... zatražili daljnja istraživanja, pa je osnovana komisija na čelu s kardinalom Ruinijem i u kojoj su još pet kardinala (Angelo Amato, Jozef Tomko, Vinko Puljić, Josip Bozanić i i Julian Herranz), te drugi...

Svečanu euharistiju predvodio je posebni izaslanik Svetog Oca, slovački kardinal Jozef Tomko, poručivši pritom da Sveti Otac nije mogao prisustvovati proslavi te prenijevši njegove riječi ohrabrenja i podrške.

Kardinal Tomko imenovan posebnim izaslanikom na svečanoj proslavi u Ludbregu

Od crkvenih velikodostojnika, osim naših hrvatskih (nad) biskupa, posjetili su nas: kardinali: Josef Ratzinger, Tarsitio Bertone, Josef Tomko.

od pada pod Turke jedino Hrvati (možemo i preciznije - ljudi od pameti koji su se zvali Hrvati, Bošnjaci, Slovinci, Iliri ali ne i Srbi ni Turci) referenciraju staru bosansku državu kao nešto svoje. od, okvirno, 1500 do 1800, dakle do buđenja naroda u romantizmu, to su Marko Marulić, Lovro Šitović Ljubušak, Bono Benić, Junije Palmotić, Andrija Kačić Miošić, Mavro Orbini, Ivan Lučić Lucius, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Tomko Mrnavić, Frani Glavinić, Ivan Ančić, Nikola Lašvanin,..... To su ljudi rođeni ili rođeni u Bosni koji su se odselili, ili ostali u Bosni i Hercegovini, ili su u Dalmaciji, no osjećaju srodnost sa susjednim katoličkim pukom - a ne muslimanskim ni pravoslavnim (iako ne moraju osjećati ni neprijateljstvo).

Kongres će zaključiti kardinal Jozef Tomko.

- U nedjelju 4. rujna središnje misno slavlje predvodit će posebni Papin izaslanik slovački kardinal Jozef Tomko - rekao je zamjenik ludbreškog gradonačelnika Božidar Hajsok.

Na kraju koncerta kardinal Tomko rekao je da se osjeća dužnim izraziti divljenje za izvedeni koncert.

Jozef Tomko, bivši prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda u kojoj je mons. Uha? 7 godina djelovao kao tajnik, iznio je svoja sje? anja na dane kada su zajedno studirali i sura? ivali.

Oko g. 1630 pozvaše iz Kranjske biskup i kaptol prvoga nam poznatoga graditelja prvost. crkve zagrebačke Ivana Albertala i povjeriše mu obnovu crkve; g. 1632 bješe crkva u nutri na toliko svršena, da ju je mogao s nova posvetiti naslovni biskup bosanski Ivan Tomko Marnavić.

Potom su došli kardinal Joseph Ratzinger, dekan Kardinalskoga zbora i kardinal Jozef Tomko.

Tomko se rodio u Šibeniku u bosanskoj izbjegličkoj obitelji, koja je za više pokoljenja sačuvala svoje bosanske osobine i svoju bosansku svijest.

Ivan Tomko odgojen je u Rimu i tamo je proveo veći dio svoga života.

Ivan Tomko Mrnavić napisao je više djela na hrvatskom i latinskom jeziku...

Mavro Orbini, Tomko Mrnavić, Kačić, Šimun Milinović, Luka Vladimirović i mnogi drugi uvik se daju lako zlorabit, kad im se prikrije povijesna uvjetovanost nastanka njihovih djela i njihovi motivi i motivacije.

Posebni blagoslov dragom hrvatskom narodu ovlašten je prenijeti kardinal Josef Tomko kao Papin posebni izaslanik na svečanoj proslavi o 600. obljetnici ludbreškoga euharistijskoga čuda Predragocjene Krvi 4. rujna ove godine, stoji u pismu kojim ga Benedikt XVI. imenuje svojim izaslanikom, a koje je u subotu 27. kolovoza objavio Tiskovni ured Svete Stolice.

Da je rođen pet stoljeća kasnije, odnosno da je pripadnik modernog doba Ivan Tomko Mrnavić bio bi pripadnik domaće šoubiznis scene.

