Analitički čimbenici pri određivanju tumorskih biljega Analitički dio laboratorijskog procesa provodi se u cijelosti unutar medicinsko-biokemijskog laboratorija, pa su NACB preporuke (3), u ovom dijelu, usmjerene na kontrolu validacije testa, provođenje unutarnje i vanjske kontrole kakvoće rada laboratorija.

Značajan dio odnosi se na prepoznavanje i uklanjanje interferencija u metodama za određivanje tumorskih biljega.

Preporuke za određivanje tumorskih biljega Godine 2009. NACB objavila je preporuke koje su od osobite važnosti u području dijagnostike i primjene tumorskih biljega u testikularnom karcinomu, karcinomu prostate, kolorektalnom karcinomu, karcinomu dojke, karcinomu jajnika.

Godinu dana kasnije, objavljene su i preporuke za upotrebu tumorskih biljega u karcinomu jetre, mokraćnog mjehura, vrata maternice i želuca.

Jedna od značajnijih preporuka u traženju tumorskih biljega u svakodnevnoj kliničkoj i laboratorijskoj praksi zahtjevi su kvalitete za upotrebu tumorskih biljega.

Svim preporukama za upotrebu tumorskih biljega pripisana je razina dokaza (LOE Level of Evidence) za njihovu kliničku primjenu prema TMUG sustavu (Tumor Marker Utility Grading system) kao i snaga preporuke (SOR Strenght Of Recommendation), tablica 1.

Uvod Značaj određivanja tumorskih biljega proizlazi iz epidemiologije malignih bolesti, koja su po učestalosti smrtnog ishoda u razvijenim zemljama na drugom mjestu Pri tome svakako treba napomenuti porast oboljevanja u korelaciji s dobi stanovništva.

Primjena tumorskih biljega 1. Testikularni karcinom

Predanalitički zahtjevi za kvalitetu uključuju i utjecaj lijekova, dugih tretmana i načina života na određivanje tumorskih biljega.

Zaključak Zbog nedovoljne dijagnostičke osjetljivosti i specifičnosti, određivanje vrijednosti tumorskih biljega vrlo je važno u praćenju napredovanja bolesti i odgovora na terapiju, te se prvenstveno koriste kao pomoć pri postavljanju dijagnoze uz primjenu drugih dijagnostičkih postupaka.

Premda postoje različita tumačenja značajne promjene vrijednosti tumorskih biljega, općenito se smatra da potvrđeno povećanje ili smanjenje od 25 % klinički značajno.

Pri izboru pretrage preporuka je da zahtjevi za određivanjem tumorskih biljega trebaju biti u skladu s lokalnim protokolima koji se temelje na potvrđenim nacionalnim i međunarodnim smjernicama.

Spekulativno određivanje panela tumorskih biljega treba izbjegavati.

Stabilnost tumorskih biljega općenito je vrlo dobra i nakon odvajanja seruma ili plazme od staničnog dijela krvi mogu se čuvati kratkotrajno pri 4 oC, dugotrajno pri - 30 oC, te dugotrajnije pri - 70 oC.

Samo se nekoliko tumorskih biljega može primijeniti za probiranje rizičnih skupina ili za primarnu dijagnozu, dok je najveća vrijednost većine od njih u praćenju uspješnosti terapije i ranom otkrivanju recidiva primarne bolesti ili metastaza.

Međutim, brojna su klinička istraživanja pokazala da je dijagnostička vrijednost tumorskih biljega u ranom otkrivanju i dijagnostici bolesti precijenjena.

Većina tumorskih biljega ima nisku specifičnost i za organ i za maligni tumor.

Određena klinička stanja značajni su čimbenici pri određivanju nekih tumorskih biljega.

Detaljniji prikaz utjecaja različitih kliničkih stanja na vrijednosti tumorskih biljega prikazan je u tablici 2.

Brzim i progresivnim rastom malignih stanica značajno se povisuje količina tumorskih biljega, kako lokalno u samom tkivu tumora tako i u cirkulaciji.

Kao i kod većine ostalih tumorskih biljega njegova koncentracija raste s povećanjem mase tumora.

Te analize obuhvaćaju specijalističke i opće medicinsko-biokemijske pretrage koje se koriste prvenstveno u postavljanju dijagnoze autoimunih reumatskih bolesti, ocjeni i praćenju aktivnosti bolesti/upale, ali i u praćenju metabolizma kostiju, hormonskog statusa i tumorskih biljega.

Način procjene tumorskih biljega prema navedenim kategorijama trebao bi pomoći procjeni postojećih podataka o tumorskim biljezima i olakšati njihovu primjenu.

Krajnji cilj je osiguravanje pravilne kliničke odluke koja će dovesti do povoljnijeg kliničkog ishoda u pacijenta, odnosno primjene tumorskih biljega koja će utjecati na ukupno preživljavanje, preživljenje bez prisutnosti bolesti, na kvalitetu života i smanjenje ukupnih troškova liječenja.

Od laboratorijski poznatijih tumorskih biljega za karcinom dojke, CA 15 - 3 ne treba rutinski koristiti za rano otkrivanje recidiva/metastaza u asimptomatskih pacijentica s dijagnosticiranim karcinomom dojke.

Predanalitički čimbenici pri određivanju tumorskih biljega Kao i pri određivanju drugih analita, najčešće predanalitičke pogreške pri određivanju tumorskih biljega odnose se na nepravilno uzimanje uzoraka krvi, rukovanje uzorkom, nepoštivanje uvjeta pravilnog transporta do laboratorija, stabilnost uzorka.

NACB preporuke za predanalitičke zahtjeve kvalitete pri određivanju tumorskih biljega općenito se odnose na preporuke usmjerene na uzorak i one koje su usmjerene na pacijenta.

Sukladno tome PSA je jedan od najspecifičnijih tumorskih biljega jer se može naći samo kod tumora prostate.

Metode određivanja tumorskih biljega Tumorski biljezi su molekule koje se mogu pronaći u promijenjenim koncentracijama u krvi, mokraći ili tkivima ljudi s nekim određenim vrstama malignih tumora.

Zahvaljujući razvoju tehnologija određivanje tumorskih biljega danas je moguće na svim razinama medicinsko-biokemijske dijagnostike pri čemu se najčešće određuju imunokemijskim metodama i metodama molekularne dijagnostike.