Od Hrvatskog povjerenstva za UNESCO primili smo obavijest da se organizira seminar Napredna škola - Nove perspektive u termodinamici: na skali od makro do nano, koji će se održati od 27. do 31.10.2003. godine u Udinama, Italija.

Hemija se u mnogome bazira na fizici, pogotovu na kvantnoj mehanici, termodinamici i elektromagnetizmu.

Malo je drugačije u termodinamici i djelomično u kvantnoj fizici gdje se ne može raspoznati strijela vremena (tijek događaja i procesa jednako je valjan i kada bi išli prema naprijed i prema natrag u vremenu), no tu je slučaj s mikroskopskin nivoom, i neuređenim stanjima.

1) Ovo je topic o dobru i zlu, a ne o termodinamici i fizici 2) Na ovaj forum sam došao da bih raspravljao o filozofiji, a ne o fizici koje imam dovoljno u ostatku dana, a i za koju postoje predviđeni podforumi: mig:

Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u termodinamici.

Naravno da se odstupio od uobičajenog naćina rada kojeg su nam plasirali građevinari ili arhitekti koji nemaju pojma o termodinamici, Zašto stavljati stiropor pa na njega cijevi, pa estrih i td, napravimo obrnuto

Odgovor se nemoze naci ni u u klasičnoj fizici, ni u termodinamici

Najbolje što mogu jest preporučiti ti udžbenik fizikalne ili fizikalno-anorganske kemije (poglavlje o termodinamici).

Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima.

Teorijska kemija se u mnogome zasniva na fizici, pogotovo na kvantnoj mehanici, termodinamici i elektromagnetizmu, a tehničke znanosti su zapravo primjena teoretskih znanja iz matematike, fizike i raznih drugih znanosti.

Tlak plina je općenito ovisan o temperaturi (više o tome u termodinamici).

A to što kažeš da je po termodinamici količina nereda uvijek u porastu, je vrlo površno gledanje na stvar.

Među fizičarima poznat je po tome što je otkrio pogrešku u relacijama koje povezuju apsolutnu toplinu Q i temperaturu T u relativističkoj termodinamici, koje je objavio znameniti fizičar Max Planck.

Ne znaju ništa o termodinamici, ni o bioraznolikosti.

Za svoje mnogostruke doprinose, posebno za rad na termodinamici neuravnoteženih procesa, dobio je 1977. Nobelovu nagradu za kemiju.

Video projekciji filma poređen je dijagram koji vizualizira povratne i nepovratne procese u termodinamici.

I tu se uopće ne radi o termodinamici (ima nas koji ipak znamo što je to): dovoljno je znati da ne posoji perpetuum mobile, i malo obične osmoškolske aritmetike.

Objasnio je niz meteoroloških pojava, dao značajne priloge hidrodinamici, termodinamici i geometriji.

Koristit ćemo kombinaciju klasičnih, kvantno-mehaničkih i hibridnih kvantno-mehaničkih/molekulsko-mehaničkih metoda da bismo dobili informacije o termodinamici i kinetici reakcija kao i o njihovom kemijskom mehanizmu te ulozi enzima.

Temepratura i toplina u termodinamici definiraju se za mnoštvo čestica, koje stanje se promatra u njihovom centru mase.

Diferencijalna jednadžba u termodinamici koja daje relaciju između varijabli (tlak, temperatura) kada u sustavu postoji fazni prijelaz (npr. između krutine i tekućine)

Zahvaljujući poboljšanoj termodinamici, može raditi s većom razinom kruženja ispušnih plinova, tako da je emisija neobrađenih dušikovih oksida niža.

Ovo je apoteoza tvoje bahatosti i neznanja, o termodinamici ništ ne znaš niti kaj bi to bila trečina termodinamike a tvrdiš da će se pobiti.

Ovdje nije rječ o termodinamici nego o iskorištavanju magnetskog polja za pogon motora, dakle nema tu nikakve termodinamike..

2) Ako ovaj zakon entropije primjenimo po termodinamici na cijeli univerzum, vidjeti cemo da ce jednom u cijelom univerzumu biti dostignuta tocka, gdje nece vise biti moguca razlika u temperaturi, a tim samim onda bi doslo do stagnacije u energetskim nivoima.

U termodinamici i fizici čvrstoga stanja metoda određivanja fononskoga doprinosa specifičnom toplinskom kapacitetu.

Oću reći jel taj čovjek išta zna o termodinamici??

Tvoju školi si sam spomenuo pa je spominjem i ja, ali ne treba meni tvoja škola, tvoji upisi pokazuju da ništ o termodinamici ne znaš a htio bi proglasiti kraj termodinamike

Helmholtz je također dao doprinos unapređenju mnogih područja suvremene znanosti, od fiziologije i fiziološke psihologije, matematike oka, teorije vida, vizualne percepcije prostora, percepcije zvuka, filozofije znanosti, do fizike, u sklopu koje je radio na teoriji očuvanja energije, elektrodinamici i kemijskoj termodinamici.

Istina je da je nulta točka na najnižem (ground state) stanju i po termodinamici, ne može se koristiti (jer nema nižeg potencijala tako da energija ne može pasti još niže i tako izvršiti rad, tj. povećati entropiju)