Turske najezde izazvale su reorganizaciju prostora napustanjem starih sela i gradnjom novih.

Grb simbolizira povijesnu ulogu Brodskog Posavlja, koje je kao dio Vojne krajine predstavljao baš " štit " koji je branio (i obranio) Hrvatsku i Europu od turske najezde.

Naslov spjeva podsjeća i na današnje ribarske svađe u Piranskom zaljevu, a jedina Hektorovićeva veza s ratnom poviješću je gradnja kule Tvrdalj na vlastitom ljetnikovcu u Starom Gradu na Hvaru, kojom je želio štititi Hvarane za slučaj turske najezde.

Nadvojvoda Karlo zadužen je za tzv. Unutarnju Austriju sa sjedištem u Grazu, kojoj je pripala i Rijeka. 1567. Nadvojvoda Karlo u Rijeci rukovodi organizacijom obrane Primorja od turske najezde.

U godinama turske najezde prema Hercegovini on je bio jaka utvrda (eccellentissimum castrum), kako ga je godine 1466. nazvao hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin.

Tu je Hunjadi pobrao i najviše simpatija kršćanskoga svijeta, slavljen kao posljednja obrana od turske najezde s istoka i širenja Osmanskog Carstva.

Za vrijeme turske najezde u 17. stoljeću potpuno je opustjela (prvo je stanovništvo pobjeglo, potom su ga 1703. spalili Srbi nastanjeni u susjednoj Gyuli), te je nakon oslobođenja izgrađena nanovo.

Iz straha od turske najezde hrvatski velikaši, uglavnom njemačkoga i mađarskog podrijetla, naseljavaju Vlase na hrvatske prostore

Trenutno čitamo kako su naši književnici imali snage pisati pisma EUROPLJANIMA i papama, tražeći podršku i potporu i zaštitu od turske najezde, a sada je situacija gotovo ista.

Od kulturnih nasljeđa valja spomenuti i kulu Gračanicu koja se nalazi na zapadnom brdu od sela na nadmorskoj visini od 319 metara, a služila je kao uporište protiv turske najezde.

Njihova je najveća zasluga bila posvemašnje sudjelovanje u obrani zemlje od turske najezde.

Ne znajući kako bi se obranili od turske najezde, pastiri su se, kaže predaja, ogrnuli ovčjim kožama, opasali zvonima i na glave nabili krvave ovčje glave.

Turske najezde u XV. i XVI. stoljeću su uzrokovale spajanje četvrti u jedan grad i to je početak današnjeg Zagreba.

Krajem toga razdoblja, od 2. polovice 15. stoljeća opasnost od turske najezde sve je prisutnija.

U doba turske najezde 15. svibnja 1654. godine i Perastu je zaprijetila opasnost.

Kasnije su hrvatski banovi suzbijali patarenstvo i odbijali turske najezde.

Dakle, poliptih je nastao otprilike u razdoblju od napada Turaka 1571. do apostolske vizitacije 1579. Ako se uzme u obzir da je trebalo proći nekoliko godina da se mjesto oporavi od turske najezde i smogne sredstva za narudžbu novih umjetnina, razdoblje od 1576. do 1578. koje navode Kuničić i Gamulin sasvim je logičan vremenski okvir nastanka poliptiha.

Toga je dana održan treći hodočasnički pohod u Gvozdansko, u spomen na junačku smrt tristotinjak branitelja od turske najezde u siječnju 1578. godine.

Tijekom mletačkog perioda povijest Paštrovića krvava je i puna ratova, koje su prisiljeni braniti od turske najezde.

Davne 1566. godine, na dan 7. rujna, Nikola Šubić Zrinjski pao je pod Sigetom na čelu svoje hrabre Hrvatske vojske braneći Hrvatsku i Europu od turske najezde

Osamdeset bogumilskih obitelji koje je stiglo iz Bosne (XI. i XII. st.), bježeći ispred turske najezde stigli su u Šibenik i zatražili zaštitu od šibenske vlastele.

A činjenica jest da je u biti posrijedi samo sukob dvaju iredentizama - srpskoga koji se bazirao na granicama srpske države prije turske najezde (što uključuje i današnju Makedoniju koja je praktički svoju zapadnu granicu naslijedila od Srbije), odnosno albanskoga koji se bazirao na granicama koje je u svojim zamislima o albanskoj autonomiji u vilajetima gdje oni žive definirala Prizrenska liga.

Nakon turske najezde i zaposjednjuća ovih krajeva, godine 1526., spomenuta bogomolja je srušena i na njenom mjestu podignuta muslimanska bogomolja, u narodu

Kralj Tomislav i Petar Krešimir IV stvorili su cjelovitu Hrvatsku državu, a Nikola Šubić Zrinski najzaslužniji je što je tu državu, iako okrnjenu, obranio od turske najezde.

Gradečki kaštel (biskupski dvor) se spominje u prvoj polovini 15. stoljeća kao jedna od pograničnih tvrđa, koja je štitila Hrvatsku od Turske najezde.

Vjeruje se kako je nastala godine 1683. (iste one godine kada je poljski kralj Jan Sobjeski u posljednji tren sa svojih 20 000 vojnika stigao pred Beč i pobijedivši u glasovitoj bitci kod Kahlenberga, spasio i Beč i Europu od turske najezde).

Izgrađena je u 16. stoljeću radi obrane od turske najezde s mora i nalazi se na otoku Ljuljevcu na ulazu u šibenski kanal Sv. Ante.

Tako su i narod, i kaluđeri i manastir uklju č eni u grani č arsku slu ž bu, u mu č nu du ž nost odbrane hr išć anske E u rope od turske najezde.

Zbog turske najezde gradske su vlasti naredile rušenje svih postojećih objekata, pa tako je i porušen samostan sv. Ivana godine 1536., a crkvica dosta oštećena.

Kaštel je podignut radi obrane od turske najezde, a uništen je u požaru tijekom podravske seljačke bune 1755. godine.