1947. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te da se još kao srednjoškolac u Subotici angažirao u društvenom životu svoga naroda, a kasnije u Društvu bačkih Hrvata u Zagrebu i u radu drugih društava i organizacija.

To se dogodilo u petom razredu osnovne škole u Tavankutu kad je moj prvi nastavnik filma Zoltán Siflis iz Subotice došao predavati i voditi kinosekciju u školi.

Rođen je u Tavankutu, 16. studenog 1920. Hrvatski je književnik i akademik iz Bačke, u Vojvodini.

Drago mi je što mi se pružila prilika da u Donjem Tavankutu posjetim Galeriju prve kolonije naive u tehnici slame.

Zasađena je stubička lipa u dvorištu zagrebačke osnovne škole, škole u Jarmini pored Vinkovaca, u Vojvođanskom Tavankutu i u svibnju 2011. za Dan naše škole posađena je i u našem školskom dvorištu.

Želeći da svoju sreću i ljepotu stvaranja podjele sa drugima, izlagale su i gostovale u Janjevu, Ilači, Nijemcima, Vinkovcima, Tavankutu, Subotici, Slankamenu, Slavonskom Brodu, Beogradu, Srijemskim Karlovcima, Rumi i Zadru.

Ivan Balažević rođen je u Tavankutu kod Subotice (Vojvodina).

U petak 10. kolovoza u predvorju subotičke Gradske kuće otvorena je izložba radova od slame s ovogodišnje Kolonije slamarki u Tavankutu.

O samim počecima i okolnostima u kojima se rađala vjerska emisija na hrvatskome jeziku današnji urednik, 44 - godišnji, župnik župe Presvetoga Srca Isusova u Tavankutu nedaleko od Subotice Franjo Ivanković govori:

Dva puta je rušen spomenik Matiji Gubecu u Tavankutu, a počinitelji nikad nisu otkriveni.

Vojna obavještajna služba iz Subotice poslala je 1934. izvještaj šefu te službe u Beogradu, u kojem ocrtava Âťnarastajuće uspehe hrvatske akcije među BunjevcimaÂŤ.20 U njemu se među ostalim navodi ÂťDa je katoličko sveštenstvo u Subotici, Bajmoku, Somboru, sa biskupom na čelu, potpuno hrvatski orijentisano i stavilo se potpuno u službu širenja hrvatske ideologije među Bunjevcima.ÂŤ Osim nabrajanja uspjeha u toj Âťhrvatskoj akcijiÂŤ, gdje se apostrofiraju i Âťskoro sva bunjevačka univerzitetska mladež, koja se školuje u Zagrebu, gde oni postaju hrvatski šovinisti i prenose ta shvatanja, sa uspehom u bunjevačke maseÂŤ, Hrvatski dom u Subotici, Bunjevačka matica, mladi bunjevački književni naraštaj na čelu s Petrom Pekićem, koji je napisao povijest Bunjevaca-Hrvata, koja je zabranjena jer Âťširi plemenski separatizamÂŤ, biskup Budanović i bivši gradonačelnik Stipić, pada u oči da, kako se to vidi iz zaključka izvještaja, najveću odgovornost za takvo stanje pripisuju doseljenim Hrvatima. ÂťUspesi tog svake pažnje vrednog rada nekolicine Hrvata, za ovih 15 godina u Subotici, Žedniku, Bajmoku, Tavankutu, Somboru, itd. su danas ti, da je sva bunjevačka inteligencija i najmanje 80 % bunjevačkog naroda potpuno hrvatski i strogo katolički, ne samo orijentisana, nego i oduševljeno zadahnuta.

BAČIĆ: Obrazovanje na hrvatskom najrazvijenije je u osnovnim školama, a prisutno je i u predškolskome odgoju, srednjim školama te jednoj crkvenoj visokoškolskoj ustanovi: u šest osnovnih škola u Subotici i okolici, u Tavankutu, Maloj Bosni i Đurđinu, u dvije subotičke srednje škole, u Hrvatskoj poznat kao model A nastave na manjinskim jezicima, i u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji »Paulinum« u Subotici te na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije.

