Riknila mi mašina, i napravila potop, ali nigdje nije bilo Noe da se ukrcam, već sam morala metlama izbacivat vodu vani.

Da siđem s vlaka u Kaštelu Starom i da se ukrcam na liniju 37??

- Ovaj projekt je zapravo rađen da se kroz određene godine ukrcam na world etno festivale diljem svijeta.

Mlada simpatična Kineskinja koja je tamo radila predložila mi je da se odmah sutradan ukrcam na Stray backpackers autobus i odmah mi rezervirala tzv. Pass ili propusnicu za turu po Sjevernom otoku.

- Ako se ne ukrcam na trajekt, zakopat ću motor u pustinji i rezervirati let zrakoplovom - kaže sa smiješkom.

Ukrcam se u vlak, koji krene na vrijeme i uputim se u caffe bar u jednom vagonu popiti kavu...

E, da ne pogriješim, zamolim tako ja njih obojicu da se ukrcam na brod.

Zapravo, u mom slučaju avantura je možda preuzetna riječ jer moje živine putuju sa mnom uz moto omnia mea mecum porto, odnosno ukrcam ih u ionako pretrpani auto i boga molim da mi zakonitom živci potraju bar do Benkovca.

Kada se ukrcam na vlak bez voznog reda koji vozi prema oprostu, povratnu kartu zguvam i bacim kroz prozor, u ustima ostane bljutavi okus moci zbog samog cina oprosta.Definitivno, povratnu kartu bacim jer kad oprostim.. ne zaboravim.Zaborav je ono sa cim borbe vodim cijelo vrijeme putovanja.

Kad idem u Grad, ukrcam se u autobus u Banićima.

- Ako se ukrcam - obećao mi je tada - i kad se vratim, pasti će takva pijanka, da će se o njoj godinama govoriti.

Kako da u Splitu dodjem od željezničke stanice do početne stanice prigradskih autobusa i ukrcam se na liniju 37 koja vozi prema Trogiru?

Njemu bi bilo smiješno ovo čitat da sam sva neka sentimentalna i cmizdrava, jer me takvom ne doživljava.. al mi toliko znači.. više od ijednog ispita i ijedne godine na faxu.. i tako, ujutro idem ja ispit i stari mi kaže vijesti.. a ja se sledim na mjestu.. krenem na bus a u glavi uopće nemam odredište.. neznam ni kamo idem, ni po šta.. ko zombi se ukrcam na bus, vozim do zadnje stanice i za to vrijeme dođem malo k sebi.. pošaljem braci sms da ga pitam kako je.. ali ne odgovara.. po glavi mi prelaze samo najgore misli.. i totalno se bojim..

Kada sam pokazao ugovor na kojem je pisalo da čim se ukrcam na brod svu odgovornost i osiguranja, pa i onu medicinsku, snosi australska vlada.

Ukrcam se, ali nevoljko i onda cijelim putem negodujem.

A koliko ima građana u ovoj zemlji koji misle ovako: " Samo da ukrcam sebe, ženu, sina... u neku državnu ustanovu

Prođe meni zivot u preljepoj Istri, gledajuci brodove kako odlaze, vrijeme je da se ukrcam na jedan.Onda vi saljite poreznu nekom drugom, nek vam drugi uplacuju doprinise, prireze i trosarine... Jedite vi govna svi zajedno

Kidajmo i... i čekajte da se ukrcam u karijolu, zabolile me noge od sjedenja.

Ali eto, nađem i to skladište, na nevjericu skladištara (umalo i klađenje) ukrcam " kutnu ", namontiram je i počnem uživati u njoj.

Ukrcam ju u auto, zavežem pojasom (zlu ne trebalo) i iskrcavam stvari.

Iza njenih leđa radio sam na tome da se ukrcam na brod i pobjegnem od nje, od njezine neutažive ljubavi koja me sputavala, gušila.

Dakle, ukrcam se ja prije 20 godina u bus sa adidas plavom putnom torbom i krenem u zagreb.

Morala bih zbog toga biti presretna, ali mislim da ce osjecaj srece doci tek kad se ukrcam u vlak za aerodrom.

Ukrcam Duška u gumenjak, i s njim krasnog zubaca od oko 3 kila.

dobro jel stvarno moguće, a izgleda da je, jer sam ih zvao, da mi nedaju da se ukrcam u ZG na let koji izgleda ovako (CA)

On se smije, zaustavlja prvi kamion koji je išao u pravom smjeru, nešto mumlja vozaču, pokazuje mi da se ukrcam.

Pada odluka da se poslije tekme, ukrcam na vlak koji ide iz Bruxelessa do posljednjeg mjesta na granici, a onda po mraku prijeđem granicu, prugom i ravno do Achena, gdje hvatam vlak za Köln.

Kad god mogu, ili moram... a sve češće i moram... eto mene... prikomora... prikoputa... s jedne bande, na drugu... kako vam draže... uprtim torbu na rame, uglavnom laganu, ukrcam i bućkuriš osjećaja, koji je malo teži, i nikad se ne zna, na koju stranu će prevagnuti... ovisno o svrsi i cilju putovanja, ovisno o događajima i razvoju situacije... nekad malo više, nekad malo više... baš kao i more života samo... pa da, more je život, zar ne... ma neee, okreni to naopačke... život je more...

U Ichinosekijusituacija nije bila blistava jer ni tamo vlakovi nisu vozili.Tako mi je preostalo samo da se ukrcam u vlak i vratim na jug - u Sendai. tajfun ce valjda do sutra proci...

Budući da nikad nisam ima preveliku želju da se ukrcam na brod [... ]