Završio je trgovačku akademiju u Zagrebu, a grafiku i slikarstvo učio je kod Bele Čikoša-Sesije i Mencija Clementa Crnčića.

Osnovnu i Nižu trgovačku školu je završio u Bijeljini, a Trgovačku akademiju u Sarajevu.

Svršenim učenicima građanske škole sa završnim ispitom, dopušten je upis u ove stručne škole: srednju tehničku školu, srednju poljoprivrednu školu, trgovačku akademiju, višu žensku zanatsku školu i pomorsko-trgovačku akademiju.

Htjeli su nas ponovno internirati, ali je nadbiskup dr. Bauer uspio polučiti da ostanemo u Zagrebu, bar " do opoziva " takve odluke, lako sam završila trgovačku akademiju, nisam mogla dobiti zaposlenje, jer su mi bila oduzeta građanska prava.

24. II. 1897. U Karlobagu rođen narodni heroj Divko Budak, strijeljan u Dotršćini kod Zagreba 14. srpnja 1941. Osnovnu školu i gimnaziju polazio u Senju i Sušaku, a Trgovačku akademiju u Ljubljani.

Poslije završetka Građanske škole, upisao se u Trgovačku akademiju, ali je, zbog slabog materijalnog stanja, nije završio.

Posle završene osnovne škole, upisao se u Trgovačku akademiju.

Pučku školu pohađa u Mirgešu, a potom se školuje u Subotici gdje završava Građansku školu i Državnu trgovačku akademiju.

Dvorazredna trgovačka škola prerasla je u Državnu trgovačku akademiju 11. travnja 1937. god.

Nakon rata, 1945. tadašnja narodna vlast osniva Trgovačku akademiju kao posebnu srednju škole u trajanju od četiri godine.

Horvat se obrazovao u Zagrebu (Trgovačku akademiju završio 1914.), gdje je i djelovao čitavog života.

Trgovačku akademiju završio 1945. u Zagrebu, gdje je 1952. na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest te doktorirao 1960. tezom Razvitak uprave gospodarstva na vlastelinstvu Valpovo 1721. 1945. U Zagrebu od 1946. radio u Muzeju narodnog oslobođenja Hrvatske i Povijesnom muzeju Hrvatske, od 1949. kao arhivist u Državnom arhivu Hrvatske te od 1959. do umirovljenja 1987. na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta; 1959. asistent, 1962. docent, 1968. izvanredni i od 1973. redoviti profesor.

Školovao se u Vukovaru i Osijeku u tadašnjoj Realnoj gimnaziji, da bi 1917. upisao osječku Trgovačku akademiju u namjeri da nastavi očevu trgovačku tradiciju.

- Ništa izuzev onog što stoji u njegovom Službeničkom listu: Rođen 1919 u Prijepolju, u Sandžaku, vrlo siromašan po porijeklu, sam se školovao pohađajući u Sarajevu Trgovačku akademiju, a zatim upisao na Visoku komercijalnu u Beogradu.

Završila je Trgovačku akademiju, bila je sudionicom NOP - a, a od 1954. živjela je u Puli kao profesionalna spisateljica.

Otac Ivan bio je jedan od osnivača Hrvatske pučke napredne stranke, a time i izraziti pobornik liberalne ideologije, dok mu je majka Zdravka, rođena Krištof, bila sestra jednog od sudionika velikih demonstracija prigodom dolaska kralja Franje Josipa I. u Zagreb (1895.), pripadnika naprednjačke omladine, suosnivača Hrvatske pučke seljačke stranke i člana njezina privremenoga glavnog odbora. [ 1 ] Blaž je završio gimnaziju i Trgovačku akademiju (1921.) u Zagrebu.

Završio 1925. trgovačku akademiju u Zagrebu.

Upisao me na Trgovačku akademiju, gdje sam se dvije godine zlopatio i kao loš đak sramotio ga.

Nakon što je 1928. godine prestala s radom viša gimnazija umjesto nje je iste godine započela s radom trgovačka škola koja je prerasla u trgovačku akademiju, a obučavala je učenike za činovnička zvanja.

U Subotici je završio četiri razreda osnovne škole (u " Kerskoj škuli ") i četiri niža razreda gimnazije, te Trgovačku akademiju (1949.), a 1951. godine diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Novom Sadu (grupa kemija i fizika).

