Dugoročni je hrvatski interes i izgradnja Savkine trase, autoceste preko Knina, zbog neprocjenjivih gospodarskih i turističkih interesa, ne samo Dalmacije i južne Hrvatske, nego i središnje te susjedne Hercegovine.

Hrvatski ministri nastavit će sudjelovati u radu vlade Federacije Bosne i Hercegovine a problemi koji su nastali zbog pokušaja izmjene trase autoceste na koridoru V c riješit će se dogovorom, najavio je u četvrtak predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović.

Ministarstvo zaštite i okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske pokrenulo je proces provedbe procjene Studije utjecaja na okoliš zahvata buduće trase Autoceste A13, dionice Bjelovar-Virovitica-Terezino Polje.

Unatoč nastojanjima predstavnika mještana koji žive na potezu od Dubrave do Perkovića, gotovo je sasvim izvjesno da neće biti promjene trase autoceste koja prolazi kroz našu županiju.

A taman prije Ulaanbaatara i četvrte eksplozije gume stali smo da razmislimo kako ćemo zaobići barikade - zemljane nasipe koje su budistički svećenici digli uokolo svog samostana (usred ničega) u znak protesta protiv gradnje nove trase autoceste i posljedične destrukcije (mravljih?) ekosustava.

Inače, Dnevni avaz objavio je, pozivajući se na informacije iz federalne vlade, kako se hrvatski ministri protive pomjeranju trase autoceste na koridoru 5 C zbog spornih parcela koje je navodno kupio Dragan Vrankić, ali i drugi moćni mešetari. Preko tih parcela trebao je proći koridor 5 C, nakon čega bi Vrankić i drugi prodali taj dio državi za velik novčani iznos, naveo je sarajevski dnevnik.

Također, zanimljivo u cijeloj priči jest da ni vladajućoj stranci nije do kraja jasno koja je prometna funkcija mosta jer u svom gospodarskom programu navodi kako će " dovršiti autocestu preko pelješkog mosta do Dubrovnika ", iako ni jedna verzija trase autoceste ne ide tim pravcem.

Nedavno ste duž buduće trase autoceste Zagreb-Sisak mogli vidjeti plakate da se autocesta gradi.

Ukupna vrijednost investicije u autocestu A1 iznosila je 17 milijardi kuna bez PDV-a, a obuhva? ala je izgradnju trase autoceste na kojoj je izgra? eno 292 objekta, od toga 26 mostova, 50 vijadukta, 91 nadvo? njak, 78 podvo? njaka, 25 prolaza, 14 tunela, pet prijelaza za? ivotinje te vi? e prate? ih i uslu? nih objekata.

