Tošo Dabac: Istarski dnevnik u Zagrebu

Tošo Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje, ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika.

Radove je selektirao stručni tim festivala Rovinj Photodays, a prikupljeni su iz fundusa nacionalnih muzeja te privatnih zbirki MUO Zagreb, Narodni muzej Zadar, Muzej grada Rijeke, Arhiv Tošo Dabac, Foto klub Split, Privatne zbirke Seferović, Orel i Vučemilović.

Za svoj rad, fotografsko stvaralaštvo i izlagačku djelatnost, kao i za izniman doprinos tehničkoj kulturi i kulturi dodijeljena joj je, uz ostale nagrade i priznanja, Zlatna značka Fotokluba Zagreb 1963. godine; prestižna nagrada Fotokluba Zagreb Tošo Dabac 1990. godine; Godišnja nagrada Zagrebačke zajednice tehničke kulture Dr. Oton Kučera 2006. godine; Počasnim članom Hrvatskog foto saveza Hon.

Težište će dati, kako je vidljivo i na ovoj izložbi, na život, pulsiranje grada, na uličnu fotografiju, isto kako je to nekada činio Tošo Dabac, Šebrekov veliki uzor.

Lupina na izložbi u povodu dodjele nagrade Tošo Dabac Naš svjetski poznati fotograf Stephan Lupino dobitnik je renomirane nagrade Tošo Dabac koju svake godine dodjeljuje najstariji fotografski klub u Hrvatskoj - Fotoklub Zagreb.

Učenici su u Zagrebu posjetili sljedeće kulturne institucije: Muzej grada Zagreba, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Modernu galeriju, Hrvatski državni arhiv, Arhiv Tošo Dabac te zbirku Miroslav Krleža.

Sve izrazitija javna prisutnost Ateliera Tošo Dabac, sastavnoga dijela sve nestrpljivije iščekivana Muzeja suvremene umjetnosti, omogućila je još potpunije sagledavanje visokih standarda hrvatske umjetničke fotografije prve polovice 20. stoljeća.

Nagrada pod imenom Tošo Dabac dodjeljuje se već četrdesetak godina svake godine, a ujedno je i jedina strukovna nagrada na području fotografije koja se dodjeljuje u Hrvatskoj.

Tošo Dabac istaknut je hrvatski fotograf, osnivač i predstavnik tzv. Zagrebačke škole fotografije.

U njegovom ateljeu u Ilici 17 posthumno je otvorena privatna zbirka radova Arhiv Tošo Dabac.

U prvi svezak uvršteni su Vladimir Guteša, Vladimir Horvat, Tošo Dabac, Karlo Drašković, Ivana Tomljenović-Meller, Bela Csikos-Sessia, Franjo Mosinger i Franjo Fuis, a iduća dva trebala bi predstaviti, među ostalim, Mladena Grčevića, Mladena Tudora, ' poletovsku ' fotografiju.

Sve reproducirane fotografije u knjizi objavljene su uz dopuštenje Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja grada Zagreba, Strossmajerove galerije, Kolekcije Marinko Sudac i Arhiva Tošo Dabac. (Novi list)

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb i Arhiv Tošo Dabac srdačno Vas pozivaju da u periodu od 20.02. do 23.03. 2010. posjetite MSU Zagreb, Avenija Dubrovnik 17, te pogledate izložbu.

Tošo Dabac jedan od najznačajnijih i najsvestranijih hrvatskih fotografa, dobitnik brojnih nagrada bio je članom prestižnih hrvatskih i međunarodnih fotografskih udruženja te je izvršio velik utjecaj na razvoj hrvatske fotografije.

Već sam naziv Arhiva Tošo Dabac i njegov upis u Registar kulturnih dobara RH upućuju na svijest o njegovoj neprocjenjivoj vrijednosti kao dijelu vizualne povijesti koja dokumentira široki spektar tema iz kulturne, povijesne i socijalne geografije, uključujući i povijest same fotografije.

Sigurno je da treba ujediniti načela obiju disciplina kako bi se fotografska građa poput ove koju nam je ostavio Tošo Dabac mogla u potpunosti sagledati, što je moguće uz stručnu, financijsku i tehničku potporu.

