Kotarski ured u Karlovcu, čija je teritorijalna nadležnost obuhvaćala teritorij izvan gradske općine, nalazio se u sastavu Zagrebačke županije.

Teritorijalna nadležnost Postaje pomorske policije obuhvaća morski prostor unutarnjih morskih voda koje obuhvaća Riječki zaljev, Vinodolski kanal, Vela vrata, Kvarner i Kvarnerić ukupne površine 2 200 km2 i stalni međunarodni pomorski granični prijelaz I. kategorije " Rijeka ", sveukupne površine 459 500 m2. Državna granica na moru prostire se u dužini od 25,5 Nm.

Potaknuti pozitivnim reakcijama građana na našu izložbu: Sisak kroz objektiv starih sisačkih fotografa od kraja 19. stoljeća do 1940., ali i sviješću o činjenici da privatne zbirke sisačkih obitelji sadrže neizmjerno blago u obliku foto-zapisa koji svjedoče o povijesti Siska, ali i ostalih gradova i mjesta na području djelatnosti Arhiva (http://dask.hr/o-arhivu/djelatnost-i-teritorijalna-nadležnost) ovim putem se obraćamo vlasnicima fotografskih zapisa sa prijedlogom za suradnju s ciljem trajnog očuvanja zapisa koje posjeduju.

Današnji ustroj državnih arhiva nastavlja se na postojeću mrežu prema prijedlogu Arhivskog savjeta Hrvatske iz 1957. godine ustrojenu do 1963. godine, koju čine Hrvatski državni arhiv i 13 područnih državnih arhiva (u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru, Zagrebu, Pazinu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Bjelovaru i Sisku). 7 Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu određena je njihova teritorijalna nadležnost. 8 Jedina promjena u odnosu na 1963. je osnivanje Državnog arhiva u Gospiću 1999. 9 dok je trenutno u postupku prijedlog za osnivanje područnog državnog arhiva u Križevcima za Križevačko-koprivničku županiju.

Teritorijalna nadležnost Kotarskog komiteta SKH Čazma obuhvaćala je teritoriju kotara Čazma.

Teritorijalna nadležnost ONOO-a Banije protezala se na KNOO-e: Cazin, Dvor na Uni, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak.

Prema Izbornom pravilniku Trgovačke i obrtničke komore u Splitu iz 1879. godine, Komora je tada imala dva odsjeka: trgovački i obrtnički, a teritorijalna nadležnost prostirala se na četiri izborna, odnosno pet tzv. političkih kotareva/1. Spljet (Split, Trogir, Brač, Omiš); 2. Hvar (Starigrad, Hvar, Vis); 3. Makarska (Makarska, Metković, Vrgorac); 4. Sinj (Sinj, Vrlika, te politički kotar Imotski) /.

Treba napomenuti da je teritorijalna nadležnost Javnog tužilaštva obuhvaćala cjelokupni teritorij prvo Federalne Hrvatske (1945.), zatim Narodne Republike Hrvatske (1946 - 1953) te Socijalističke Republike Hrvatske (1953 - 1991).

Teritorijalna nadležnost obuhvaćala je područje mjesta Bijenik.

Teritorijalna nadležnost poslanstva obuhvaćala je područje ondašnje Carevine Bugarske uz pripojeni dio vardarske Makedonije, jugoistočnu i dio zapadne Srbije, Dobrudžu i Trakiju.

Teritorijalna nadležnost Vijeća određena je novom organizacijom uprave od 16. siječnja 1861. g.

Teritorijalna nadležnost obuhvaćala je mjesto Mlinovi.

Teritorijalna nadležnost nije promijenjena 1929. i protezala se na čitavo područje sreza, a stvarna je obuhvaćala sporove o imovinsko-pravnim zahtjevima, kada predmet u novcu ili novčanoj vrijednosti nije prelazio 12000 din, osim ako ti sporovi nisu izričito u nadležnosti zbornih sudova prvog stupnja.

Teritorijalna nadležnost Narodnog odbora kotara Zagreb često je mijenjana.

