A imamo i odličnu ekipu u kojoj je Goran Trbuljak kao direktor fotografije, Kruno Šarić i Zlatko Crnković kao glumci

Možda tek Goran Trbuljak u Juranovu Transatlantiku.

Predstavljeni su i Mladen Stilinović, Goran Trbuljak i Dean Jokanović Toumin, koji pripadaju generaciji koja je prethodila, a u čijoj se umjetnosti također može iščitati ponešto od tendencija primarne analitičke umjetnosti.

Film je imao visoka očekivanja koja ipak nije uspio u potpunosti opravdati, no zato je snimatelj Goran Trbuljak odlično dočarao 60 - te godine prošlog stoljeća.

Da stvar bude bolja pobrinuo se Trbuljak koji je bjeloočnice još dodatno istaknuo nekakvim bijelim korektorom tako da je čovjek izgledao zaista užasnuto.

U grafičkom smislu, puca ljubav s Ilićem i Novim kvadratom, te Trbuljak, u novoj grafičkoj tehnici (offset tisak), kreće s agresivnim forsiranjem fotografije s tipičnim originalnim kadriranjem, bez naknadnih intervencija (s karakterističnim crnim rubom oko fotografije koji se naknadno stavljao čak i kad su originalne fotke bile bez ruba).

Malo je reći da su Zbirke jasno ocrtale svoje vrijeme, one su bile i važan korektiv ukusa sredine koja se formirala na kulturnoj razmeđi Istoka i Zapada, često puta inertna na kvalitativne promjene (konceptualna umjetnost sedamdesetih, koja je s djelima najvažnijih domaćih i međunarodnih predstavnika prisutna u Zbirkama: Goran Trbuljak, Sanja Iveković, Marina Abramović, Tomislav Gotovac, Boris Bućan, Braco Dimitrijević, Gorki Žuvela, Mladen Stilinović, Dalibor Martinis, Damir Sokić, Marijan Molnar, Željko Jerman, John Baldessari, Hans Haacke, Ben Vautier, Christian Boltanski, Annette Messager, Carolee Schneemann i dr.), odnosno nekritična spram prihvaćanja novih trendova (različite derivacije nove slike i nove skulpture koje su najčešće bile samo epigonske pojave).

Goran Trbuljak (Varaždin, 1948.) jedan je od " starijih " umjetnika hrvatske selekcije, afirmiran i ugledan autor jednako cijenjen zbog svojih izlagačkih i filmskih projekata (kao direktor fotografije snimio je 25 igranih filmova), no široj javnosti najpoznatiji kao direktor fotografije Ville Maria.

Ostali članovi žirija bili su Michael Diemar, galerist sa sjedištem u Londonu, kustos, kolekcionar i predavač, zatim fotograf i kustos Žarko Vijatović, čiji intervju za vizkultura.hr možete pročitati ovdje te Goran Trbuljak, konceptualni umjetnik, snimatelj i profesor na Akademiji dramske umjetnosti.

Nakon nekoliko godina počinje Tanhofer, koji je od 1969. godine praktički sam održavao umjetničku nastavu filmskog snimanja, na četiri studijske godine, sa sustavnim uvođenjem mladih školovanih akademskih snimatelja u nastavu, i to: Enes Midžić (1976.), Krešimir Mikić (1979. - 1994.), Goran Trbuljak (1988.), Silvestar Kolbas (1996.), Mario Kokotović (1996.) i Boris Popović (1997.), a kao vanjski suradnik angažiran je akademski snimatelj Ranko Karabelj.

Zlata Trbuljak Zlata Trbuljak rođena je 1934. godine u Zagrebu.

Kao samouka slikarica djeluje od 1990. " Odnos Zlate Trbuljak spram krajolika je prostodušan.

ČLANOVI UDRUGE LIKOVNIH STVARALACA Stjepan Balja Franjo Bezuh Simona Bezuh Slavko Blažanović Slavko Bratić Zvonko Bratić Branka Bukovina Vedran Bukovina Stjepan Bukovina Davor Cvitan Ivančica Cvitić-Znidarčić Antonija Čačić Ivan Čačić Goran Drobnić Stanko Fajfar Davor Gobac Dragutin Grgas-Beli Karlo Gross Tomica Grubiša Đurđica Haladi Ivana Halić Franjo Haramina Iva Haramina Vjekoslav Ilić Drago Jančić Marija Javorović-Jančić Blanka Jelaković Milan Jovanović Dean Jovanović Željko Karaula Stjepan Katić Damir Košir Franjo Košutić Mladen Kovačić-Rok Svebor Krčelić Zdravka Kukec Željko Laljak Mario Lenković Marijan Josip Lončar Krajcar Jadranko Lopatić Hana Lukas Marijan Mikuljan Ines Milčić Željka Milčić Mirjana Mlinarić Senka Morić Helena Ohnjec Ivan Ostreš Tihana Ostreš Oleg Perčinić Margareta Perišić Mojca Piškor Irena Podvorac Dalibor Prstačić Sandro Prša Mirjana Rajković Relja Rajković Milivoj Svoboda Irena Škrinjar Darko Škoda Tomislav Tomić Zlata Trbuljak Zvonimir Venne Ivana Vidović Jelka Vlahović Krešo Vlahović Ivica Vukadin Davor Vuković Dragana Vuković Geci Zef Jure Žaja Kristina Žilavčić Sonja Žilavčić Nikola Žnidarić

U devet minuta filma autor Goran Trbuljak na oštar, kritičan i jedak način tematizira neke od najvažnijih problema suvremena svijeta: njegov ustroj, (ne) pravičnost i odnos prema idealima Francuske revolucije na koje se svi i dalje, u papirima naravno, pozivaju.

