Renol utječe na pravilno funkcioniranje organa sa unutrašnjim izlučivanjem (bubrega, mjehura, nadbubrežnih žlijezda) koji upravljaju distribucijom minerala i protokom svih fluida u tijelu.

Postoji 21 sporedna i 7 glavnih čakri koje su vezane za 7 žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Jake i burne emocije poput straha ili tuge, te pojačane razine stresa, razorno djeluju na sustav žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem, na probleme sa želucem, na nastanak čira.

Hormoni su izlučevine žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem, a te se izlučevine luče direktno u krvotok.

Ionizator povoljno utječe na dišne puteve pa se preporuča osobama koje boluju od astme, bronhitisa i alergija, uništava patogene bakterije i viruse, štiti srce i krvne žile, normalizira krvni tlak i rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Stres uključuje aktivnost žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i živčani sustav, prvenstveno onaj koji nije pod utjecajem naše volje (autonomni živčani sustav), a koji upravlja radom unutrašnjih organa.

Zaboravljaju pri tome da ostale žlijezde sa unutrašnjim izlučivanjem i dalje proizvode hormone (štitna, nadbubrežna, gušterača itd), dok jajnik nažalost prestaje sa radom oko pedesete godine života.

Probavni sustav obavlja važne funkcije: uz probavu i resorpciju hrane, jedan je od najvećih sustava žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem u tijelu.

Razvoj temperamenta ovisi o funkcioniranju vegetativnog živčanog sustava i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Izaziva porast krvnog tlaka, neposredno utječe na rad srca, krvotok (smanjuje se količina krvi koju srce stezanjem ubacuje u krvotok i snižava se periferna cirkulacija pa svi organi u tijelu dobivaju manje krvi a time i manju količinu kisika od one koju trebaju za normalan rad), poremećaj disanja, probavnih organa, žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem, utječe na razinu šećera u krvi - praktički na sve važnije aktivnosti organizma koje ne prestaju ni danju ni noću.

Potpomaže sekreciju žlijezdi s unutrašnjim izlučivanjem i vrlo je učinkovito kod reumatskih tegoba i boli, na način da djeluje protuupalno.

Na vrhu hijerarhije je mozak koji izdaje naredbe žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem koje luče hormone.

Onа vršі svoju funkciju kroz druge žlijezde ѕ unutrašnjim izlučivanjem.

Mozak luči hormone, regulatore brojnih procesa u tijelu, koji utječu na rad endokrinih žlijezda (žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem), a one odgovaraju na naredbe autonomnog živčanog sustava, dijela središnjeg živčanog sustava koji funkcionira mimo naše volje.

Neke od sintetičkih kemikalija ometaju normalan rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem, čime između ostalog dovode do slabljenja spolnih funkcija kod oba spola.

2. Primarni duševni poremećaji i poremećaji lučenja hormona Kod nekih duševnih poremećaja nađen je popratni poremećaj žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (npr. kod shizofrenije i depresije).

Činjenica da aktivnost živčanih stanica utječe na rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem, a poremećaj lučenja hormona normalizira se lijekovima za liječenje duševnih poremećaja, upućuje na to da poremećaj rada živčanih stanica utječe i na rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Dolazi do drastičnog povećanja u stvaranju biološki aktivnih supstanci u žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem, u tkivu i prije svega u koži; potiče se rad kardiovaskularnog sustava, poboljšava krvotok, krv dobiva supstance koje su u stanju stvoriti više energije, čime se povećava koncentracija kisika, što poboljšava otpornost tijela.

Uz kralježnicu su smještene žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem.

Poremećaji lučenja žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem nastaju zbog stresa.

Kronični umor nije ništa drugo, nego prekomjerno stiskanje gasa do daske našim žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem.

Čakre su povezane sa žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem, te ovise o njihovom pravilnom radu.

Postoje različite teorije koje govore u prilog tome, da uzroci za pojavu bolesti mogu biti negdje u srednjem živčanom sustavu (povezano sa serotoninom), u žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem, u stresu, preboljelim infekcijama u djetinjstvu i mladosti (osobito virusne infekcije povezane sa herpesom, boreliozom i sl.), povredama ili nekim traumama.

Osnažuju i oblikuju tijelo, vraćaju gipkost i pokretljivost, pospješuju rad unutarnjih organa i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem te iznimno blagotvorno i harmonizirajuće djeluju na cjelokupni psihofizički sustav (tijelo, emocije, duh i um).

Ti su poremećaji češće izraženi u probavnom traktu, imunološkom sustavu, hematopoetskom sustavu i u sustavu žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Zbog usporenog se metabolizma disanje i kucanje srca vrlo uspore te dolazi do smanjenja svih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (osim gušterače).

Ako je situacija procijenjena kao bezopasna, cjelokupna reakcija našeg tijela vraća se na bazično funkcioniranje, a ako je prijetnja realna, pokreću se dalje aktivnosti: 1. Aktivira se autonomni živčani sustav koji djeluje na unutrašnje organe kako bi se povećala energija za obrambenu akciju: više kisika (ubrzano disanje), bolja opskrba krvlju (ubrzan rad srca), više energije (porast razine šećera u krvi); 2. Aktiviraju se žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem.

Štitnjača (lat. glandula thyroidea) je žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem (endokrina žlijezda), budući da svoje hormone koje proizvodi izlučuje izravno u krv.

Prema nekim shvaćanjima, ove ćakre posredstvom neuroendokrinog sustava (živčanog sustava i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem) transformiraju suptilne energije u tjelesne.

Jedna od prvih i najčešćih je, svakako, pojava arterioskleroze, koju prate i druge promjene, poput smanjenja izmjene tvari u organizmu, promjene odnosa tekuće i krute tvari, istrošenosti visokodiferenciranih stanica, promjene u radu žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i dr. Međutim, osim tih faktora važni su, kao i u klimakteriju, vanjski faktori koji dolaze iz okružujuće životne sredine, životnih faktora i životne sudbine koju pojedinac doživljava.