c) MREŽA TEHNOLOGIJSKIH CENTARA (u daljnjem tekstu: mreža centara), označuje tehnologijske centre koji se u trenutku usvajanja Uredbe nalaze u sustavu potpore Ministarstva znanosti i tehnologije, kao i tehnologijske centre koji će ući u takav sustav nakon usvajanja Uredbe.

vođenje i praćenje poduzetničkih projekata od strane tehnologijskih centara.

Projekti trebaju doprinijeti jednom od sljedećih ishoda: (1) stvaranju/poboljšavanju novog proizvoda/procesa/usluge, (2) povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva razvojem inovativnih tehnologijskih rješenja, (3) zajedničkom uključivanju gospodarstva i akademije u međunarodne i europske tehnologijske projekte.

Cilj platforma je prepoznavanje tehnologijskih, zakonodavnih i financijskih izazova da bi se poboljšala produktivnost industrije i ekološki utjecaj.

Odsjek za programe predlaže i prati mjere za poticanje suradnje znanosti i gospodarstva s naglaskom na primjenu rezultata istraživanja i inventivnog rada u tehnologijskom razvitku, te razvoj na znanju utemeljenih poduzeća, uključujući akademsko poduzetništvo; obavlja upravne i stručne poslove planiranja i usklađivanja tehnologijskih razvojno-istraživačkih projekata i programa uključujući projekte potpore tehnologijskom razvitku, razvija i unapređuje sustav prijenosa novih tehnologijskih dostignuća i znanja iz inozemstva u Republiku Hrvatsku i obrnuto; organizira i obavlja poslove međunarodne znanstveno-tehnologijske suradnje te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga i poslove koje odredi ministar.

Opremu je donirala tvrtka Plodine, koja je u suradnji sa tvrtkom Reckitt Benckiser u prosincu 2010. godine organizirala humanitarnu akciju pod nazivom " Dobro je činiti dobro ", u kojoj su skupljana sredstva za opremanje prve hrvatske digitalne učionice u Domu mladih Rijeka, čime je polaznicima njihovih programa omogućeno da korištenjem suvremenih informacijsko-tehnologijskih rješenja kvalitetnije i lakše savladaju nova znanja.

Potpuno nerazvijenu mrežu tehnologijskih i tehnološko-inovacijskih centara (kojih sada u Hrvatskoj ima neznatan broj) treba poticati putem programa inovacijsko-tehnologijskog razvitka Hrvatske.

? stvaranje poticajnih uvjeta za ulaganje u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu uz pospješivanje ravnopravnoga tržišnog natjecanja? stvaranje poticajnih uvjeta za ulaganje u bežični širokopojasni pristup (LTE)? mogućnosti korištenja bežičnog širokopojasnog pristupa (UMTS, HSDPA, HSPA, LTE) u ruralnim i teško dostupnim područjima? djelotvornije zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture? mogućnost značajnijeg uključenja pravnih osoba u izradu sadržaja koji će se pružati korištenjem širokopojasnog pristupa? međunarodna suradnja i primjena pozitivnih iskustava javne uprave i nadležnih regulatornih tijela država članica Europske unije u području elektroničkih komunikacija? uvođenje e-sadržaja u redovitu nastavu u hrvatskim školama? mogućnost dobivanja sredstava iz fondova Europske unije za financiranje projekata razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa? mogućnost financiranja tehnologijskih projekata za razvoj usluga utemeljenih na širokopojasnom pristupu? razvoj elektroničke trgovine i poslovanja? gospodarski rast kao poticaj za razvoj elektroničkih komunikacijskih usluga na strani potražnje? pokretač razvoja usluga informacijskog društva, odnosno društva znanja

osiguranje dodatnih izvora financiranja tehnologijskih projekata za razvoj novih usluga utemeljenih na širokopojasnom pristupu;

Namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima kao potencijalnim korisnicima poslovnih i tehnologijskih usluga ali također i učenicima, studentima, obrtnicima i radnicima. "

Iako razvikan, iPad nije pobudio toliko zanimanje kao iPhone prije tri godine, piše Reuters. iPhoneovo debitiranje 2007. godine ispred američkih je trgovina prema prvim procjenama poredao puno veći broj tehnologijskih freakova.

Suvremeni razvoj neurokirurgije predmnijeva principe minimalno invazivne neurokirurgije, radi očuvanja funkcija središnjeg živčanog sustava.Uvođenje novih postupaka i tehnologijskih inovacija dovode do boljeg funkcijskog i morfološkog očuvanja živčanih struktura.

EEN pruža potrebna znanja i mehanizme za realizaciju sofisticiranih i složenih tehnologijskih projekata globalnog značaja.

