Crkva je trobrodna, danas uglavnom vrlo siromašnog interijera.

Na osami nedaleko od zaselka nalazi se velika trobrodna crkva sv. Foške, s upisanim četvrtastim apsidama koje trompom prelaze u polukrug kalote.

Uskoro se počinje graditi nova, veća trobrodna katedrala, završena 1217. godine.

Na mjestu te iste crkve 1933. g. podignuta je trobrodna crkva s dva zvonika a pročelju.

U gradu se nalaze i brojni sakralni objekti od kojih se posebno ističu crkva sv. Andrije sa samostanom benediktinki, te trobrodna romanička bazilika sv. Marije Velike koju je 1177. posvetio papa Aleksandar III na svom povratku iz Zadra u Rim.

Crkva je trobrodna (30 18 m), samostan ima dvije etaže (cca 276 mq) zgrada s tri vjeronaučne dvorane (cca 180 mq), prostorije za redovnice (cca 60 mq), i vrt (cca 180 mq).

« Predtatarska katedrala »je bila crkva s tri lađe (trobrodna), tri apside i s dva masivna zvonika šiljastih tornjeva u zapadnom pročelju, čiji prostor od zvonika do svetišta (apsida) pokriva današnja katedrala, a kojoj je Bollé vratio njen prvotni izgled.

Crkva je trobrodna građevina, djelo domaćih majstora i građena je u stilu dalmatinskog provincijskog baroka.

Nekada je to bila trobrodna crkva, a jednobrodna je postala krajem 16. st.

Crkva je trobrodna, s visokim kupolama, s jakim mramornim pilastrima centralne lađe.

Bila je to velebna, trobrodna bazilika (19 x 32 m), na jugu starogradske jezgre s parom kružnih sakristija i parom mauzoleja (tlocrtni obris grčkog križa), te tipičnim paleobizantskim poligonalnim apsidama na začelju i gljivastim vratima.

Danas je trobrodna a do 17. st. bila je jednobrodna.

Na vrhu brijega, kamo vode sve krivudave uličice, dominira trobrodna barokna crkva Sv. Andrije koja je današnji izgled dobila u XVIII. st., a nalazi se na glavnom trgu.

Obuhvaćala je prostor prezbiterija sadanje crkve koja je 1705. dovedena u današnji oblik: trobrodna, duga bez svetišta 25 m, sa svetištem 30 m, široka 12 m (građena je po uzoru na dubrovačku katedralu).

Izvan naselja nalazi se trobrodna crkva sv. Marije od Snijega, s poligonalnom apsidom i kasnogotičkim mrežastim svodom.

Već na početku Marunovih istraživanja na Crkvini otkopana je gotovo čitava trobrodna crkva Sv. Marije, a kasnijih godina i veći dio ostataka temelja drugih građevina uz nju i mnoštvo srednjovjekovnih grobova, među kojima su i oni s bogatim prilozima karolinškog oružja i ratničke opreme.

Glavni objekt čini trobrodna bazilika uz koju je prostrano dvorište (atrij), na čijoj se zapadnoj strani nalazi osmerostrana krstionica (baptisterij).

Prvotno redovnička i jednobrodna građevina poput crkve sv. Foške kod Peroja i crkve sv. Franje u Puli, nakon restauracije 1864. godine postala je nizom zahvata trobrodna građevina.

Na mjestu stare, manje crkve podignuta je nova trobrodna crkva 1821. godine, dok je zvonik kraj nje sagrađen godine 1806. godine.

Ova trobrodna, troapsidalna crkva je bila iznutra raščlanjena lezenama, apside su joj bile utopljene u zidnu masu ravnog začelja, a srednja apsida je bila pravokutna.

U 6. stoljeću se sa sjeverne strane atrija nalazila još jedna trobrodna crkvena građevina koja je tek naknadno pregrađena u biskupski dvor.

Osnova gornje crkve je gotovo pravili kvadrat iz kojeg proizlaze troapsidalna i trobrodna romanička građevina.

Crkva je trobrodna sa zvonikom u prednjoj fasadi.

Crkva Domino sagrađena je na mjestu stare crkve srušene u potresu 1667. Sudeći po kripti, stara crkva bila je trobrodna; jedan sačuvani bočni brod sad je sakristija.

Na groblju se nalazi trobrodna crkva sv. Hadrijana, izgrađena 1796. na mjestu starije, u kojoj je 1665. oltar posvetio pićanski biskup Jančić.

Kasnije, iste godine, radovi na pruzi ipak počinju i tijekom dvogodišnjeg trajanja (1886. - 1888.) na Kapitulu je otkrivena trobrodna bazilika s mnoštvom dekorativnih ulomaka, nekoliko starohrvatskih grobova te tragovi samostana sv. Bartula.

To je gotička trobrodna građevina križnoga tlocrta.

Odlučite li se na dolazak svakako vam preporučamo obilazak središnjeg dijela mjesta kojim dominira trobrodna crkva Sv. Petra i Pavla iz 15. stoljeća sa zvonikom iz 1846. godine.

Seidla izgrađene su u Opatiji: manja, neogotička Evangelička crkva (1904) i Crkva Marijina Navještenja (1906 27), velika neoromanička trobrodna bazilika s kupolom.

Trobrodna Eufrazijana najljepši je sačuvani spomenik ranobizantske umjetnosti iz VI. stoljeća s ostacima starokršćanskih podnih mozaika nastalih od II. do VI. stoljeća.