1920. je godine osnovao mjesnu organizaciju HPS-a zajedno s Ivom Kopilovićem; [ 4 ] u Subotici je još čelnim bio Tomo Matković (koji je 1923. prešao u HRSS) [ 5 ] te u Tavankutu Franjo Skenderović, [ 6 ] no ubrzo se Katanec pridružio Bunjevačko-šokačkoj stranci, nakon čega je HPS-a nestao s bačke političke pozornice. [ 4 ]

Tako na Skupštini društva, održanoj 17. ožujka 1991. godine u Tavankutu, KUD " Matija Gubec " prvi u Vojvodini i SR Jugoslaviji, vraća svoj prvobitni naziv i s velikim teretom i političkim progonima nastavlja svoj rad.

Naèelnik subotièke policije Borivoj Mucalj izjavio je za dnevni list na maðarskom jeziku Magyar Szo od ponedjeljka da još nisu otkrivene osobe koje su prijetile novinarima tjednika Hrvatska rijeè, te da je još nepoznato tko je odgovoran za rušenje spomenika Matiji Gupcu u Tavankutu.

Prije toga dvaput je srušena bista Matije Gupca u Tavankutu, ošteæen je katolièki križ u Maloj Bosni, oskvrnuta katolièka groblja, te razbijena dva prozora na Hrvatskom domu u Somboru.

Pri Živom arhivu Gupčeve lipe osjetili smo ponos i zadovoljstvo što važno mjesto u okruženju naše škole zauzima klon Gupčeve lipe i što je to stablo zasađeno pred svim školama u RH i u Tavankutu, u Vojvodini, koje nose ime Matije Gupca.

Subotnji večernji koncert održao se u OŠ Matija Gubec u Tavankutu gdje smo svojim bogatim programom oduševili publiku, bunjevačke Hrvate iz Tavankuta, Subotice i okolnih mjesta.

Završnim dijelom nastupa, folklorno dramskom točkom, publici u Tavankutu dočarali smo atmosferu sajmenog dana u Otočcu.

Želim da ova dobra energija traje, da nas drži okupljene, bez obzira gdje ćemo se nalaziti: u Žminju, Zlataru, Cerniku, Primoštenu, Muću, Usori, Žepču ili Tavankutu.

Festivala dječjeg folklora manjinskih zajednica Vojvodine, 8. lipnja 2008. godine u Tavankutu.

Odmah nakon toga napravio sam i drugi film »Berber na biciklu«, o stvarnome brijaču u Tavankutu »bać Đeni«, koji nije imao svoju brijačnicu nego je išao od salaša do salaša »biciglom«.

Uz Katu Rogić pojavljuju se u Đurđinu Marija Ivković-Ivandekić i Matija Dulić, u Bikovu Teza i Mara Vilov, u Žedniku sestre Ana, Teza i Đula Milodanović, u Tavankutu Marga Stipić i Anica Balažević.

Osniva se Likovna kolonija u Tavankutu 1961. godine koja već sljedeće godine svojim radom ulazi u sastav HKPD-a Matija Gubec.

Već 1965. godine izlažu u Tavankutu, Subotici, Zagrebu, Beogradu, Vinkovcima, Dubrovniku, Osijeku, Sisku, Somboru, Smederevu, Kovačici

Prikazan je iste godine u Beogradu (Festival) i Zagrebu a 1971. godine u Tavankutu prigodom proslave dvadesetpete obljetnice rada i postojanja HKPD-a Matija Gubec.

Ona je ujedno bila i predsjednica Likovne sekcije HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu sve do 1982. godine.

Godine 1986. HKPD Matija Gubec u Tavankutu osniva Koloniju naive u tehnici slame čiji saziv jednom godišnje traje sve do danas.