Konačno, za svibanj 1945., s intendantom Soljačićem dogovara premijeru " Pustolova pred vratima " u režiji Tita Strozzija koja se nije stiglo dogoditi - baš je u tom " terminu " pala NDH, a s njome i mnogi Begovićevi snovi.

Hrvatska premijera Adriane Lecouvreur bila je u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu 31. listopada 1942. pod ravnanjem Jakova Gotovca u režiji Tita Strozzija, s Nadom Tončić u naslovnoj ulozi.

Poslije Drugoga svjetskog rata Adriana Lecouvreur izvedena je 27. ožujka 1957. u Narodnom kazalištu Ivan Zajc u Rijeci, pod ravnanjem Borisa Papandopula u režiji Tita Strozzija.

Svi navedeni predmeti dio su ostavštine Tita Strozzija, a izloženi su zahvaljujući ljubaznosti Elize Gerner.

Uz njih su izložene i arhivske fotografije Borisa Papandopula (koje je ustupila njegova kći Maja Papandopulo) te dvije uokvirene arhivske fotografije Tita Strozzija i Maje Strozzi-Pečić (vlasništvo Maje Strozzi).

No njegov prinos Hrvatskom narodnom kazalištu ne može se mjeriti s doprinosom dinastije Strozzi: Marije Ružičke Strozzi, Maje Strozzi, Tita Strozzija i Borisa Papandopula.

Kao što je bilo najavljeno u tekstu Stoljeće jedne dinastije u »Vijencu« br. 228. od 28. studenoga 2002, objavljenu u povodu 110. godišnjice rođenja Tita Strozzija i 120. godišnjice rođenja Maje Strozzi-Pečić, »Vijenac« i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu pokrenuli su novu dramsko-glazbenu scenu, u okviru koje će se u multimedijalnoj dvorani nove zgrade Matice hrvatske održavati nastupi istaknutih hrvatskih dramskih i glazbenih umjetnika, a prvi je nastupio Pero Kvrgić, glumački doajen koji je prošle godine dobio i nagradu HNK u Zagrebu Tito Strozzi.

U međuvremenu se razvela od Tita Strozzija i 1928. preudala za liječnika-laringologa Dr. Curta Engelmanna.

Teatrologinja Ana Lederer, kojoj su dramske režije Tita Strozzija bile tema doktorske disertacije, a čija knjiga o Titu Strozziju ovih dana izlazi iz tiska, osvrnula se na iznimno bogat redateljski opus Tita Strozzija, dok se kći Tita Strozzija, Maja Strozzi, u ime obitelji zahvalila organizatorima.

Na dvanaest panoa izložene su fotografije iz dramskih i opernih režija te glumačkih nastupa Tita Strozzija.

Intendantica Hrvatskog narodnog kazališta Ana Lederer istaknula je kako je Eliza Gerner, uz impozantan rad na kazališnim daskama od kojih čak 35 godina na pozornici HNK-a, odigrala i važnu ulogu u revalorizaciji djela svoga supruga, velikog pisca, režisera i glumca Tita Strozzija.

Svojim djelovanjem od 1909. do smrti 1931. Ivo Raić je redateljski i glumački upoznao hrvatsko glumište s recentnim europskim kazališnim kretanjima, velikim dijelom i na temelju svog višegodišnjeg angažmana u Berlinu, Pragu i Hamburgu (1901. - 1909.), ali je isto tako izgradio svoju prepoznatljivu kazališnu poetiku koja je uz Branka Gavellu i Tita Strozzija odredila i usmjerila zagrebačko i hrvatsko kazalište u prvoj polovici 20. stoljeća.

Ni Tito Strozzi, ni Ivo Serdar, ni Borivoj Šembera nisu doživjeli to priznanje, ali danas nagrade nose imena Tita Strozzija i Ive Serdara.

Cijenim Habuneka, no njegov prinos Hrvatskom narodnom kazalištu ne može se mjeriti s onim dinastije Strozzi: Marije Ružičke Strozzi, Maje Strozzi, Tita Strozzija i Borisa Papandopula

Dr. Gašparović govorio je o djelima dramskoga pisca Ivana Bakmaza, Petrač o trima tekstovima u kojima se obrađuju posljednji trenuci Isusova života, o dramama »Marija Magdalena« Frana Galovića, »Legenda« Miroslava Krleže i »Ecce homo« Tita Strozzija.

To se ipak ne bi moglo kazati i za Tita Strozzija čiji je redateljski rad od kritike sve češće bio obezvrjeđivan, što je, valja i to kazati, bio režirani uvod u njegovo skoro i prisilno umirovljenje.

