Prezime Barać više ne postoji u ovom kraju toponim je iz razdoblja prije ili za turskih provala.

U 17. stoljeću uslijed čestih turskih provala i dugotrajnih sukoba uskoka s Mlečanima prestaje zlatno doba riječke trgovine.

Njegovi vlasnici bili su Frankopani sve do Turskih provala na ovo područje tijekom 16. stoljeća kada grad prelazi u Vojnu krajinu.

Kroz srednji je vijek biskupija doživljavala mnoge probleme, što zbog političkih razloga, crkvene reorganizacije, vjerskih ratova, turskih provala, ali je katolička vjera zahvaljujući zauzetim biskupima i svećenicima ostala zalog napretka u kojem su utemeljene brojne crkvene ustanove te izgrađeni kulturni spomenici.

U kojem je od ovih mjesta bio samostan, ne znam odrediti, ali više naginjem onom prvom (Mačkovcu), jer je znatnije mjesto i od turskih provala udaljenije: locum magis celebrem et a Turcarum incursionibus remotum.

Do turskih provala granice Bosiljevačkog vlastelinstva, kojem je pripadalo i Lešće, bile su ujedno međa između Zagrebačke županije i biskupije i Modruške županije i biskupije.

Početkom 16. stoljeća za čestih turskih provala samostan je stradao i napušten je (162).

Oni su izjavili da još ne mogu svoje kuće graditi u selu Korođu, jer se boje novih turskih provala i jer nemaju vremena pošto moruju državi dati mnogo besplatnih težaka.

... da se tijekom turskih provala i dugotrajne okupacije većeg dijela šibenskog zaleđa tradicija pečenja janjećeg mesa na ražnju i ispod peke očuvala na našim otocima površine u zaleđu

Novonastalom situacijom Vir ponovno postaje strateški bitna točka, jer se za vrijeme turskih provala na njega povlači ugroženo stanovništvo i stoka ne samo s ninskog područja već i sa šireg zadarskog.

Osnovan je vjerojatno u 12. st., ali je zbog čestih turskih provala napušten u prvoj polovici 16. st.

Zbog čestih turskih provala stradavale su mnoge turopoljske obitelji i njihovi posjedi.

Na našim prostorima vodili su se ratovi, sukobljavao se istok sa zapadom, u rimsko doba, u vrijeme Franaka i Ljudevita Posavskog za turskih provala i u vrijeme Austrougarske.

Zbog čestih turskih provala, uz nesigurni Modruš, boravit će više u Zadru i Rijeci.

Mjesta Betina i Tisno nastali su u doba turskih provala u šibensko područje u XVI st.

Trebao im je zaštitnik vođa nebeske vojske jer su Pakoštane za turskih provala pustošene i raseljavane.

Oni su u Glogovnici djelovali od prijelaza 12./13. stoljeće, usporedo s templarima (i kasnije ivanovcima) sve do turskih provala.

Od godine 1538. Kutina i okolica poprište su žestokih turskih provala pa se stanovništvo do 1540. uglavnom razbježalo.

Kad se ono stalo oporavljati od turskih provala, feudalna gospoda počela su istiskivati seljaka s tog najunosnijeg tržišta.

Nakon turskih provala, koncem XV. stoljeća, Frankopani intenzivnije koloniziraju ovo područje novim, izbjeglim stanovništvom pred turskim osvajanjem iz južnih krajeva.

Podaci iz 1487. pokazuju da je na području Trakošćanskog vlastelinstva živjelo oko 380 domaćinstva, ali je velik broj seljačkih posjeda napušten i opustošen vjerojjatno zbog turskih provala.

Riječ je o povijesnom događaju s pridodanim (legendarnim) sadržajem, a odnosi se na doba turskih provala u panonski prostor, kada je većina tadašnjih naselja poharana u silovitom prodoru turske vojske.

Crkva je stradala od Turskih provala 1592. godine, a već 1622. obnovljena i ponovno posvećena.

Naselje je nastalo u sigurnija vremena, nakon turskih provala kada se stanovništvo sa sigurnijeg brežuljka spustilo do lokalne prometnice prema susjednoj Sloveniji.

Za vrijeme turskih provala, 1562. godine, od svih okolnih gradova, Rakovec ostaje neosvojen.

Prvotno je pripadalo Frankopanima, a zbog turskih provala od 16. stoljeća ulazi sa Sušicom, Ravnom Gorom i Mrkopljem u Vojnu krajinu.

Prije turskih provala u ravnogorskom kraju su živjeli Hrvati čakavci, koji su bili pod frankopanskom gospoštijom.

Nova Gradiška nastala je i izrasla u okrilju Vojne krajine, te kao takva bila centar pukovnije, čiji je osnovni zadatak bio obrana hrvatskih i ostalih europskih zemalja od turskih provala.

- U doba turskih provala Bibinjci su bili okupljeni na poluotoku, gdje i danas leži Staro selo.

Ta je lipa i usred neprestanih turskih provala kroz više od 300 godina ostala ipak čitava, ne izgubivši nikad svoje zelenilo, kolikogod se s nje trgalo lišće, uvijek ga je bilo dosta za ono pobožno stanovništvo koje je to stablo nazivalo lipom svetog Augustina.