Ovdje navodim ovu činjenicu u kojoj je sve do jedna osoba imala tu jednu jedinu primjedbu i razlog za povratak u tuđinu..... (13 do sada moji poznanika, neki sa obiteljima ukupno priko 20 Hrvata i Hrvatica iz Australije ili Amerike).

Danas znamo da ipak nije putovao u tuđinu praznih džepova (nakon očeva bankrota), nego s obiteljskim vjerodajnicama za pomorske ili trgovačke agencije, a pronađene fotografije otkrivaju ga kao dandya, pridodajući njegovu medijski zadugo povlašćivanom anarhizmu (što bi ga potvrđivao datiran srednjoškolski bunt) epitet intelektualan.

Pošto ju zaručiše, otputujem u tuđinu gdje iza dugog vremena čujem da su joj roditelji propali i da nesrećna obitelj ode u velegrad sakriti sramotnu sirotinju.

Jasno, moraćeš puno da radiš, da se brusiš i tešeš, kao naš Arcitičr Điiizus Tesar Esenski (ne Jesenski ni Turk, kako se to u Zagrebu krivo urviježilo prevoditi), ali, ovako ekscentrično položen i tuđinu, opremljen nepristranim neznanjem jezika, bilo stranih bilo materinjeg, brzo ćeš ti sred pokore i pušaka bajonete stasati do pravog Knjiškoterorističkog picca d ' ora, ili barem Komo d ' ora od O ' tranta.

A što se hajduka tiče.. to je otpor prema tuđinu okupatoru i pomaganje sirotinji.

Ja sam morao u tuđinu, pa tako dođe da nisam Korića cijelo vrijeme vidio.

Jela se kaje što je iznevjerila muža koji je otišao u tuđinu da bi im priskrbio bolji život.

Osim molitve, ljudi su ublažavali tugu i pjevanjem nekih prigodnih partizanskih pjesama, jer su poginuli partizani poginuli viteški braneći svoju hrvatsku zemlju da ne pripadne tuđinu.

Odlazak u tuđinu mnogih " skrivila " je filoksera koja je naprosto opustošila vinograde koji su bili važan, a često i jedini izvor prihoda u Dalmaciji, Hercegovini, Primorju, na otocima, u Zagorju, Prigorju i nekim selima oko Karlovca.

Tragično je da ih se kroz povijest ne samo nije slušalo, nego se najčešće radilo suprotno njihovim interesima kako bi im omrznuo život na tom području te se odselili u tuđinu.

" Tako ti velikog straha i milosti, on da mi bude dobar i ugasan i ne odmiči me u daleku tuđinu, i ne prepusti me zlojedoj svekrvi "

BIJEG U TUĐINU Splitska studentica Bernarda: Radije ću čuvati djecu u Americi nego biti pravnica u Hrvatskoj - 24. travanj 2012

KAD SEBI PREDOČIM SLIKU Zagreba koju sam ponio u tuđinu, prisjetim se arhitekata koji su hrvatskoj prijestolnici dali pečat modernosti.

Nemojte tako oštro o gospođi rođenoj 1958. u Mladoševici, kod Maglaja koja je sa 17 godina iz roditeljskog doma u Slavoniji otišla u tuđinu, završila Policijsku akademiju, ženi koju je Franjo Tuđman osobno pozvao iz Vankuvera, bila dio njegova osiguranja, pa osiguranja Stipe Mesića..

U srdačnom i prisnom razgovoru biskup Mrzljak ohrabrio je mlade i zaželio im da i dalje hrabro kroče putem svjedočenja svoje vjere koju su baštinili od roditelja, a potaknuo ih je da na isti način ne zaborave na svoje korijene i domovinu odakle su njihovi roditelji svoju vjeru odnijeli u tuđinu.

Ovo mi se počelo toliko gaditi da sam donijela sljedeće zaključke: 1. učeći o povijesti, najvjerojatnije će u idućih trideset do pedeset godina doći do novog rata za slobodu Hrvatske, jer hrvatski narod neće trpjeti tuđinsku vlast, kao što to nije nikad u povijesti, pa će pokušati revolucijom vratiti sve ono što bude danas/sutra rasprodano slovencima, rusima, austrijancima i slično.. no tada je sigurno da moja obitelj više nikad neće biti dragovoljac domovinskog rata, pače, neće ni prismrditi obrani zemlje, jer ta zemlja nije ni zaslužila nikakvu obranu, obzirom na izdajničku vlast koju svaki put bira na vlast; 2. prije nego što se to uopće dogodi, pobrinut ću se da pronađemo novu Domovinu i neću osjetiti ni mrvicu žali za ovom ogavnom zemljom, koja nije sposobna očuvati ništa svoje, već se prvom prilikom podaje tuđinu uzalud himna, uzalud grb, uzalud povijest, uzalud žrtve iz Domovinskog rata sve je uzalud.

U prvoj priči po pričanju djeda Mate opisuje težak život ljudi koje je siromaštvo otjeralo u tuđinu, dok druga priča pokazuje seoske glavare kao sluge tadašnjeg režima.

