Površina Zemlje iznosi 510.1 10 6 km 2 što daje godišnju energiju sunčevog zračenja od oko 10 9 TWh/godišnje

U početku bi se uz pomoć valova moglo dobiti oko 6,000 TWh energije godišnje (dvostruko više od onoga koliko daju sve nuklearke na planetu) te dodatnih 700 TWh od strujanja.

Ne smije se omalavazavati male doprinose od 1 ili 2 posto, jer totalna potrosnja se mjeri u TWh.

EWEA smatra izvodljivim i poželjnim da EU godine 2050. sve potrebe za električnom energijom (oko 5.000 TWh/g - danas oko 3.100) zadovoljava iz obnovljivih izvora, od čega bi vjetar davao 50 %.

Prosječna energija s obzirom na Zemljinu površinu iznosi 2,8 10 15 kJ/dan ili 0,27 10 6 TWh/god

U sektoru proizvodnje električne energije značajni udio proizvodnje je iz hidroelektrana, a ta proizvodnja varira ovisno o hidrološkim prilikama (proizvodnja 4 6,5 TWh/god).

TWH indeks (odnos temperature, brzine vjetra i vlage) vrlo je povoljan tijekom godine te zbog iznimno pogodnih klimatskih i ekoloških uvjeta turisti ovdje organizirano dolaze već više od sto godina.

Prosječni faktor opterećenja je iznosio preko 70 % i te su elektrane proizvele skoro 55 TWh električne energije.

Prirodni potencijal sunčeve energije na kopnenom dijelu Hrvatske, uz prosječnu dnevnu insolaciju od 3,6 kWh/m2, iznosi oko 74.300 TWh/god (267.500 PJ/god.), što je preko 800 puta više od potrošnje primarne energije u Hrvatskoj u 2000. godini.

Indexovi izvori u HEP-u napominju da su u prva četiri mjeseca 2013. hrvatske hidroelektrane proizvele 3,6 TWh (teravat sati), dok je u cijeloj 2012. proizvedeno ukupno 5 TWh električne energije.

Zbog povoljnih hidroloških uvjeta HEP bi ove godine mogao ostvariti povijesno visoku razinu proizvodnje u HE od 10 TWh, i ostvariti rekordnu dobit.

Termoelektrana Plomin 3 će, nakon dovršetka i puštanja u pogon, biti najveći elektroenergetski objekt ikad izgrađen u Hrvatskoj, projekt je vrijedan oko 800 milijuna eura (oko 5,8 milijardi kuna), a buduća će elektrana proizvoditi 3,6 teravatsati (TWh) električne energije godišnje.

Na tržištu električne energije, koje je u potpunosti otvoreno od srpnja 2008. godine, pored, trenutno registriranih 11 opskrbljivača, HEP-Opskrba uspješno je zadržala vodeću poziciju.U prilog tome govori činjenica da su u 2011. godini opskrbili više od 47.000 kupaca, kategorije poduzetništvo te isporučili 7,85 TWh električne energije.

Godišnja potrošnja električne energije za 2005. godinu, iako je projecirana ponešto manje iznosi oko 15 TWh (tera = 10 na 12 - tu), dok je projecirana godišnja potrošnja za 2020 godinu prema podacima dostupnim Hrvatskom nuklearnom društvu 22 TWh (naknadno ispravljeno od gospode iz HEP-a na 25 TWh), što podrazumijeva godišnji rast potrošnje električne energije od 2,5 % (naknadno ispravljeno od gospode iz HEP-a na 3 - 4 %).

Navedimo samo jednu činjenicu: hidroelektrana Zakučac na rijeci Cetini kod Omiša proizvela je u 2010. godini 2,43 TWh (terawatsata) električne energije ili u novcima 1,5 milijardi kuna.

Godina je hidrološki bila izuzetno izdašna, ali ta hidroelektrana u prosječnoj hidrološkoj godini proizvede 1,5 TWh ili nešto više od 1 milijarde kuna vrijedne električne energije.

Tehnički potencijal proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava i solarnim termičkih elektrana iznosi oko 33 TWh/god. Ekonomski potencijal sunčeve energije u Hrvatskoj procjenjuje se kako slijedi:

Provođenjem reguliranja prelaska na štedne žarulje (energetski učinkovite), građani EU-a će spasiti blizu 40 TWh (otprilike potrošnju električne energije Rumunjske, odnosno 11 milijuna europskih kućanstava, odnosno ekvivalent od godišnje proizvodnje od 10 elektrana od 500 megavata), što će dovesti do smanjenja od oko 15 milijuna tona emisije CO2 godišnje. [.. više ]

Europska unija ima ukupno 870 MWe instalirane snage geotermalnih elektrana (2007.) koje proizvode više od 9 TWh električne energije (prosječni faktor opterećenja 77 %).

Procjenjuje se da će prosječni godišnji porast ukupne potrošnje električne energije do 2020. godine iznositi oko 3,5 % odnosno da će ukupna potrošnja električne energije, bez vlastite potrošnje elektrana, iznositi oko 28 TWh u 2020. godini.

Točno bi bilo reći 54 % (Energija u Hrvatskoj 2006, Energetski institut Hrvoje Požar; uz korekciju prema podacima iz tog izvora preračunom vodnih snaga fakorom konverzije od 3,6 PJ/TWh, sukladno statistici Eurostat, dok taj izvor barata s faktorom konverzije 9,5 PJ/TWh).

Od toga su hidroelektrane proizvele 5,3 TWh, termoelektrane 6 TWh, nuklearka Krško 2,98 TWh, a 5,2 TWh nabavljeno je iz uvoza.

Godinu kasnije iz generatora HE dobiveno je 6,76 TWh, iz TE 5,12, nuklearke 2,73 i iz uvoza 4,9 TWh.

One su te godine proizvele 8,3 TWh, termoelektrane 4,78, nuklearka 2,67, a iz uvoza je pribavljeno 4,04 TWh.

Za usporedbu, Hrvatska u ovom trenutku troši oko 19 TWh godišnje, od čega oko 40 posto uvozi, te se nakon dovršetka Plomina očekuje da će potreba za uvozom električne energije biti osjetno smanjena.

Neposredna potrošnja prema održivom scenariju, TWh

Neposredna potrošnja prema temeljnim projekcijama, TWh

Godišnje, na području pustinja sjeverne Afrike, i Bliskog Istoka sunce obasja zemlju sa 630 tisuća TWh energije, a Europska Unija godišnje potroši 4 tisuće TWh.

odnosno približno 12 TWh/god. (43,2 PJ/god.) proizvodnje toplinske energije iz solarnih

Tehnički potencijal proizvodnje toplinske energije iz sunčevih kolektora i korištenja pasivne solarne energije (solarna arhitektura) iznosi 175 TWh/god. (630 PJ/god.);