Nerazjašnjene okolnosti pod kojima je gradnja tunela Sv. Ilija u Zagvozdu progurana prije vrgorskog tunela, usprkos ranije zacrtanim planovima. 10. Nesaniranje odlagališta Ajdanovac usprkos godinama obećavanja. 11. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje zaobilaznice Vrgorca. 12. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Vatrogasnog doma. 13. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Gradskog muzeja i Gradske galerije. 14. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Doma mladih. 15. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Gradskog bazena. 16. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje gradskog parkirališta. 17. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje pristupnog puta Gradini. 18. Obećano, ali nerealizirano osnivanje Razvojne agencije Grada Vrgorca. 19. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje ceste Majići-Zavojane. 20. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje vodovodnog sustava u Poljicima Kozičkim, Žlibini i Mijacima. 21. Obećana, ali nerealizirana rekonstrukcija Doma športova. 22. Potpuno neadekvatan prostor Gradske knjižnice. 23. Neuređen ulaz u Pčelinjak. 24. Neuređen zapadni ulaz u Vrgorac (od Ravče). 25. Neizgrađena zaobilaznica Milošića. 26. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi na nacionaliziranim zemljištima na kojima su izgrađene gradske zgrade, Dom športova, gradsko parkiralište i slično. 27. Trošenje pola milijuna kuna na reprezentaciju (iće i piće) godišnje, odnosno u prosjeku preko 1350 kuna dnevno. 28. Pokušaj otprije nekoliko godina da se Ajdanovac pretvori u odlagalište makarskog komunalnog otpada. 29. Potpuno beskoristan dokument zvan Plan ukupnog razvoja (PUR) Grada Vrgorca. 30. Nedovoljno uređen Gradski park. 31. Neadekvatnost i neuređenost prostora na kojem se nalazi Gradska tržnica. 32. Masovno asfaltiranje nerazvrstanih cesta bez ikakve strategije i plana. 33. Izgradnja dječjih igrališta po mjesnim odborima bez ikakve strategije i plana. 34. Podjela studentskih i učeničkih stipendija bez ikakve strategije i plana. 35. Gradskoj vlasti je stranački interes uvijek ispred interesa Vrgorca i Vrgorčana. 36. U Vrgorcu je stvorena paralelna vlast koja radi isključivo za interese vladajuće elite. 37. Obmanjivanje javnosti pričama o novim radnim mjestima i pokretanju gospodarstva. 38. Pokretanje i podržavanje izlaženja Glasnika Vrgorske krajine kao intelektualne, kulturne, izdavačke i svake druge sramote Vrgorske krajine. 39. Pretvaranje Gradskog kulturnog središta u agitacijsku i propagandnu ustanovu HDZ-a. 40. Šikaniranje i ignoriranje nepodobnih medija usprkos odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. 41. Šikaniranje mjesnih odbora u kojima većinu nemaju HDZ ili poslušničke nezavisne liste. 42. Okrivljavanje Vlade Republike Hrvatske za probleme nastale uslijed nesposobnosti i nedjelovanja gradske vlasti. 43. Intelektualno i stručno srozavanje gradskih ustanova uslijed zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih kadrova. 44. Huškanje i svađanje naroda pred svake lokalne izbore. 45. Plašenje naroda crvenom opasnošću, posebno u Dusini i Hercegovini. 46. Etiketiranje političkih suparnika raznim ideološkim i kvazi-ideološkim nazivima. 47. Održavanje predizbornih skupova za vrgorske lokalne izbore u Hercegovini. 48. Korištenje službenog gradskog automobila i druge gradske logistike za osobne ili stranačke svrhe. 49. Katastrofalna nepripremljenost i nesposobnost gradske vlasti pokazana tijekom snježne nepogode u veljači 2012. godine. 50. Nevoljkost gradske vlasti da dopusti da bar pojedini vijećnici oporbe budu članovi upravnih i drugih odbora gradskih institucija, ustanova i tvrtki. 51. Nedovršen projekt kolodvora. 52. Nepostojanje strategije razvoja turizma. 53. Apsolutna zavisnost komunalnih redara o lokalnoj vlasti po pitanju provođenja komunalnog reda. 54. Nesposobnost da se stvore uvjeti za otvaranje ijednog radnog mjesta u realnom sektoru. 55. Nedopustiva ranija agitacija pojedinih crkvenih osoba za HDZ. 56. Financijsko pomaganje samo onih udruga građana koje su poslušne i čiji su članovi politički podobni. 