U odnosu na postoje ć i Zakon o dobrobiti životinja, postoji li uop ć e ikakva razlika u tih kobnih 30 dana i jesu li ta skloništa zapravo samo eufemizam za šinteraje?

Kako Šprajc nije mogao otrpjeti lošu poziciju svoga liblinga, rekao je da Josipovi ć uop ć e nije bio na listi, iako je bio.

Hrvati, kao prvo, imaju problema s identitetom uop ć e.

Ne znam na koji se na č in uop ć e održava u zraku.

Igra rije č ima pojavljuje se u anegdoti, vicu, humoresci, komediji, dje č joj i jezi č noj poeziji, polemici, uop ć e u tekstovima kojima je cilj nasmijati i zabaviti.

Ja s crnom ofarbanom, gljiva kacigom, kojoj se boja po č ela ljuštiti, pa se vide tragovi nekadašnje crvene boje, pa cijela kaciga podsje ć a na oklop buba-mare, crne sun č ane nao č ale (zakapane kišnim kapima i srebrna kabanica, crne tenisice (nogu sam jutros uganula i nisam znala koje bi druge cipele uop ć e mogla obu č i do tih starih tenisica)... definitivno sam primjer: " e ovak se nemojte pojavljivati u javnosti " u svakom slu č aju, toplije vrijeme i sun č ano više pogoduje vo ž nji motorom, a kada imam svoju kacigu, onda zna vo ž nja biti i više nego ugodna, ali to nije bio današnji slu č aj-smrznula sam se i prokisla bez obzira na kabanicu i kacigu.

Sve to njema č ki novinar uop ć e ne spominje.

Od godine 1935. ceste i prema širokobriješkim brdskim selima, zahvaljuju ć i po č etku iskopavanja rude boksita, naglo su se po č ele izgra đ ivati.53 Godine 1930. uspostavlja se svakodnevna autobusna pruga Split ⠀ Imotski ⠀ Široki Brijeg ⠀ Mostar, koju preuzima odre đ eno vrijeme imotski privatni poduzetnik Bori ć. 54 Podatci pokazuju da se u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske ulagalo u prometnu granu ⠀ kako u njezinu infrastrukturu tako i u prometnu funkciju uop ć e: temeljiti popravak i proširenje ceste Mostar ⠀ Široki Brijeg izveden je 1942.55 Na širem podru č ju izvo đ eni su radovi na prilago đ avanju ceste prema Mostaru.

I nakon Andri ć eve smrti Krleža se još jednom prisjetio Nobelove nagrade za književnost: Za umjetni č ku karijeru Ive Andri ć a doista nije važno, no ipak treba naglasiti, kako je svojim Nobelom pobudio pozornost me đ unarodne štampe ne samo na svoje djelo, nego na našu suvremenu beletristiku uop ć e, u cjelini.

Uspjeh Annie Fratellini, prve klaunese uop ć e, tim je ve ć i uzme li se u obzir da se klaunerija smatra dominantno muškom cirkuskom disciplinom.

U svjetlu svog razočarenja novom europskom dramom kao trendom koji nas se gotovo uop ć e ne ti č e jer se bavi potpuno stranim i hladnim kontekstom koji ne prepoznajemo, ovogodišnja izbornica Marulićevih dana, Sanja Nikčević, festivalske je predstave odabrala pod geslom povratak emociji ili priča koja nas se tiče.

No, ono što je mene posebno iznenadilo kad sam počeo prčkati po cijeloj ovoj priči bilo je kako je uop ć e mogu ć e da netko pogrešno pročita natpis s Pisanog kamena?

Krije li se žena ili muškarac; je li posrijedi po č etnik (iako ovaj tekst uop ć e nije po č etni č ki); ako nije, je li se ve ć i prije služio izmišljenim imenom...?

ž alost, što mi uop ć e znamo o pravim doga đ ajima u Hrvatskoj i oko Hrvatske, koji su uvjeti MMF-a, koliko ć e radnika biti »prega ž eno« tim uvjetima, kako ć e se sve to odraziti na zdravstvo, stambeno zbrinjavanje, banke.

