.. nisam mislila da treba, da treba sakrit svoj komadić neba, upakirat u šareni papir suze da ne vidi koliko iskrenosti nonšalantnost uze, nisam znala da treba, da treba lagat dok u mene gleda, zaključanu tugu stavit u najdublji dio ormara i da osmijeh uspješno zavara, nisam htjela da treba da treba htjeti samo servirano prihvatiti, ništa poželjeti, ponuđenim se zadovoljiti, nikako svoje želje ispoljiti, nisam, ne nisam imala pojma da velika količina dojma kroz filter samokontrole prolazi i tu zadržano nesmiljeno gazi....