Propisivanjem u Zakonu o zaštiti na radu i njegovom efikasnom primjenom potrebno je ostvariti sljedeće ciljeve: - pojačati suradnju djelatnosti medicine rada sa poslodavcima, radnicima i njihovim predstavnicima; radi realiziranja prava i obveza iz zdravstvene zaštite i usklađivanja s pravima i obvezama iz zaštite na radu. - smanjiti broj ozljeda na radu za 5 posto godišnje do kraja 2016. - smanjiti broj profesionalnih bolesti za 10 posto godišnje do kraja 2016. - analizirati učestalost bolesti vezanih uz rad kod svakog poslodavca i predložiti mjere za smanjenje pobola među onima koji nisu oboljeli, i to za 10 posto u petogodišnjem razdoblju (primarna prevencija) - kod oboljelih predložiti mjere za održavanje radne sposobnosti, i to za 10 posto smanjiti broj radnika koji se zbog tih bolesti upućuju u invalidsku mirovinu, čime se smanjuju štete koje uzrokuju radnicima kao žrtvama rada te sredstvima obveznog socijalnog osiguranja, djelovanjem na uzroke primarne i sekundarne pravne i provedbene neefikasnosti, kao i: - staviti u funkciju Data Collector u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava do kraja 2014., te osigurati da prijave slučajeva ozljeda na radu i drugih nezakonitih postupanja iz područja zaštite na radu obvezno dostavljaju u sustav sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uviđaje štetnih događaja na radu ili u vezi s radom, koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima/površinama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca - propisati ovlasti inspektora rada sukladno konvencijama MOR-a broj 81 i 129 (povećati obim savjetodavnog djelovanja inspektora rada te redefinirati inspekcijske mjere, kako se ne bi o istoj stvari vodilo više različitih postupaka upravni, prekršajni i kazneni, osim gdje je to nužno, kao i povećati nadzor nad stručnošću i zakonitošću rada pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za poslove zaštite na radu) - propisati obveze suradnje izabranih specijalista medicine rada i poslodavaca sukladno Konvenciji MOR-a br. 161 (djelotvornije povezivanje poslova zaštite na radu s poslovima specifične zdravstvene zaštite u skladno timsko djelovanje), radi unapređivanja primarne i sekundarne prevencije rizika na radu i njihovih štetnih posljedica - utvrditi ovlasti Vlade RH na nacionalnoj razini sukladno Konvenciji MOR-a broj 155 (utemeljenje središnjeg upravnog tijela za zaštitu na radu, utvrđivanje obveze resora Vlade da dostavljaju podatke u Data Collector, e-savjetovanje adresata Zakona o zaštiti na radu, utvrđivanje i javna dostupnost podataka relevantnih za oblikovanje nacionalne strategije, politika i operativnih programa prevencije štetnih događaja na radu i u vezi s radom i dr.) te za donošenje razvojne strategije iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu - uskladiti Zakon o zaštiti na radu s Direktivom 89/391/EEZ u pogledu primjene ratione personae (članak 2. stavak 2. Direktive), kao i u pogledu obveze iz članka 7. stavka 3. Direktive, sukladno pravnim shvaćanjima Europskog suda pravde - osigurati ovlasti ministra nadležnog za rad za donošenje podzakonskih akata (pravilnika) za provedbu Zakona o zaštiti na radu, tako da njihov broj bude značajno smanjen u odnosu na broj pravilnika koji su na snazi, da budu tematski grupirani i objedinjeni prema područjima reguliranja, pri tome u potpunosti usklađeni s pravnom stečevinom EU-a, te ih učiniti sadržajno preglednijima, a njihove odredbe jasnijima svim adresatima, osobito radnicima i njihovim predstavnicima, pri čemu bi većina pravilnika trebali stupiti na snagu istoga dana kada i Zakon o zaštiti na radu, a preostali najkasnije šest mjeseci nakon toga.