Ima od 10,5 do 13 vol. postotka alkohola i od 6 do 9 g/l ukupnih kiselina.

Sorta grožđa iločki traminac srednje je rodnosti, ali postiže visoki postotak sladora i optimalan sadržaj ukupnih kiselina, koji se postiže ranijom berbom.

Vinski ocat može biti razblažen (a tada mora sadržavati najmanju ukupnu kiselost do 4,0 g/l) i aromatiziran (ekstraktima prirodnih začina, aromatičnog bilja, ali takav ocat mora sadržavati 6,0 g/l ukupnih kiselina i 12 g/l ekstrakta), što iz deklaracije mora biti razvidno.

Dakle, pH vrijednost vina (mošta) najviše ovisi o količini vinske kiseline. pH vrijednost nije izravno proporcionalna količini ukupnih kiselina u moštu i vinu.

S povećanjem ukupnih kiselina ne povećava se uvijek razmjerno i koncentracija vodikovih iona (pH).

U praksi se računa da 10 grama kalijevog metabisulfita u vinu oslobađa 5 grama sumpornog dioksida koji će djelovati baktericidno tim jače ako vino ili mošt sadrži više ukupnih kiselina izraženi kao vinska.

Najčešće se sljubljuje s [ [ graševina graševinom ] ], [ [ štajerska belina štajerskom belinom ] ] i drugim kultivarima kraja gdje se proizvodi.Vina kraljevine najčešće sadrže od 9,5 do 10,5 % vol. alk. i između 6 i 6,5 g/l [ [ ukupna kiselost ukupnih kiselina ] ] pa bi s obzirom na to i na potencijal kakvoće mogle biti dobro temeljno vino za proizvodnju laganih i nježnih [ [ pjenušavo vino pjenušaca ] ]. [ [ Category: sorte vinove loze ] ]

To su vina niskih vrijednosti alkohola i viših ukupnih kiselina.

Željezo se spaja sa fosfornom kiselinom u vinu s niskim sadržajem ukupnih kiselina i u određenom trenutku prilikom kontakta vina sa zrakom nastaje oksidacija dvovalentnog željeza u trovalentni spoj ferifosfat koji izaziva zamućenje.

Takvi plodovi su neukusni, bljutavi i gorki zbog smanjenja postotka šećera za 0,14 do 2,11 % uz istovremeno povećanje ukupnih kiselina.

Ona sadrže oko 12 % vol. alkohola i najvećim dijelom su suha, rjeđe polusuha, s visokim sadržajem ukupnih kiselina (između 6 i 8 g/l) pa stoga pitka i osvježavajuća.

Mora biti u obliku bistre tekućine, karakteristične boje i mirisa po korištenoj sirovini, sadržavati najmanje 50 g/L ukupnih kiselina izraženih kao octena kiselina, udio alkohola ne smije biti veći od 0,5 % vol., i količina ukupnog sumporovog dioksida ne smije prijeći 170 mg/L, a količina slobodnog sumporovog dioksida 30 mg/L.

Smanjenje koncentracije ukupnih kiselina može iznositi 1 - 3 g/l, pa i više.

To ujedno znači da prilikom iskazivanja ukupnih kiselina u moštu i vinu uvijek valja navesti podatak je li taj sadržaj iskazan kao vinska ili kao sulfatna kiselina.

Postupak određivanja ukupnih kiselina u vinu identičan je već opisanom pod naslovom određivanje ukupnih kiselina u moštu.

Prava količina ukupnih kiselina snažnijim bijelim vinima omogućuje dobro starenje, a lakšima, koja se piju u godini nakon berbe, daje svježinu.

Iz grožđa moslavaca odnosno pošipela (kako se isključivo naziva u Međimurju) proizvode se zaista dobra vina s 10 do 12 % vol. alkohola i obiljem ukupnih kiselina, zbog čega se ponekad sljubljuje s manje kiselim bijelim pinotom (do 15 %).

Nakuplja puno šećera i dovoljno ukupnih kiselina.

Vezivanje sumpornog dioksida različito je i s obzirom na temperaturu mošta odnosno vina, a ovisi i o količini ukupnih kiselina, pH i stupnju oksidacije.

Jačina sumporenja ovisi od osobina i vrste vina, količine alkohola, ukupnih kiselina i sklonosti ka posmeđivanju ili« crnom lomu ».

Ima dobar omjer šećera i ukupnih kiselina.

Vrijednost ukupnih kiselina od 1 % znači da ima previše kiselina.

Većina stolnih crnih vina sadrži oko 0,6 % ukupnih kiselina.

Tehnička zrelost određuje se mjerenjem sadržaja šećera i ukupnih kiselina u grožđu neposredno prije berbe (moštomjerom) ili prema iskustvu, po izgledu bobica, po početku sušenja peteljki kada utvrdimo da više nema osjetne razlike u sadržaju šećera i kiselina u dva uzastopna mjerenja, nastupila je tehnička zrelost grožđa; najprije treba brati crno grožđe, jer je kod prezrelog i nagnjilog crnog grožđa teže proizvesti vino sa zadovoljavajućom bojom, dok je proizvodnja dobrog bijelog vina uz taloženje mošta sa sumpornim dioksidom, moguća i od nagnjilog grožđa.

Određivanje ukupnih kiselina i pH vina

Oechslova tablica prilagođena je moštu bogatom kiselinama iz vinogorja zapadne Hrvatske i središnje Istre dok je Salleronova tablica primjerenija moštu s manje ukupnih kiselina (koje iako nisu šećeri povećavaju gustoću mošta), znači iz vinogorja primorske Hrvatske, a u regiji kontinentalne Hrvatske u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu:

Realna kiselost (pH) označava koncentraciju slobodnih vodikovih iona u moštu ili vinu, a ovisi o količini ukupnih kiselina i jačini disocijacije pojedinih kiselina.

Za određivanje ukupnih kiselina također se mogu koristiti indikatori bromtimolblau ili fenolftalein.

Zbog često nižeg sadržaja alkohola i manjih ukupnih kiselina vino se stavlja u prodaju odmah po završenom vrenju i pretoku, ili se sljubljuje s drugim, jačim i obojenim, crvenim vinima, kao što je to ovdje slučaj.

Stoga se 15 dana prije glavne berbe, prati sadržaj šećera (sladora), TE SADRŽAJ UKUPNIH KISELINA u grožđu, odnosno u moštu.