Čestim izbacivanjem iz fokusa ravnoteže u kadru ili snimanjem iz ruke direktor fotografije Goran Trbuljak svrhovito pomaže Papiću u oblikovanju ugođaja, dok je montaža Roberta Lisjaka primjerena zahtjevima građe.

Na bečkoj premijeri Treće žene gledateljima su se obratili hrvatski ambasador u Austriji Gordan Bakota, pročelnica Hrvatske kinoteke Carmen Lhotka i osnivač i voditelj Dritte mann museuma Gerhard Strassgschwandtner, a pred zahvalnom su se publikom poklonili glumci Alma Prica, Vlatko Dulić i Vedran Mlikota, snimatelj Goran Trbuljak, kompozitor Vanja Lisak i montažer filma Vladimir Kleščić.

- U jednom davnom vremenu kad smo Goran Trbuljak, Sanja Iveković i ja počinjali raditi s videom, ta je definicija bila točna, ali danas je drukčije.

Ova je nagrada poticaj za, kako bi svojim izložbenim plakatom rekao Goran Trbuljak, održavanje kontinuiteta u našem radu.

Naša mala sredina može podnijeti samo po jednu radikalnu gestu nekog pojedinca - piše Gotovčev kolega, konceptualni umjetnik i filmski snimatelj GORAN TRBULJAK

Uostalom, Goran Trbuljak u kratkom je filmu L. E. F., uvrštenom u sekciju dokumentaraca, samo potvrdio činjenicu da je kontejnerska strategija premrežila svijet.

Novi dizajnpečat mu je odredio Goran Trbuljak sa falusoidnim velikim slovima PL i T (slovo O vam neću opisati), i zamjenom stripa fotografijom.

" Ideja je bila da to svoje imanje proglasim konceptualnim umjetničkim djelom i da na njemu nešto stvorim te sam odmah počela pozivati i umjetnike iz cijelog svijeta u Štaglinec ", nastavila je Vlasta Delimar kazujući da su na imanju u Štaglincu svoje performanse izveli brojni hrvatski i inozemni performeri, ali i poznati glumci, slikari i fotografi kao što su Ladislav Galeta, Vili Matula, Amela Frankl, Goran Trbuljak, Sven Medvešek, Philip Babot, Peter Fink, Balint Szombathy, Katalin Ladik i Sakiko Yamaoka.

Drugi dio izložbe se održava u HICA, od 14. 8 do 11. 9., te predstavlja slijedeće umjetnike i radove koji su uglavnom već bili predstavljeni kroz izložbeni program galerije SIva zona od 2006. do danas: Samuel Cepeda (Meksiko), Nina Czegledy (Kanada) i Marcus Neustetter (Južnoafrička Republika), Darko Fritz (Hrvatska), Andreja Kulunčić (Hrvatska), Edita Pecotić (Hrvatska), Transfer (HRT, Hrvatska) i Goran Trbuljak (Hrvatska).

Mi smo druga generacija koja je upisala MA studij iz fotografije, koji je pokrenut prvenstveno trudom dvije profesorice, Sandre Vitaljić i Jelene Blagović, a potom i profesora kao što je Darije Petković i Goran Trbuljak.

I na planu likovnih umjetnosti Trbuljak je dobitnik značajnih nagrada, koje ga kao iskazuju u punoj vrijednosti na više područja.

Lauer za film »Cesar Franck - Wolf Vostell« i Saša Ban za »Park«; za animirani film Goran Trbuljak za »Duplex«, za eksperimentalni Vlasta Žanić za »Ukidanje jabuke«, za glazbeni spot Andrej Koroljev i Slaven Jekauc za »Pržiii«, za namjenski Dalibor Matanić za »Hvala Bogu«.

Sa mnom su na akademiji bili Braco Dimitrijević, Goran Trbuljak, Sanja Iveković i Jagoda Kaloper i svi smo imali slične estetske interese i afinitete prema novom tipu plastike i konceptualnoj umjetnosti.

Popis autora zaključuju Goran Trbuljak, Antun Maračić, Vladimir Dodig Trokut te video umjetnici Danko Frišćić, Davor Mezak i Frane Rogić koji - zornim dokumentarnim snimakama iz mrtvačnice - interpretiraju " stvarnost " iza znamenitih slika poput Sata anatomije.

Ovu su knjigu recenzirali sveučilišni profesori dr. Ante Peterlić, mr. Goran Trbuljak i Krešimir Mikić.

Frano Vodopivec snimio je film fascinantnom i veličanstvenom kamerom, s kojom se malošto može mjeriti u povijesti hrvatskoga filma (na pamet dolaze jedino Babajina Kamenita vrata koja je snimio Goran Trbuljak), postižući nevjerojatan dojam potpuna očuđenja ne samo bojama nego i njihovom posebnom intenzivnošću, ubacujući filtre u dijelove () filmskog izreza.