Zaključak je to sinoćnjeg predavanja Ivan Tomko Mrnavić pustolov, hohštapler ili genealoški luđak, profesorice dr. sc. Tamare Tvrtković s Hrvatskog instituta za povijest, održanog u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić.

Ivan Tomko Mrnavić, rođen daleke 1580. godine, u Šibeniku, zapravo je povijesna ličnost o kojoj se danas veoma malo zna.

Križ je novi luk mira, znak i oruđe pomirenja, opraštanja, razumjevanja, Znak da je Ljubav jača od svakog nasilja i svakog ugnjetavanja, jača od smrti: zlo se pobjeđuje dobrotom i ljubavlju. " (papa BENEDIKT XVI.) " Europska kultura može ozdraviti samo pod uvjetom da joj se vrati duša, da joj se vrati ISUS KRIST. " (LUDBREG, 04. 09. 2011., Kardinal JOZEF TOMKO) " Ako ljudski rod želi i dalje živjeti, moramo u sebi razvijati osjećaj povezanosti s pokoljenjima što dolaze te biti spremni na svoj račun i budućim naraštajima prepustiti dio dobara ove zemlje.

1531. Ivan Tomko Mrnavić koji sebe istovriemeno smatra i Bošnjakom i Hrvatom, pjeva sliedeće u pjesmi,, Život Magdalene Budrišić ' ':,, Biše roda svoga zator jur vidila, Puka harvatskoga razutje slišala, Pod Turci Bosnu svu biše oplakala, Hercega daržavu zgubljenu jadala... ' '

U propovijedi koju je brojnim vjernicima održao na hrvatskom jeziku, kardinal Tomko između ostaloga podsjetio je na poruku pape Benedikta XIV.

- 1531. Ivan Tomko Mrnavić koji sebe istovriemeno smatra i Bošnjakom i Hrvatom, pjeva sliedeće u pjesmi,, Život Magdalene Budrišić ' ':

O radu Fausta Vrančića u tome razdoblju kanonik šibenskoga i zagrebačkoga kaptola, naslovni biskup bosanski, hrvatski književnik i povjesničar s prijelaza iz 16. u 17. stoljeće, Ivan Tomko Mrnavić piše: Doveo je pastire duša i učitelje među narod koji je do tada bio pritisnut vječnom tiranijom osvajača krivovjernika.

Jozef Tomko (89), Julian Herranz (83) i Salvatore de Giorgi (83) 17. prosinca prošle godine predali su Benediktu XVI. dosje od 300 stranica, ali još nisu zaključili istragu.

Naime, članci se bave seks skandalom, krađom i razvratom unutar zidova Vatikana kojeg su istraživali 89 - godišnji kardinal Jozef Tomko, 83. godišnji kardinal Julian Herranz i 83 - godišnji kardinal Salvatore de Giorgi.

U članku se navodi da su kardinali (španjolski kardinal Julián Herranz, kardinal i bivši nadbiskup palerma Salvatore De Giorgi te slovački kardinal Jozef Tomko) upozorili na postojanje različitih frakcija u Vatikanu, u kojem je jedna frakcija ' ujedinjena seksualnom orijentacijom '.

Trojica kardinala istražne komisije (Julian Herranz, Josef Tomko i Salvatore De Giorgi) predala su oko 300 stranica dossiera Benediktu XVI. koji ga je u nasljedstvo ostavio Franji.

Pokopan je u crkvi sv. Jeronima, gdje mu je prijatelj Ivan Tomko Mrnavić postavio nadgrobnu ploču s epitafom iz kojeg se saznaje o Barakovićevom podrijetlu i o njegovom sudjelovanju u borbi protiv Turaka.

Međutim ista je lipa 7 ili 8 godina kasnije (1637), proglašena kršćanski svetom i čudotvornom, a tu joj je slavu i opet krivotvorenu pokušao pribaviti, Ivan Tomko Mrnavić, rođen u Šibeniku 7. veljače 1580, umro 1. travnja 1637, kanonik i u Šibeniku i u Zagrebu, a bečki dvor ga je 1631. imenovao i bosanskim biskupom.