U Sarajevu je u srpnju 1920. završio trgovačku akademiju te zatim ulazi u dijecezansku bogosloviju, no nakon godine dana polazi u Pariz na studij prava i izvozne trgovine.

Imade svoju lijepu novu luku, svoju željezničku stanicu, pored stare tvornice papira nekoliko manjih, kao talionicu olova (koja povremeno ne radi), tvornicu kože (u kojoj je također zapeo posao), tvornicu svijeća itd., od g. 1896. imade svoju gimnaziju (realnu gimnaziju), od g. 1913. svoju trgovačku akademiju, a od šk.god. 1910./1911. žensku realnu gimnaziju, imade razne oblasti, osnovano je više novčanih zavoda, od kojih je najstarija Banka i Štedionica za Primorje, imade lijepo uređena morska kupališta, više hotela, više prosvjetnih i dobrotvornih društava.

Otišao je na Trgovačku akademiju, koju je završio u travnju 1941., dolaskom talijanskih okupatora.

U djetinjstvu je ostao bez roditelja pa ga rođaci, skrbnici, upisuju na Trgovačku akademiju u Beču, koju 1872. napušta da bi se upisao na Bečku akademiju likovnih umjetnosti.

Josip Čižinski završio je nižu pučku školu u Bosanskom Brodu 1910 - 1914, te višu pučku školu (5. do 8. razred) u Slavonskom Brodu 1914 - 1918. U rujnu 1918. upisuje se u Trgovačku akademiju u Sarajevu.

Obiteljski je posao 1918. preuzeo njegov najstariji sin Antun Mardešić koji se prvi iz obitelji školovao u Beču gdje je pohađao Trgovačku akademiju na istoj godini kao i Ante Pavelić, kasniji poglavnik NDH.

Matija Schira sin rodio se 2. listopada 1925. u Zagrebu, gdje je završio trgovačku akademiju.

Nakon što je završio Trgovačku akademiju u Makarskoj i Splitu, a Ekonomski fakultet u Zagrebu, Lozina dobiva posao u Ministarstvu vanjskih poslova u Beogradu, odakle je, kao diplomatski službenik svakih pet godina bivao premještan u drugu državu.

Pored osnovne škole, završio je sa odličnim uspehom građansku školu u Resnu i trgovačku akademiju u Bitolju.

U to vrijeme živi još petero Jankove braće: Dragimir Polić koji je rođen 1871. u Senju, radio u austrijskim tvornicama kao inženjer, zbog alkoholizma je u nastupu ludila počinio samoubojstvo u Budimpešti u osvit Prvog svjetskog rata 1914. godine; Vladimir Polić rođen je u Rijeci 1873. gdje je završio Trgovačku akademiju, cijeloga se života brinuo za obitelj, a posebno za Janka, živio je paralelno u Zagrebu, Rijeci, Sušaku i Puntu kao vlasnik dvije kino dvorane, bio ravnateljem Austro-hrvatskog parobrodarskog društva u Puntu, te ravnatelj Samoborske željeznice a umro je u Zagrebu 1934. godine; Dušan Polić rođen je na Sušaku 1879. gdje je između dva svjetska rata i živio, bavio se različitim poslovima, od trgovine vinom do poduzetništva, da bi kasnije postao direktor jednog bratovog kina na Sušaku, umro je kod Vladimira u Zagrebu 1928. godine od tuberkuloze; Milutin Polić, tri godine stariji od Janka, bio je glazbenik, bolovao od tuberkuloze kostiju koja je maligno alterirala u rak limfnih čvorova, ' doslovno se za života raspadao ' (Ljubo Wiesner, 1936), umro je u teškim mukama 1908. godine u Rijeci kod svoje tete Mime (Milke) u ulici Via Germania 25 (današnja Fiorello la Guardia); Nikola Polić, rođen na Pećinama 1890. godine, bio je blage i pomirljive prirode, pjesnik, glazbeni kritičar i feljtonist, ne završivši škole živio je cijeloga života na relaciji Rijeka - Zagreb, posljednjih desetljeća života radio je kao ravnatelj Gradske biblioteke na Sušaku, nadživjevši tragičan pomor u obitelji umro je u Voloskom 1960. godine.