57. Gradonačelnikovo suzdržano glasovanje u Hrvatskom saboru u točci o vrgorskom sudu, koji je ubrzo nakon toga ukinut. 58. Nedovoljno zalaganje za Vrgorac zastupnika Borisa Matkovića u Hrvatskom saboru. 59. Potpuna nepripremljenost gradske uprave za izradu projekata za natječaje pretpristupnih i drugih fondova Europske unije. 60. Potpuno nefunkcionalna i beskorisna gradska uprava. 61. Apsolutna nesposobnost za rješavanje problema poplava i suša u Vrgorskom polju, Rastoku i Bunini. 62. Nepopisana, neoznačena i nekatalogizirana materijalna i nematerijalna kulturna baština Vrgorske krajine. 63. Nepostojanje monografije ni tematskih (povijesna, geografska, arheološka) karata Vrgorske krajine. 64. Vrlo mala korist za kulturu Vrgorca proizlazi iz načina na koji se troši proračun Gradskog kulturnog središta. 65. Pretvaranje Gradskog vijeća u stroj za izglasavanje prijedloga gradonačelnika i HDZ-a. 66. Nerazjašnjene okolnosti micanja Igora Majstrovića iz Slobodne Dalmacije 2008. godine. 67. Nerazjašnjene okolnosti promjene trase autoceste 2005. godine, te udio lokalnog HDZ-a u pritiskanju mjesnih odbora i građanstva da prihvate novu trasu. 68. Nerazjašnjene okolnosti prelaska vijećnika HNS-a na HDZ-ovu stranu 2001. godine. 69. Pretvaranje HMNK-a Vrgorac u filijalu HDZ-a. 70. Potpuna zapuštenost vrgorske stare gradske jezgre. 71. Bolesna potreba vodstva vladajuće stranke i lokalne vlasti da kontrolira svaki vid društvenog života u Vrgorskoj krajini. 72. Gradonačelnikovo proglašavanje slogana Vrgorac Vrgorčanima nacističkim. 73. Srozavanje gradske tvrtke Komunalno nepostojanjem realne strategije rada, političkim uhljebljivanjem podobnih radnika i pretvaranjem direktora u marionetu gradske vlasti. 74. Favoriziranje KUD-a Vrgorska krajina, na štetu ostalih društava. 75. Milijuni kuna poreznih obveznika izgubljenih u sporovima Komunalnog zbog nesposobnosti odgovornih. 76. Nesposobnost naplate različitih naknada od građana. 77. Zapuštenost Pakline. 78. Ostavljanje na cjedilu srednjoškolaca brdsko-planinskih krajeva Vrgorske krajine po pitanju školskog autobusnog prijevoza 2011. i 2012. godine. 79. Uvođenje pa ukidanje populističke odluke o naknadi od sedam tisuća kuna za svaki sklopljeni brak. 80. Nepostojanje demografske i pronatalitetne politike u Vrgorcu. 81. Organiziranja preskupih Svečanih sjednica Gradskog vijeća tijekom proslava Dana Grada. 82. Ljetne redukcije vode u brdsko-planinskim krajevima Vrgorske krajine uslijed lošeg stanja vodovoda, a koji se nije obnavljao i dograđivao kada je bila novca. 83. Dodjeljivanje različitih naknada i subvencija poljoprivredi bez ikakve strategije i plana njezina razvoja, već u svrhu socijalnog zadovoljenja poljoprivrednika i kupovanja njihovih glasova. 84. Nesređen katastar Vrgorca. 85. Politički projekt otvaranja područnog vrtića u Dusini, a bez adekvatnog prostora. 86. Komunalna zapuštenost urbanih dijelova Vrgorca. 87. Nesposobnost lokalne vlasti u sprečavanju različitih pojedinaca u njihovom ilegalnom iskorištavanju i prisvajanju javnih gradskih površina. 88. Potpuna nebriga za obnovu i održavanje spomenika i drugih obilježja iz vremena Antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu na području Vrgorske krajine. 89. Nedolazak gradskih čelnika na otvaranje izložbe fotografija i dokumenata posvećene 70. obljetnici stradanja Vrgorčana od četnika iz 1942. godine, u Dragljanima, 2012. godine. 90. Sramotna obnavljajuća Skupština Matice hrvatske 2010. godine. 91. Uživo neprenošenje sjednica Gradskog vijeća na programu Radio Biokova. 92. Iskorištavanje žrtava Drugog svjetskog rata za aktualne političke potrebe na terenu. 93. Formalno podržavanje rada braniteljskih udruga i branitelja, a u stvarnosti njihovo pretvaranje u poslušnike vladajuće stranke. 94. Srozavanje Nagrade grada i drugih gradskih priznanja uslijed dodjeljivanja podobnim pojedincima i grupama bez ikakvih kriterija. 95. Izgradnja spomenika braniteljima u Vrgorcu koji ni na koji način ne dočarava karakter i sudjelovanje Vrgorčana u Domovinskom ratu. 96. U Vrgorcu nijedna ulica ne nosi ime Mate Svjetskog ni Vrgoračke satnije. 97. Opća zapuštenost posljednjeg počivališta pjesnika Tina Ujevića na zagrebačkom Mirogoju.