No budući da mu je Bog obećao tu zemlju, on ne želi da sin ide tražiti ženu izvan ove zemlje, jer se možda bojao da bi mogao i tamo ostati, pogotovo ako ni jedna djevojka neće htjeti za njim u tuđinu.

Bi li skoro pa SVE generale iz toga rata ili sama osudila kao zločince, ili ih predala tuđinu neka im sudi zbog jednog jedinog zločina obrane vlastite Domovine?

Doduše, jedno su mi vrijeme osigurali stalno zaposlenje u njemačkim tvornicama. 1972., odmah poslije znamenite 1971. moradoh bježati kao lopov s obitelji u tuđinu.

Ovaj Židov, kojega je othranila egipatska princeza, morao je pobjeći u tuđinu zato što je pokušao zaštititi svoje sunarodnjake od nasilja egipatskih činovnika.

Znam samo da će vladajuća stranka na ovim izborima vidjeti posljedicu svoje odluke o poklanjanju dijela hrvatskog mora slovencima, u ime ulaska u sramotnu asocijaciju Europsku Uniju, u koju većina Hrvata ni ne želi ući pod cijenu poklanjanja svog mora tuđinu.

Pod njegovom se upravom Hrvatska odricala svoga suverenog prava na moru, činila teritorijalne ustupke, uhićivala svoje ratne junake, izručivala ih tuđinu i sama osuđivala, a svoje strateške tvrtke prodavala strancima u bescjenje, pozitivno diskriminirala svoje zatornike, ubojice i palikuće, pokajnički hrleći natrag u krvavu idilu Zapadnoga Balkana.

unda se još igra pravi nogomet na vin prostorin. svaka nedilja je bila fešta. sidilo se na baluturi i na radiju slušalo edu pecija mirka kamenjaševića ivu tomića i mnoge druge reportere. nogomet je unda bijo strast. top tema sviju razgovora. ajduk je unda bijo velik i moćan a ne jadan i obrezglavljen ki danas. ovo nije sjena undašnjeg ajduka.mi čekamo na nove zlatne dane a oni nikako da dođu. svake godine mislimo saće titula a od titule ništa. mamić i njegovi lupeži sve pokupiše. ali nije samo mamić kriv ajduku šta je jadan. ajduk ima najbolje navijače na svitu. za nj navija i radnik u kanalu i baba na pazaru i ekipa ispri kafića i teta u frizerskom i dite u vrtiću. svi žive za ajduka. a ajduk ne uzvraća ljubav jerbo su ga uništili pulitičari i drugi lakomi pokvarenjaci ki šta će i ovu državu... ali mi se još nadamo, ne venemo, čekamo te titule ki ozebli sunce šta se kaže. i doć će titule samo prije triba dobro upravit s ajdukon. triba ga dat u prave ruke jer su taka vrimena. grad split se maćehinski odnosijo naspram bilih pa nije ni zaslužijo imat dila u ajduku. ajduka triba dat našin ljudin, ne strancin. triba ga točnije govoreć dat jednome čoviku da šnjime rukovodi, ali pravome. onome šta voli ajduka i šta ima gazeta i pameti. ako takoga nemamo a unda dajmo tuđinu ki šta smo jin sve dali i to za džaba. teško nan je nami navijačin ajduka. teško podnosimo ovu muku i nemoć ali svog ajduka nikad nećemo napušćat. da je tomen tako vidi se ovi dana po splitu i drugin bilin gradovin. takvo oduševljenje prid stoti rođendan je nezapanćeno. to još nije viđeno. ajduk je brate moj skoro ki nika religija. živeš i viruješ u njega (i dragog boga, dakako): ajduk je više od baluna, više od gola, više od driblinga, više od pobjede. ajduk je sve to zajno i još čudo čudo više. ajduk smo svi mi.

Ne čekajući ni svršetka trogodišnjoj zakonarskoj periodi ostavio je i sabor i domovinu pa pošao opet u tuđinu.

Razmetni su vlastodršci za ljubav tuđinu promijenili Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina; odrekli su se hrvatskoga suverenog prava na isključivi gospodarski pojas na Jadranu; ustavno su masakrirali pojam referenduma (tako da neodređena manjina ukupnoga broja birača može valjano odlučiti o državnoj samostalnosti); blagoslovili su golemu slovensku pljačku hrvatskih deviznih ušteda u zagrebačkoj podružnici Ljubljanske banke.

Ispasiti će na kraju da ih ja moram braniti, ove kao Hrvate, koji su i dušu i tilo prodali Svetome Ćaći, a od nas tražu da pravimo dicu da bi im stado bilo veće i da bi i dalje nastavili služiti strancu, odnosno tuđinu.

Naš hrvatski seljak - a to je devet desetina hrvatskoga naroda - u ratu postao je potpun čovjek, a to znači, da ne će više nikome služiti, nikome robovati, ni tuđinu ni bratu, ni tuđoj ni svojoj državi, nego hoće da se u veliko ovo doba ta država uredi na slobodnom republikanskom i na pravednom čovječanskom (socijalnom) temelju... "

Nisu prišli tuđinu a odvojili su se od svojih.

Svoje sam starije dijete danas ispratila na put, u tuđinu.