Teritorijalna nadležnost narodnih odbora kotara Zagreb-istočni i Zagreb-zapadni utvrđena je temeljem podataka iz arhivskog gradiva.

Stvarno je Trgovačka komora u Splitu (La camera di Commercio) osnovana odlukom Vlade za Dalmaciju u Zadru br. 27162/10370, od 13. siječnja 1841. Na temelju Privremenog zakona o uspostavljanju trgovačko-obrtničkih komora u zemljama austrijskog carstva (Bolletino generale delle leggi... XXXIV/1850.) od 18. ožujka 1850. godine, te uredbe Ministarstva trgovine u Beču od 26. ožujka 1850. osnovana je nova Trgovačko-obrtnička komora u Splitu (Camera di Comercio e d ` Industria - Spalato), koja je pod navedenim nazivom djelovala do 1931. Teritorijalna nadležnost Komore protezala se na područje Okružnog poglavarstva u Splitu, tj. u osnovi na područje srednje Dalmacije.

Iz sastava Komore izdvojeni su 1932. godine srezovi Rab i Pag, a teritorijalna nadležnost proširila se na srezove: Bugojno, Korčulu, Livno, Ljubuški, Prozor, Stolac i Tomislavgrad, čime je, osim srezova Mostar i Konjic, cjelokupno područje Primorske banovine bilo u okviru njezine teritorijalne nadležnosti.

Teritorijalna nadležnost općine obuhvaćala je gradski predio Črnomerec koji je išao sa zapada granicom općine Kustošija, sa sjevera granicom općine Šestine, s istoka Gornjm Prekrižjem, Kraljevcem, Zelengajem, Britanskim trgom, Kačićevom do željezničke pruge, te s juga željezničkom prugom do potoka Črnomerec.

Godine 1957. proširuje se teritorijalna nadležnost ove ustanove, te ona obavlja arhivsku službu za područje tadašnjih kotareva Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Krapina.

Teritorijalna nadležnost Arhiva proteže se na područje Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije.

Teritorijalna nadležnost općine Maksimir obuhvaćala je područje omeđeno sa zapada od Zvonimirove ulice preko Kvaternikova trga, Domjanićeve i Srebrnjaka do općina Remete i Markuševac na sjeveru.

Teritorijalna nadležnost Narodnog odbora općine Maksimir značajno se povećala nakon Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962), kada u sastav općine ušla općina Zagrabačka Dubrava.

Financiranje je bilo iz državnih sredstava i doprinosa, a teritorijalna nadležnost je bila kroz oblasti.

Teritorijalna nadležnost Vijeća određena je novom organizacijom uprave od 16. siječnja 1861., tj. obuhvaćala je sedam hrvatsko-slavonskih županija (Varaždinska, Križevačka, Zagrebačka, Riječka, Požeška, Virovitička i Srijemska), koje su se dijelile na okružja, dok su najniže jedinice uprave bili kotarevi.

Teritorijalna nadležnost protezala se na sljedeće područje: Ilok, Irig, Karlovci, Mitrovica, Ruma, Stara Pazova, Šid, Zemun (1886.).

Broj kotareva Varaždinske županije se promijenio, kao i ukupna teritorijalna nadležnost jer je Županija umanjena za Međimurje, tj. kotareve Čakovec, Prelog i Štrigova.

Osnutkom Državnog arhiva u Vukovaru i Državnog arhiva u Virovitici, odnosno od 2009. godine teritorijalna nadležnost Državnog arhiva u Osijeku prostire se na područje Osječko-baranjske županije.

Teritorijalna nadležnost Grad Korčula s naseljima Žrnovo, Žrnovska Banja, Brdo, Medvinjak, Račišće, Pupnat, Kneže, Čara, i Zavalatica i općine Vela Luka, Blato s naseljima Prižba, Prigradica i Potirna te općine Lumbarda i Smokvica s naseljem Brna.

Pitanja su i teritorijalna nadležnost, nedostatak opreme na dežurnim punktovima te rad nakon dežurstva, i to čak i po 48 sati.

Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, teritorijalna nadležnost, te unutrašnje ustrojstvo utvrđeni su statutom općine.