Uoči i tijekom snimanja filmski je ceh grozničavo govorio o formalnim ludostima koje je Von Trier poduzeo u ovom filmu, o originalnim pjevano-plesanim prizorima snimanim s više desetaka digitalnih kamera nasumično raspoređenih u prostoru, o neopisivim svađama autora i glavne glumice, islandske pjevačice Bjork, kao i o redateljevom progresivnom strahu od putovanja zbog kojeg je režiranje scena na američkim lokacijama prepustio zamjeniku.

Koristeći nevjerojatne, bizarne događaje von Trier priča o sasvim realnim ljudima i njihovim osjećajima.

Danski filmski redatelj Lars Von Trier izjavio je u subotu u danskom listu Politiken kako ga je razdoblje teške depresije onesposobilo za snimanje filmova i da sumnja da će se ikad dovoljno oporaviti da se vrati režiranju.

" Vrlo čudno stanje za mene jer sam ja uvijek u glavi nosio barem tri projekta za nove filmove ", rekao je Trier.

Ne možeš raditi film a da si pritom u depresiji ", kaže von Trier.

Ali, vidjet ćemo ", rekao je Lars von Trier dodajući kako nije siguran da li će biti u stanju početi rad na filmu strave " Antikrist " kojeg je planirao početi snimati sredinom godine.

A ko Laurits Munch-Petersen jednoga dana postane poznat kao Lars von Trier, što uopće nije nemoguće, pa se u njegovom filmu pojavi lik kojega glumi Antonio Banderas ili Harrison Ford, a žene padaju pred njim na leđa odmah s nogama u zraku, tek da znate odakle inspiracija

Hrabro zadirući u same fundamente filmske povijesti, von Trier je istinski lučonoša njene aktualnosti, te postmodernističkim eklekticizmom i izokretanjem vrijednosti (castiranje nedodirljive dive Catherine Deneuve za sporednu ulogu tvorničke radnice, primjerice) pionirski postavlja novi poredak stvari stvorivši snažnu, provokativnu dramu; remek-djelo savršene, kompaktne strukture, posve drugačije od svega dosad viđenoga.

Iako nije bio među najvećim gradovima Carstva, Trier je ipak imao više termi, a Barbarine toplice iz oko 150. god. bile su druge po veličini u carstvu (veće su bile samo Trajanove terme u Rimu).

Ovi sjeverni predjeli pripojeni su Bavarskoj kako katolicke pokrajine Bamberg, Wurzburg, Fulda, Mainz, Hessen, Trier i sve gore do tada spanjolske Nizozemske ne bi bile izolirane od Bavarske i Austrije.

Von Trier je još 1996. imao najbolji film Lomeći valove, a četiri godine poslije isto je ponovio s Plesom u tami.

Rade Šerbedžija, filmski producent Andras Hamori i Lidija Udovički na partyju filma " Middle Men " Lars von Trier je danski redatelj čije filmove obavezno zovu na najveće festivale, a u Cannesu je već pobijedio 2000. godine s filmom« Ples u tami »u kojem je glavnu ulogu glumila pjevačica Bjork.

Radi se o sljedećim gradovima: Alzey, Kaiserslautern, Koblenz, Landau, Mainz, Neustadt, Speyer, Trier i Worms.

zanimljiv dnevnik, jasna je i " crvena nit " koja je nastavak dosadašnjih dnevnika, malo si pretjerao u veličini, primi to kao drugarsku kritiku. zanimljiva priča, židovi u rusiji na povijesnoj prekretnici, boljševici malo naganjali obitelj, ateist koji je ortodoksnu obiteljsku religiju supstituirao filozofijom, kao što su učinili einstein i freud, prvi sa fizikom, drugi sa psihologijom. hm, trebam li spomenuti i karl marxa aškenazi židova čiji je djed sa majčine strane bio nizozemski rabin, a očeva loza je stoljećima " snabdjevala " trier rabinima. marksov otac je prvi iz linije koji je dobio sekularno obrazovanje, dobro, karlovu priču manje-više znamo i koje je " posljedice " proizveo. indikativno...; u tom smislu neobično mi je da židovka koja potječe iz ortodoksne židovske obitelji, sa pozicije ateista se razračunava sa kršćanstvom, umjesto da uzima daleko bližu " metu " a to je židovska religija. to nije neobično, obzirom da je njezin pravi guru je friedrich nietzche, ateist i ženomrzac koji je umro od posljedica sifilisa. zanimljiva privlačnost filozofa čiji koncept ubermenscha su prigrlili bad guys iz njemačke i židovska hollywoodska scenaristica. u svom dnevniku u kojem sam se dotakao epske teme, a to je utjecaj intelektualaca na začetak nacizma, nisam se stigao dohvatiti starine friedricha, no moram napomenuti da nije neobično da je nietzsche poput hessea jako privlačan frustriranim bubuljičavcima u godinama kada ti " donja udre u gornju ", i ako uz to slušaš (i čitaš) jim morrisona. imao sam genijalnog nastavnika koji mi je predavao hrvatski m. h. (tih godina početka kraja jugoslavenske povijesti-godinama sam kao srednjoškolac " žvakao " pored njih dvojice tešku materiju poput sartrea, psihoanalize i erazmove pohvale ludosti. tu prirodno pripada poput nadgradnje i carlos castaneda, flower power, east coast i hippy pokret, budizam, vodimo ljubav a ne rat), i koji nam je rekao proročanske riječi koje dakako onda nisam razumio: " jednoga dana kada odrastete i sazrijete shvatit ćete da je herman hesse kič ". kasnije kada me je život nemilosrdno pljusnuo kopitom u glavu, kombiniran različitim iskustvima koja uključuju dosta specijalnih efekata, zaključio sam da je puno stvari u koje sam se kleo intelektualni kič. uz dužno poštovanje, mislim da je i djelo gore spomenute gospoje nije daleko od ove moje konstatacije.