Sljedeća obnova 8. rujna 1929. i 149. izvedba djela, pod Jozefovićevim ravnanjem u režiji Tita Strozzija i scenografiji Ljube Babića, donijela je zacijelo najsjajnije hrvatsko pjevačko ime Zinku Vilfan-Kunc, poslije Milanov, buduću veliku prvakinju Metropolitana.

[ 55 ] Iznimno hvaljena premijera je održana 31. ožujka 1942. u režiji Tita Strozzija.

Šteta je doista da ta povijesna režija Tita Strozzija nije do danas ostala zaštitni znak ceremonije otvaranja igara, kao što je to slučaj s neizostavnim Hofmanstahlovim Jedermannom na Salzburškom festivalu.

»Dramska kronika hrvatskoga preporoda u šest slika s epilogom« Gaj Tita Strozzija napisana je 1933, prerađena za tiskano izdanje 1936, i jedina je autorova drama koja nikad nije ugledala svjetla pozornice; »gluma u osam slika s prologom i epilogom u osam slika« Pjesnikova kob Tihomila Maštrovića praizvedena je u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i Hrvatske kazališne kuće Zadar u ambijentalnome prostoru Citadele u Zadru 26. rujna 1996, potom je uslijedila riječka premijera u zgradi HNK Ivana pl. Zajca 10. studenoga 1996. Važno je upozoriti na sličnosti i razlike između tih dvaju tekstova.

Tu je i ilustrirana geneaolgija obitelji Strozzi (pod naslovom Famiglia Strozzi di Firenze) te osobna evidencija režija i glumačkih nastupa Tita Strozzija od 1918. do 1945. naslovljena Via anucis et gloriae Vladimir Žerdinski autor je izložene karikature Tita Strozzija (s balerinom u pozadini) iz 1944. Od osobnih predmeta Tita Strozzija našle su se tu njegove naočale, putovnica, lula, upaljači i kutija za cigare te iskaznice DKH.

Među režiserima, stalnim i povremenim, ne smije se izostaviti važno ime Tita Strozzija te napose slovenskoga i jugoslavenskoga redatelja Bojana Stupice koji nije radio dugo u Hrvatskom narodnom kazalištu ali je ostavio u njemu dugotrajan trag zajedno sa svojom suprugom, srpskom glumicom Mirom Stupicom.

Podrobnije razmatranje hrvatske povijesne drame (zapravo tragedije) 19. stoljeća ovdje nećemo razvijati, jer je težište teme na njezinoj slici u 20. stoljeću, još preciznije na raščlambi prikazbe osobe Ljudevita Gaja u Tita Strozzija i Tihomila Maštrovića.

U novijoj povijesti ističe se podatak kako je prvi put na sceni riječkog Kazališta premijera Adriane Lecouvreur bila 23. ožujka 1957. godine pod dirigentskim vodstvom Borisa Papandopula i u režiji Tita Strozzija.

Radovi počinju od Puta Vukića, a radit će se i u Arbanaškoj, na Putu Kotlara, u ulicama Frane Bulića, Tita Strozzija, Vanje Raduša, Nikole Jerolimova i u Galovačkoj ulici.

Leinu majku glumit će Zrinka Cvitešić, a Tita Strozzija Dražen Čuček.

Bruno Begović očigledno na samom početku svoje kritike objašnjava njen naslov i steže obruč oko samog tadašnjeg intendanta Marijana Matkovića i, nije teško dosjetiti se tomu, redatelja predstave Tita Strozzija, nadredatelja dotičnog Kazališta u NDH.

Prvaci nacionalnih kazališta poput Dubravka Dujšina i Tita Strozzija nakon predstava u HNK-u odlazili su igrati u kabaret.

Jedna od najpoznatijih izvedbi odabranih monologa u hrvatskom kazalištu zbila se na sceni HNK u Zagrebu 1928, kada je u režiji Tita Strozzija Marija Ružička Strozzi (u 78. godini života) obilježila šezdesetu obljetnicu svoga rada, dok je u glazbenom svijetu kao fenomen ostao zabilježen (i snimljen) nastup Maje Strozzi-Pečić u dvorani Istra 1952, kada je za svoj sedamdeseti () rođendan izvela nekoliko zahtjevnih arija iz opera Traviata i La Boheme

Na maloj pozornici, uz stolac Tita Strozzija kao jedini scenski rekvizit (ljubazno ustupljen od Maje Strozzi), Pero Kvrgić odveo nas je na sedam predstava iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.