I za kraj, bih li uop ć e postojala u iti jednom paralelnom svemiru, jer tko zna bi li se moji sreli, ili njihovi roditelji, i kako bi uop ć e svijet izgledao, jer ako se samo jedna puzzlica ovog svijeta pomakne, tko mo ž e garantirati da bi se svi naši roditelji ikada sreli, a ako bi se i sreli, pitanje je da li bi im mi bili djeca, ili bi ipak oni imali neku drugu djecu?

Drugim riječima, sve u filmu od scenarija do cijelog preddistribucijskog marketinškog plana preradilo se u odgovor na reakciju publike koja je počela prije nego se film uop ć e po č eo snimati.

Humboldtov pojam obrazovanja uvijek se odnosio na cjelinu svijeta i č ovje č anstvo; njega bi vjerojatno tek uop ć e trebalo otkriti kao teoreti č ara obrazovanja globaliziranog svijeta.

U Georga Friedricha Wilhelma Hegela obrazovanje, refleksija, znanstveno znanje i spoznavanje uop ć e pojmovi su koji smisao o č ituju tek u uzajamnu odnošenju.

Obrazovanje duhu nije izvanjsko, nego je medij u kojem se on uop ć e tek može ozbiljiti.

Ono pak što je nama tu đ e i za č udno na Hegelovu pojmu obrazovanja jest to da on uop ć e nije poznavao pojam tu đ eg.

Tada sam shvatio što zna č i stvar uzeta iz duše, i uop ć e duševna istina, i u kakvu užasavaju ć em obliku može č ovjeku biti predo č ena tama i zastrašuju ć a odsutnost svjetlosti.

Bivši ravnatelj Goetheova instituta u Zagrebu Wolfgang Eschker istaknuo je u nadahnutom i strastvenom govoru da je Vaništa bio ne samo veliki slikar nego i vrstan književnik te da ć e njegov Skizzenbuch ostati nezamjenjivo djelo u razumijevanju moderne hrvatske likovne umjetnosti i kulture uop ć e, a sâm sam se osvrnuo na najve ć u temu u Vaništinim bilješkama u kojoj govori o posljednjim danima velikoga pisca Miroslava Krleže.

Kada je Robert Musil 1921. zapo č eo pisati Der Mann ohne Eigenschaften (Č ovjek bez osobina) vjerojatno nije mogao pojmiti u kojoj ć e mjeri njegov tekst utjecati na razvojne tendencije europskog romana i na shva ć anje romaneskne proze uop ć e.

Prema riječima same Milane Broš iz 1965. godine: Želimo izgraditi tehniku pokreta i takove forme plesnog izraza koji ć e omogu ć iti otkrivanje novih mogu ć nosti plesa uop ć e.

Pisanih dokumenata i izvora malo je u sa č uvanim arhivima ili ih uop ć e nema.

Ova raznolikost sa sobom donosi i bogatstvo kultura, jezika i na č ina razmi š ljanja, bli ž e povez an osti s dijelovima svijeta koje č esto uop ć e ne poznajemo.

Podsje ć aju me sasvim prijateljski: ho ć u li uop ć e imati dovoljno materijala za planirani prostor ove reportaže?

Tridesetak slika te desetak izloženih crteža nije tek izbor najbolje od najboljeg (premda je zaista rije č o njezinim ponajvrsnijim radovima), ve ć i izbor od djela do kojih se u ovom trenutku uop ć e moglo do ć i, budu ć i da su zbog tragi č ne slikari č ine sudbine mnoga njezina djela zagubljena ili razasuta po privatnim zbirkama.

Jer znamo li mi uop ć e č ime ih punimo i zašto to č inimo?

A neposrednost koju Rushaidat postiže u prenošenju tog, zapravo intimnog i dubokog iskustva, o kojem ve ć ina o č eva malokad uop ć e govori, ovaj je put osigurala Teatru Exit još jednu u nizu predstava koju ć e publika svakako željeti pogledati.