Svoje prve izložbe crteža priređivala sam još kao dijete Juri Kaštelanu, moje odrastanje bilježio je fotoaparatom Tošo Dabac, a u domu Miroslava Krleže osjećala sam se kao kod kuće, kaže Latica Ivanišević (68), poznata zagrebačka televizijska i kazališna kostimografkinja i scenografkinja, koja je objavila biografiju svoje velike i moćne obitelji.

Među potonjima se nalazio i Tošo Dabac, koji im se pridružuje 14. ožujka dolaskom u Sečovlje (Sičovlje/Sicciole).

Zadnji snimak U parku u Opatiji nosi datum 13. travnja 1946. Po našoj je procjeni Tošo Dabac u tih četrdeset i četiri dana 1946. godine osobnim autom prešao toliko kilometara koliko je snimaka " hrvatske " Istre opisanih u dnevniku

Paradoksalno? " Odgovore ostavljamo vama a Tošo Dabac, taj gospodin fotografije, odavno je dao dovoljno velik ulog pred licem povijesti.

Na području umjetničkog svjetlopisa (fotografije) poglavito su se isticali August Frajtić i Tošo Dabac, s nizom izložaba u tuzemstvu i inozemstvu.

Na njoj možete naći Tošinu opširnu biografiju, informacije i fotografije iz Arhiva Tošo Dabac (ATD), koji djeluje pod okriljem Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, kao i ono što je najbitnije: najveću online zbirku fotografija Toše Dabca, opus Zagreb tridesetih godina, kroz koji možete doživjeti Zagreb kakav je nekoć bio.

Iako je Tošo Dabac tridesetih te pedesetih i šezdesetih godina učestalo izlagao u Švicarskoj, Francuskoj, Engleskoj ili Americi, uz bok velikana fotografije kao što su László Moholy - Nagy, Edward Steichen, Brassaï, Aleksandr Rodčenko, Man Ray ili Henri Cartier - Bresson, francuska publika dugi niz godina nije mogla vidjeti njegove samostalne izložbe.

Motivi fotografija trebaju biti zagrebačke lokacije koje je snimao sam Tošo Dabac, moraju biti u boji, snimljene digitalnom ili analognom kamerom.

Valja podsjetiti također da su i dva člana đurđevačkoga Foto kinokluba Drava, Kruno Heidler i Božica Radinović, laureati prestižne nagrade« Tošo Dabac », koju dodjeljuje Klub slavljenik.

FIAP (Artiste de la Federation International del Art Photographique). 1998. dodijeljena mu je najviša državna nagrada Tošo Dabac za umjetničku fotografiju.

Henri Cartier-Bresson, Robert Doisneau, Robert Frank, Diane Arbus, Alexsey Brodovich, Ted Croner, Bruce Davidson, Walker Evans, Louis Faurer, Don Donaghy, Lee Friedlander, Sid Grossman, Charles Harbutt, William Klein, Saul Leiter, Leon Levinstein, Helen Levitt, Joel Meyerowitz, Tod Papageorge, Charles Traub, Weegee, Robert Doisnay, Garry Winogrand i naši Tošo Dabac, braća Zvonimir i Ante Brkan, Boris Cvjetanović su znameniti umjetnici ulične fotografije i mnogim su fotografima postali uzor i poticaj.

Izložba Tošo Dabac: Istarski dnevnik/Diario istriano predstavljena je publici prvi put u svibnju ove godine u povodu stotinu prve obljetnice rođendana Toše Dabca i istovremenog Međunarodnog dana muzeja u novigradskom Muzeju Lapidarium.

Razvijao se i pod snažnim utjecajem svojih starijih klupskih kolega fotografa kao i pod utjecajem tadašnjih kretanja u svjetskoj i domaćoj fotografiji, koju su označila slavna fotografska imena, kao što su: Edward Steichen, Henri Cartier-Bresson, Robert Capa, Garry Winogrand, Vivian Maier, Dorothea Lange, Alfred Eisenstaedt, Tošo Dabac i drugi.