Tehnička dokumentacija će osim navedenih prednosti pružiti mogućnost uvođenja novih konstrukcijskih i tehnologijskih rješenja.

Nagrade i priznanja 2010. Libar Marka Marulića za rad na utemeljenju i razvoju Veleučilišta Marko Marulić u Kninu. 2006. tehnologijski projekt »Eko janje« predstavljen je kao jedan od 20 najuspješnijih tehnologijskih projekata u Republici Hrvatskoj financiranih u razdoblju od 2001. do 2006. godine, Zagreb (među 250 financiranih od 500 prijavljenih). 2005. posebno priznanje na 3. međunarodnoj izložbi inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija ARCA 2005 za projekt »Eko janje«, Zagreb. 2005. diploma za visoku razinu inovacija iz područja medicine za projekt »Eko janje« na 7. izložbi inovacija iz medicine i ekologije, na 22. međunarodnom sjevernojadranskom sajmu, Rijeka. 2002. Državna nagradu za znanost za 2001. godinu, u kategoriji promidžbe i popularizacije znanosti (za više od 200 TV emisija i priloga iz područja biomedicine).

U nešto manje od četiri godine djelovanja, Fond je financirao 80 znanstveno-tehnologijskih projekata, od kojih je 30 još u tijeku.

Za Veleučilište u Rijeci posebno su značajne mogućnosti za prijavljivanje tehnologijskih projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, na čemu se intenzivno radi.

Prof. dr. Eleftherios Iakovou, direktor Odjela za industrijsko upravljanje i Laboratorija za kvantitativnu analizu i upravljanje naprednim opskrbnim lancima, održao je predavanje o instituncionalnim aspektima Znanstveno tehnologijskih parkova i primjerima dobrih praksi nekih od najpoznatijih svjetskih inovativnih zona.

Novčana sredstva kojima se podupiru i promiču istraživački nacionalni prioriteti, poput tehnologijskih projekata MZOŠ-a ili fonda »Jedinstvo uz pomoć znanja«, svakako bi trebalo dodijeliti eventualnom predlagaču eksperimentalne sjetve stevije u Hrvatskoj.

U Grupi Končar trenutno je zaposleno 26 doktora znanosti, a naši stručnjaci prepoznati su kao kvalitetni predavači na sveučilištima i veleučilištima te suradnici i voditelji znanstveno-istraživačkih i tehnologijskih projekata.

Potprogram razvoja tehnologijske infrastrukture pruža financijsku podršku za pokretanje, razvoj i unaprjeđenje tehnologijskih infrastrukturnih institucija koje obavljaju aktivnosti vezane uz prijenos tehnologije, potiču i upravljaju protokom znanja i tehnologija između znanstvenih organizacija, trgovačkih društava i tržišta te omogućuju i pospješuju nastanak i razvoj poduzeća baziranih na tehnologiji i inovacijama kroz inkubaciju i »spin-off« procese, pružajući prostorije, resurse, savjete i druge usluge dodane vrijednosti.

Partneri su institucije poput tehnologijskih centara, istraživačkih instituta, te gospodarskih komora.

EUREKA je europska mreža za financiranje tržišno orijentiranih projekata različitih tehnologijskih područja bazirana na " bottom-up " pristupu.

Tvrtkama se nudi mogućnost automatskog dobivanja, putem e-maila, novih tehnologijskih profila iz baze koja sadrži preko 3000 profila potražnji i ponuda tvrtki, istraživačkih instituta i sveučilišta iz Europe i šire.

Kod tehnologijskih metoda korisnost indikatora plodnosti ovisi o egzistencijalnim i kulturnim uvjetima zemlje.

BIOCentar je zamišljen kao aktivni čimbenik u osiguravanju produktivnog odnosa između temeljnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja i gospodarstva, tehnologijske infrastrukture i novih bio-tehnologijskih tvrtki u procesu razvoja novih proizvoda.

Treća konferencija o BI-ju okupila je 70 - ak istraživača, znanstvenika, poduzetnika i inovatora iz cijele Hrvatske oko zajedničkog cilja - povećanja konkurentnosti njihovih tehnologijskih projekata i poslovanja, posebice u uvjetima globalne gospodarske krize. (K.

Znanstveno se istraživački rad odvija putem znanstveno-istraživačkih i tehnologijskih projekata MZOŠ, putem međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, kroz projekte sa različitim privrednim subjektima i ostalim institucijama.

No, uz kajkavski govor kojim su pričali naši stari, Kajkavijadu u Kupljenovu karakteriziraju i dramski prikazi života naših baka i djedova prije asfalta, mobitela i svih onih modernih tehnologijskih čuda današnjice.

Krajnji korisnik ove aktivnosti je Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske (BICRO), javno tijelo koje nastupa kao provedbena agencija tehnologijskih programa MZOS-a.