Podsjetio je da je energent ugljen determiniran 70 - ih godina kako bi se spasili raški ugljenokopi.

Raški i labinski ugljenokopi svojevremeno su zapošljavali oko 12 tisuća radnika.

Vorano, Istarski ugljenokopi četiri stoljeća rudarenja u Istri, Labin 1997.

Osnovana je u znak sjećanja na rudarsku tradiciju (ugljenokopi) na kojoj je izrastao suvremeni Ivanec, a izradu odora po najstarijem sačuvanom originalu s kraja 19. stoljeća sufinancirali su Ministarstvo kulture, Grad Ivanec i TZ, tvrtka Jedinstvo koja je sljednik ugljenokopa, te neki sponzori.

Međutim, početkom 1960 - tih gotovo svi su ugljenokopi zatvoreni zbog nedovoljne energetske vrijednosti, često rasjedima poremećenih ležišta i neodgovarajuće mehanizacije.

Flandrija je do 2. svjetskog rata bila više ruralno područje, dok je u Valoniji prevladavala teška industrija (metalurgija i ugljenokopi), a u briselskoj regiji tercijarne djelatnosti.

U takvim prilikama, iako su tadašnji Medimurski ugljenokopi Mursko Središće pozitivno poslovali, kod pretežnog dijela rudarskih radnika javlja se nesigurnost i bojazan.

Osim podjele jubilarnih nagrada dugogodišnjim radnicima, nagrada najboljim radnicima ovogodišnje turističke sezone po poslovnim centrima te direktorima najboljih hotela po ocjeni gostiju, bila je to prilika da se proslavi i pedeset godina rada tvrtke Rabac, koja je osnovana 28. prosinca 1961. godine, kada su Istarski ugljenokopi Raša predali hotele Marina i Mediteran novoformiranom poduzeću.

Izgradnja željezničke pruge s uspostavljenim vezama Unešića s lukama i gradskim središtima Splitom i Šibenikom, a prema unutrašnjosti s Drnišom, Siverićem (ugljenokopi), Kninom i dalje, kao i izgradnja suvremenih cestovnih prometnica magistralnog, regionalnog i lokalnog značenja unutar teritorija Općine Unešić ili u njezinoj neposrednoj blizini u regiji, utjecali su na otvaranje ovog prostora.

Otvara se veliki broj jama u okolici Murskog Središća, a polovicom 20. stoljeća formira se poduzeće " Međimurski ugljenokopi " zapošljavajući preko 1.700 ljudi.

Poslije oslobođenja od 1946. godine Međimurski ugljenokopi proizveli su 4,593.961 tonu ugljena, ili prosječno godišnje 157.628 tona.

@ppetra teško da se radi o bakšišu upravljača iz Bruxellesa. prije se radi o bakšišu koji se ispod stola dobiva od raznih investitora. recimo famozna termoelektrana Plomin C. hrvatska nema ugljena. postojeći ugljenokopi su zatvoreni. znači ugljen će se uvoziti. može se jedino uvoziti iz zemalja koje ili više ne upotrebljavaju ugljen ili iz istočnih - Srbija, Rusija. uz ugljen će ići i bakšiš uvoznicima a Hrvatska će biti ovisna o onom od koga kupuje ugljen.

Kako je vrijeme odmicalo ugljen je potisnula nafta i plin, a ugljenokopi su zatvarani.

Mnogo je muškaraca radilo u rudniku Međimurski ugljenokopi.

A bili smo i potaknuti na neki način i primorani da to i prihvatimo pod izgovorom da se sačuvaju Istarski Ugljenokopi

Na području Labina postojali su poslovni objekti bivšeg rudnika Istarski ugljenokopi Raša Labin.

Cernik postaje industrijsko središte ovog dijela Slavonije; otvaraju se industrijski pogoni koje pokreće parni stroj, grade se šumske željeznice, otvaraju novi ugljenokopi i tvornice.

Vlasnici rudnika ugljena žele sa što manje uloženog kapitala uz pomoć ovdašnje vrlo jeftine i mnogobrojne radne snage izvući što bržu dobit.Najdulje od svih nalazišta ugljena korišteni su ugljenokopi u ivanečkim rudnicima, rudniku ugljena u Ladanju Donjem i Brodarovcu.

Prvu poslijeratnu izgradnju u Rapcu započinju Istarski ugljenokopi Raša, koji grade hotele za smještaj samaca (poslije su prenamijenjeni).

Tu je niknula jaka željezna industrija a i mnogi ugljenokopi koji još i danas rade s ' punom parom '.

Uskoro počinje izgradnja željezničkih pruga između novoosnovanih naselja, grade se luke, otvaraju ugljenokopi, pogoni za soljenje i konzerviranje ribe...

U uredskim prostorima uz gradivo koje je nastalo njihovim radom, Ugljenokopi Krapina su čuvali gradivo Ugljenokopa " Mirna " Radoboj, Državne rudarske uprave Krapina i Kotarskih ugljanokopa.

Gradivo je predano u nesređenom stanju, zajedno sa navedenim fondovima čiji su Krapinski ugljenokopi bili imatelj.

Ugljenokopi su prestali sa radom 1972. godine.

Istovremeno je poslije rata otvoren kamenolom i vapnara u Očuri kod Golubovca, koji su također poslovali pod tvrtkom Golubovečki ugljenokopi.

Ugljenokopi Raša datiraju još od davnih vremena, zapravo prvi iskopi bili su za vrijeme Napoleona.

Treba znati da se u SAD-u zatvaraju ugljenokopi jer je plin postao toliko konkurentan da ugljen nije više financijski atraktivan.

Stoga u tom razdoblju labinski ugljenokopi obaraju sve rekorde, da bi 1942. dosegnuli svoj vrhunac - 8000 zaposlenih i 1,1 milijun tona.

Po završetku Drugog svjetskog rata, Istarski ugljenokopi« Raša »od velikog su značaja za obnovu i izgradnju jugoslavenske države.

Danas, kada su ugljenokopi zatvoreni, ovaj grad, u kojem sve starine postaju pravi dragulji povijesti, odjeva novo ruho.