Veliki dio tih gromača nalazi se u blizini pretpovijesnih gradina što samo povećava mogućnost da je doista i riječ o tumulima.

Ponegdje su u istraženim tumulima otkrivene kosti davno umrlih ljudi, te nešto komada keramike, ukrasnih perli ili bodeža.

Unutar zidova ima preko 20 gromačica koje na prvi pogled sliče malim tumulima ali to mogu biti ostatci nastambi.

Na nalazištu Gradcima, kod utvrđena naselja iz starijega željeznog doba, već petu godinu istražuje se nekropola pod tumulima, u organizaciji Arheološkog odsjeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu i pod vodstvom dr. sc. Hrvoja Potrebice.

U Budinjaku se istraživalo dva desetljeća, a nalazi u tumulima su bili bogati i mnogobrojni, svjedoči voditelj arheoloških istraživanja u Budinjaku, muzejski savjetnik iz Muzeja grada Zagreba Želimir Škoberne.

Na nalazištu Gradci, u neposrednoj blizini utvrđenog naselja iz istog vremena, već petu godinu traju istraživanja nekropole pod tumulima u organizaciji Arheološkog odsjeka Filozofskog fakulteta i pod vodstvom dr. sc. Hrvoja Potrebice. (opširnije...)

Naime, nigdje unutar jedne zatvorene cjeline kakva je Požeška kotlina nemamo tri monumentalna groblja s tumulima.

Pod tumulima pokopani su samo najistaknutiji pripadnici zajednica starijeg željeznog doba, a nalazi iz tumula 1 i 2 pokazuju da su moćni ratnici, ali i žene u početnim fazama željeznog doba zauzimali najviše položaje u društvenim i religijskim strukturama.

Područje općine Kanfanar izuzetno je bogato naseljima, grobovima tumulima i ostalim spomenicima iz toga vremena.

U grobovima bogatih Skita pod velikim tumulima (tzv. kurgani), pronađen je veliki broj posuda, oružja i drugih predmeta uvezenih sa okolnih teritorija.

Na poluotoku Gradina, također nailazimo na ostatke pretpovijesne gradine, utvrđenog naselja s tumulima i rimske solane.

U najstarijim grobovima u budinjačkim tumulima nalaze se.

O smještaju stećaka, te svrsi i načinu njihove izrade povjesničarka umjetnosti Barbara Vujinović naglašava: " Stećci su postavljani oko crkava, uz bunare i lokve, na pretpovijesnim tumulima - gomilama, na visokim gradinama, u sklopu neke starije arhitekture, na prostorima srednjovjekovih grobalja.

Pokapanje pokojnika u brončano doba pod tumulima također je ostavilo mnogobrojna arheološka nalazišta, često na istaknutim brežuljcima: oko Pule (Bumbišta, Valmarin), Barbarige, Rovinjskog Sela (Žamnjak, Maklavun) i drugdje.

Krajolik je posve ravan, s tek mjestimičnim kurganima - pogrebnim tumulima nomada koje nalazimo diljem istočne Europe, a u Mađarskoj su ih vjerojatno podigli brončanodobni nomadi.

U ponudi su se tako našle šalice i magnetići s motivom Parka prirode Papuk, magnetić Papučki jaglaci, izrađene su keramičke razglednice s motivom jankovačkog slapa i geološkog spomenika prirode Rupnice, i dr. Osmišljeni si i arheološki suveniri, riječ je o replikama ritualnih posuda kaptolačkih kneževa pronađenih u tumulima iz starijeg željeznog doba.

Ljepota ove žare samo je nagovještaj onoga što nas još čeka pod kaptolskim kneževskim tumulima.

U polju ispod gradine ostalo je iza pretpovijesnih Budinjaka 141 njihovih grobova, nalik brješčićima, koje arheolozi nazivaju tumulima.

S današnjeg područja Afganistana, s Kavkaza, s jedne strane, i s druge iz Afrike, preko Španjolske, dolaze stočari.... novi ljudi donose i novi način pokopa, pod tumulima, pod brdašcima.

Na ovom lokalitetu za sada su ustanovljene dvije takve nekropole pod tumulima i jedno veće naselje.

Kr., postoje različite vrste grobova, od najjednostavnijih, prekrivenih malim tumulima, do najkompleksnijih s piramidom na vrhu.

Arheološko nalazište Čemernica, poznato kao kneževsko sjedište i nekropola pod tumulima iz starijeg željeznog doba iznad Kaptola, a koje potječe između 650. i 550. prije Krista.

Sve to govori o izdiferenciranosti društva i postojanju ratničkih elita.Postaje učestalo pokapanje u gomilama, nalik stepskim tumulima, a sama kultura se širi prema istočnoj Bosni, a nešto kasnije pretapa u posušku kulturu i širi istočno od Neretve.

O izuzetnom položaju tog središta na razmeđu velikih europskih civilizacijskih krugova najbolje svjedoče nalazi iz grobova pod humkama (tumulima).

" Naselje u Gazu nastavlja svoj život i tijekom ranih metalnih razdoblja, što dobro možemo dokumentirati prema nalazima, ali sada i prema monumentalnim grobnim humcima, tumulima, koji se od početka brončanog doba pojavljuju često kao ukopišta i karakteriziraju nove društvene odnose, ali i nove migracije prvih Indoeuropljana " - piše dr. Zdenko Brusić

Godišnje nagrade pojedincima dodijelit će se dr. sc. Hrvoju Potrebici, za značajne znanstvene rezultate koje je postigao kao voditelj arheoloških istraživanja nekropole pod tumulima i pronalaska naselja iz starijeg željeznog doba koje naš kraj upisuje na kartu europskih naseljenih mjesta u dalekoj prošlosti.

Takvi se grobovi nazivaju kneževskim tumulima (tumul = zemljani humak u kome se nalaze grobovi, uobičajen oblik grobne arhitekture u vrijeme starijega željeznoga doba na velikom dijelu europskoga prostora).

Nekropola pod tumulima iz starijeg željeznog doba pokazuje veliku povezanost sa prostorom Požeške kotline, a tijekom mlađeg željeznog doba na istom mjestu se nalazilo najveće istraživano latensko groblje u Europi.

Materijal pronađen u kneževskim tumulima, posebno u tumulu broj šest postavljen je na izložbi u Gradskom muzeju Požega.

Krajem brončanog doba raste broj ukopa u kamene grobnice poput ovih u tumulima, ali koje se više ne pokrivaju kamenjem.