Slikarstvom se počela baviti za vrijeme studija koje je dolaskom u Njemačku profesionalno usavršila na poznatoj likovnoj akademiji " Europäische Akademie für Bildende Kunst in Trier ", kod renomiranog pariškog umjetnika Claude Mancini, a potom je pohađala privatnu školu kod renomirane armenijske umjetnice None Gabrielyan, koja također zivi i radi u Wiesbadenu.

Dok je Lars von Trier dobro poznatim gafom zaradio izgon s ovogodišnjeg Canneskog festivala, njegov daljnji rođak uživao je u povoljnim kritikama svog turobnog filmskog protreta suvremenog Osla.

Norveški redatelj Joachim Trier, autor filma Oslo, 31. kolovoza, nije između prezimena i imena dodao ' von ', kao poznatiji mu prezimenjak, ali je posegnuo za književnim predloškom koji je u šezdesetima inspirirao drugog mu poznatijeg kolegu.

Zvuči prilično cheesy, ali kritičari nas uvjeravaju da je Trier, inače laureat Karlovih Vari 2006. napravio zaista dojmljiv film.

Lars von Trier samo je jedan od njih.

Von Trier je koješta nadrobio u svom filmu, i odveć plakatno razračunavanje s Freudom i psihijatrijom, i obračun s licemjernim javnim moralom kroz jedan pomalo kičast no poetičan prizor eksplicitnog seksa, i kritiku racionalnog (muškog) uma koji će unatoč emotivnoj prikraćenosti u završnici izići kao pobjednik, i likovno zadivljujuće kadrove koji asociraju na snažne impresionističke slike Andrije Maurovića i Hieronymusa Boscha, a donekle i demonstraciju vlastite mizoginije.

Nakon filma " Ples u tami " von Trier postaje redatelj s kojim, zbog njegova filma i načina rada, želi surađivati hollywoodska elita a on odabire Nicole Kidman za glavnu glumicu u filmu " Dogville " 2003., što je trebao biti početak nove, tzv. Američke trilogije.

Nicole Kidman odbila je glumiti u nastavcima trilogije tvrdeći da je von Trier tiranin s kojim se ne može raditi te je u drugom dijelu trilogije, filmu " Manderlay ", glavnu ulogu glumila Bryce Dallas Howard.

Unatoč populaciji od nešto više od 100.000 stanovnika Trier i dalje ostavlja dojam malog grada kojeg je najljepše upoznati pješice.

Izgrađena je oko 310. godine, u vrijeme kada je Trier bio drugi po važnosti grad u Rimskom Carstvu.

Ali u medijima su se počeli pojavljivati naslovi kako Trier stvara provokativne filmove samo radi provokacije, bez obzira na oduševljenje publike.

Dolazi 2012, a ni Lars Von Trier nije odolio snimiti svoju verziju filma katastrofe doduše, naglašavamo ' svoju verziju ', jer ' Melancholia ' je sve samo ne klasični film katastrofe, a opisuje se kao spoj dotičnog žanra s klasičnom fontrierovskom psihološkom dramom.

Ova izvanredna romantično-komična drama peti je film realiziran prema sada već slavnom danskom filmskom manifestu Dogma 95 koji je inicirao Lars von Trier i prvi koji potpisuje žena.

Vjerojatno jedan od najbolje režiranih filmova u posljednjih podosta godina. 4. Dogville, R: Lars von Trier, 2003. Jedan od ponajvećih autorskih imena današnjice ovim filmom prekinuo je dvojbu je li humanist ili pozer.

Danski redatelj Lars von Trier opet šokira

Njihovo društveno neprihvatljivo ponašanje predstavljalo je reakciju na anestetiziranost suvremenoga društva pa je von Trier promatrao mentalnu bolest kao reakciju na društveni materijalizam, hipokriziju i moralnu higijenu.