Podsjetimo, mogućnost izgradnje stankovačke obilaznice spomenuo je u utorak na sjednici Županijskog poglavarstva dožupan Miho Mioč kazavši kako se u Hrvatskoj vode velike borbe cestarskih lobija oko utvrđivanja konačne trase autoceste.

Unatoč razumljivim upozorenjima, projektanti i izvođači trase autoceste vrlo su dobro upućeni u varljivu narav kraških polja.

U Hrvatskom arheološkom godišnjaku za 2004. među prvim projektima navodi se zaštitno iskopavanje na lokalitetima Podlučje - Kološtar, Cripnjača i Kratine koji su smješteni u općini Nijemci, na dijelu trase autoceste D4 Županja - Lipovac.

Studije o prostorno-prometnim elementima trase autoceste na Jadransko-jonskom koridoru, na području Primorsko-goranske županije, Zagreb, 2002. Primorsko-goranska županija, Zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje.

Od ponuditelja se tražio i predugovor, ugovor ili dokaz o vlasništvu nad kamenolomom, ili više njih, u krugu od 15 kilometara od trase autoceste.

Pri ocjeni trase autoceste treba imati na umu da cijeli uski obalni pojas koji na potezu od Metkovića do granice s Crnom Gorom pripada Hrvatskoj nije toliko gospodarski značajan dabi to opravdalo autocestu, a zemljište jer je tako uski pojas je veoma dragocjeno.

Mala Kapela zapravo je poveznica sjeverne i južne trase autoceste.

U sklopu buduće trase autoceste A12 trenutno su u prometu brza cesta Sv. Helena-Vrbovec-Gradec, a projekt izgradnje autoceste obuhvaća i njenu rekonstrukciju u puni profil autoceste.

Primjerice, ako se planira da dio trase autoceste prolazi zaštićenim područjem, čime bi se to područje uništilo, tada će institucije pokušati tu informaciju zadržati u tajnosti jer, kada je projekt već izgrađen, tada je kasno za djelovanje.

Za uklanjanje prašume s trase autoceste Dugopolje Šestanovac tako je isplaćeno 9,2 milijuna kuna.

Naime, tijekom Sanaderove i Kosoričine vlade HAC je pretvoren u leglo kriminala i kriminalaca, o čemu su mediji nebrojeno puta pisali (sjetimo se samo promjene trase autoceste u našem kraju ili dvostrukog bojanja tunela).

Svakojakim mućkama u prošlosti, u HAC-u je zaposleno pedesetak djelatnika sa područja Imotskog i Zagvozda više nego što je trenutno potrebno za poslove na autocesti, pa oni svi sada lijepo čekaju otvaranje trase autoceste Vrgorac-Ploče, kako bi tu bili raspoređeni.

Na terenu oblikuju nešto što će ubrzo poprimiti prave konture trase autoceste, " petlje " i okolnih spojnih putova.

Pripremne radnje za izgradnju kompletne trase autoceste Zagreb - Split moraju se završiti u lipnju 2002. godine, a u cijelosti do kraja naredne godine, rekao je Kovač.

Ne treba zaboraviti da je još prije nekoliko godina Ivica Vukosav otvoreno priznao da se zalagao za promjenu trase autoceste kako bi se na naplatnoj kućici zaposlili lokalni ljudi.

Žalosno je to što su žitelji iz ovog kraja u zadnjih nekoliko godina sustavno iseljavali s ovih područja, dolaskom ceste nadam se da će se takav negativan trend promijeniti te će ova sredina oživiti, jer će se izgradnjom autoceste pokrenuti i gospodarstvo, a samim time i otvaranje novih radnih mjesta kazao nam je načelnik općine Šestanovac Živko Trogrlić, kojeg smo zatekli u obilasku buduće trase autoceste u društvu sa članom šestanovačkog Poglavarstva Joškom Marušićem. Ovo mjesto nakon 2006. godine postat će sredina ubrzanog ekonomskog razvoja, što znači da će uza samu trasu niknuti brojne servisne službe u kojima će posao naći deseci mještana rekao nam je Joško Marušić.

U suradnji Muzeja grada Zagreba i Muzeja Turopolja u Gradićima je (2006 - 2008), rađeno zaštitno iskopavanje na dijelu trase autoceste Zagreb-Sisak. 2001. godine na mjesto kustosa etnologa zapošljava se Margareta Biškupić, dipl. etnologinja i informatologinja, a na mjestu spremačice Marijana Marojević (2002 - 2003).

Obaviješten je kako se navodno planira zaobilaznica toga puta, ali on je bio mišljenja da je dovoljno poravnati 20 metara puta koji se nalazi odmah do trase autoceste, kako bi mogao pristupiti automobilom u selo.

Radićev Institut se često navodio u kontekstu otkupljivanja zemljišta na ili blizu trase autoceste Dubrovnik - Doli, kao i u kontekstu forsiranja gradnje Pelješkog mosta, na čemu bi IGH sasvim sigurno zgrnuo veliko bogatstvo.

Hrvatska i bosanskohercegovačka vlada intenzivirat će razgovore o prolasku trase autoceste do Dubrovnika preko BiH.